navigacija Naslovnica Premium
Gojko Perović
30.8.2017 10:41

Kalendar univerzalnih istina

Otuda, kada strancu objašnjavate istoriju i geografiju Crne Gore, (a to sam, ovoga ljeta, imao često priliku da radim), imate utisak, kao da mu prepričavate sadržaj crkvenog kalendara. A taj kalendar , kako rekosmo, ima prvo veliko praznovanje na Mali Gospođindan. A to je slava - Cetinjskog manastira i Vlaške crkve. I tu, na Cetinju, sve počinje - ispočetka

Kalendar univerzalnih istina
Foto: Shutterstock

Godišnji krug crkvene godine, završava se upravo ovih dana (13-14. septembra). Prema drevnom, biblijskom računanju vremena, nova godina počinje u jesen, onda kada zemlja (u palestinskom ili mediteranskom podneblju ) obilno rađa, pa je takvo mjerenje vremena unijeto i u crkveni  kalendar .

Godine koje počinju januarom (po imenu paganskog božanstva Janusa), uveli su Rimljani, a tek u novom vijeku, sporadično, takvu je ”novu godinu” Crkva pridruživala božićnim svetkovinama. Kolika je to novost za crkvenu svijest, najbolje govori Njegoševo čuđenje, koje izražava na kraju ”Gorskog vijenca”, kroz dijalog vladike Danila i igumana Stefana, otkud novogodišnja svetkovina u sred zime, kad joj vrijeme nije?

Zaista, vidi se i po godišnjem rasporedu crkvenih praznika, da je prvo ”crveno slovo” u novom ljetu Rođenje Majke Božije ( Mali Gospođindan - 21. septembra ), a da godina završava praznovanjem usnuća (upokojenja), Uspenja Presvete Bogorodice (Velika Gospođa - 28. avgust).

Sljedujući takvom toku zbivanja, jasno vidimo da nas, u novoj godini, među velikim Gospodnjim praznicima, najprije susreće Hristovo rođenje - Božić, a njemu prethodi prvi višednevni post, tokom mjeseca decembra. Proljeće je posvećeno pripremi za Hristovo Vaskresenje (što je, i tematski, i vremenski, upravo sama središnjica - kako godišnjeg perioda, tako i crkvenog učenja ), a ljetu se približavamo proslavljajući Vaskrs, pa za njim i Vaznesenje ( Spasovdan ), a potom i Trojičindan ( praznik silaska Svetoga Duha na apostole).

Krajnje je logičan i prirodan slijed stvari da poslije ovih velikih tema, vezanih za neposredni Božiji ulazak u istoriju, među ljude, obavimo spomen i na same Svete ljude, prve Hristove učenike i apostole. A to se upravo čini kroz Apostolski post i slavljenje Petrovdana ( Sabor svetih apostola ) u julu mjesecu. I konačno, Gospođinski post tokom avgusta ) i sami praznik Gospođindan, koga smo evo ovih dana proslavili, na veoma duhovan način, okreće nas budućim događajima, i budućem vijeku.

Njegove teme su potpuno ehatološke, iako se zbivaju ovdje na zemlji i u ovom vremenu, njihov kraj i krajnje posljedice, tiču se ipak neke druge, više realnosti. Najprije, u Preobraženju Gospodnjem, susrećemo ličnosti Ilije i Mojsija, dva starozavjetna pravednika, čiji se zemaljski život okončao veoma tajanstveno, bez grobnog mjesta, a očigledno i bez smrti! Potom, način upokojenja Bogorodice Marije, isto tako je nebeski, i isto tako bez groba i bez posljedica smrti koje su nam svima poznate.

Na ovaj način posmatrano, cijela godina i njen praznični  kalendar , predstavljaju jednu lijepu lekciju iz vjeronauke. U njoj, naše trajanje na zemlji i sva naša zbivanja, obilježeni su divnim istinama: Bog dolazi među ljude; On pobjeđuje smrt; ljudi se sabiraju oko te pobjede; i konačno, sami ljudi postaju besmrtni.

Naša zemlja, Crna Gora, drevna je i značajna je, upravo po tome, što kontinuirano i svečano, čuva spomen na te univerzalne istine. Jer, šta je smrt bez groba, i upravo smrt bez posljedica smrti, ako ne ćivot Svetog Vasilija Ostroškog, slava mu i milost! A taj Svetitelj nije stekao takvo znamenje slučajno, sticajem nekih, nama nepoznatih okolnosti. Nego je kao Hercegovački episkop, sa sjedištem u Ostrogu, rukopoložen u Pećkoj Patrijaršiji od strane patrijarha Pajsija; prethodno boraveći u Hilandaru, kao sljedbenik lika i djela Svetoga Save ( čije je freske oslikao u unutrašnjosti obje ostroške crkvice ) - nepokolebljivo i uprkos mnogim protivnim okolnostima, ostao vjeran svom duhovnom životu.

Takav je isti i Sveti Petar Cetinjski, kome je Bog dao strašan Krst, da bude istovremeno i duhovnik, i vojskovođa, i zakonodavac. Taman kao i Mojsije u Starom Zavjetu. Zato ni on nema groba, kao ni pomenuti starozavjetni prorok, nego je mjesto njegovih zemnih ostataka, najživotnija i najmirisnija tačka na Cetinju. To nije grob - nego mjesto života!

A tek hramovi i svetinje po Crnoj Gori! Upravo je Gospođindan, prije neki dan, proslavljen širom Crne Gore, kao manastirska slava Morače (zadužbina Nemanjića), Pive (zadužbina Sokolovića - hercegovačkih vladika i pećkih patrijaraha), Savine (zadužbina tvrdoških kaluđera, na mjestu drevne svetosavske svetinje ), Podmaina ( primorsko sjedište crnogorskih mitropolita ), Djababa (mjesto novojavljenog ugodnika Božijeg, rođenog Cetinjanina Simeona Popovića, djelatnog u periodu između dva svjetska rata…)...

Ne zna se koji, od pomenutih manastira, više i ljepše, svjedoči da mi ovdje imamo sopstveno pamćenje, istoriju samih sebe, da nijesmo ni ”od juče”, ni ”od prekjuče”…u smislu vremenskog trajanja, niti smo samonikli, niti ”pali s Marsa”…u smislu našeg biološkog i društvenog, istorijskog nastanka.

Ako i jesmo plod vizantisjke kulture, ove svetinje pokazuju da je ona, baš na ovom podneblju lijepo rodila! A ako smo dio šire i starije, judeo-hrišćanske civilizacije, ćivoti dva pomenuta svetitelja svjedoče da imamo dvojicu, ni po čemu pred Bogom manjih, od Ilije i Mojsija!!!

Otuda, kada strancu objašnjavate istoriju i geografiju Crne Gore, (a to sam, ovoga ljeta, imao često priliku da radim), imate utisak, kao da mu prepričavate sadržaj crkvenog kalendara. A taj  kalendar , kako rekosmo, ima prvo veliko praznovanje na Mali Gospođindan. A to je slava - Cetinjskog manastira i Vlaške crkve. I tu, na Cetinju, sve počinje - ispočetka!

Autor je v.d. rektora cetinjske Bogoslovije

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (30 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.