navigacija Naslovnica Premium

BALKAN

10.7.2018 09:16

Kina na Balkanu: Milijardama teške investicije

Kako Kina profitira i od niskih cijena u privredno slabašnim državama Balkana i od angažovanja svojih firmi i radnika, onda nastojanja Pekinga izgledaju više nego jasna

Kina na Balkanu: Milijardama teške investicije Peking
Foto: Shutterstock Autor: ORF/Austrijska Radio-Televizija

Investicijama u milijardama dolara u infrastrukturu na Balkanu postaje jasno nastojanje Kine ka dominaciji u Evropi. Za popravke propalih puteva i željezničkih mreža u regionu hitno je potreban novac. Na Balkanskom poluostrvu vjeruju da su u Kini, zbog niskih kamata i malo preduslova, pronašli odgovarajućeg investitora. A za Peking su zemlje poput Srbije i Grčkee od strateškog značaja

Dok se EU nećka sa velikim investicijama - u Kini su puno velikodušniji. Tako je za samo nekoliko godina na Balkanu zaključen cijeli niz poslova sa Kinom: brza pruga od Beograda za Budimpeštu ili preuzimanje kontrolnog paketa akcija u grčkoj luci Pirej. Lagano ali sigurno Peking sve više realizuje svoj plan o obnavljanju „Puta svile“.

„Novi put svile“ - ili One Belt, One Road - predstavlja infrastrukturni projekat čiji je cilj da Narodnu Republiku Kinu spoji sa 64 zemlje Azije, Afrike i Evrope. U tom planu Balkan treba da posluži kao koridor za Evropu. A u zemljama poput Srbije i Bosne i Hercegovine, čija je infrastruktura dvije decenije poslije najnovijih balkanskih ratova jedva održiva, ovaj projekat euforično pozdravljaju.

Više novca za ne-EU države

Rezultati studije Center for Strategic and International Studies (CSIS) stoga nisu ni tako veliko iznenađenje. Pakt Pekinga sa državama koje nijesu članice EU: Albanija, BiH, Makedonija, Crna Gora kao i Srbija, u posljednje dvije godine Kinu je koštao oko 5 milijardi dolara. To je skoro polovina svih kineskih investicija u ovom regionu. U nabrojanim zemljama zahvalno pozdravljaju kineski angažman: ovim slabašnim privrednim sistemima je ionako blokiran pristup strukturnim fondovima EU.

Sem toga, na Balkanu kao pozitivno važi i činjenica da su manje rentabilni projekti vezani za samo pokoji uslov. A i kineske kamate tamo smatraju niskima. Tako je npr. u Beogradu 2014. napravljen most preko Dunava: troškovi oko 170 miliona eura, najveći dijelom pokrila je Kina.
Kina kao jedini investitor?

Peking investira vrlo rado ako pri realizaciji projekata - kao u slučaju pomenutog mosta u Beogradu - posao realizuju kineske firme. „Ako je kineska ponuda jedina na stolu, onda Kina ima puno veći prostor za igru: da napravi dilove koji uključuju njene firme i njenu radnu snagu“, kaže za „Financial Times“ Jonathan Hillman, koji vodi “Reconnecting-Asia-Projekt” u Center for Strategic and International Studies (CSIS).

Kako Kina profitira i od niskih cijena u privredno slabašnim državama Balkana i od angažovanja svojih firmi i radnika, onda nastojanja Pekinga izgledaju više nego jasna. Balkanska ruta je za Kinu od strateškog značaja. Zato je Peking, po podacima CSIS, u okviru svoje „16+1“ inicijative, u 2016. i 2017. zaključio dilove u visini od 9,4 milijarde dolara.

Političko takmičenje sa EU

Kao prvi most ka Balkanu Kinezima služi prestižni projekat grčke luke Pirej. Šesto milona eura je već potrošeno na njeno modernizovanje. Investicija se već isplatila: u međuvremenu je teretna luka Pireja jedna od 10 najvećih u Evropi, a ima i ključnu ulogu za Kineze prema evropskoj unutrašnjosti. Atina je, jasno, Pekingu zahvalna, diplomatskim putem i javno: kad je EU prošle godine u UN htjela da zauzme kritičku poziciju zbog kineskog ugrožavanja ljudskih prava, Grčka, najveća zemlja Balkanskog poluostrva, to je prosto blokirala.

Da Peking svoje nastojanje da dominira Balkanom ne ograničava samo na nivo ekomonije nego da se već širi i na polje politike, ubijeđen je i Jonas Puck, direktor WU Instituta za Internacionalni Biznis. On za ORF kaže: „Kina sasvim sigurno slijedi svoj dugoročni cilj da ostvari politički uticaj ovdje“. A Kini tome služi i inicijativa „16+1“ čiji se članovi mogu nadati pojačanim investicijama Kine - tako je Bank of China već u januaru 2017. otvorila filijalu u Beogradu, koja je sada regionalni kineski finansijski centar u Istočnoj Evropi.

„Kini bi moglo uspjeti da podijeli Evropu“

Ali, u Evropi postoji i otpor politički i privrednim ambicijma nove supersile. U septembru je tadašnji njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel upozorio: „Ako mi ne uspijemo da razvijemo zajedničku strategiju prema Kini, onda će Pekingu poći da rukom da podvoji Evropu“. Izjava, koja odmah izazvala diplomatsku buru u Kini.

Evropska unija vezu Kina-Balkan generalno posmatra skeptično. Profesor Puck nalazi da je primjetno da se Kina upušta u jednu vrstu političkog takmičenja sa EU: „Srbija je, koja je u pristupnim pregovorima sa EU, ima kao pojedinačna zemlja, ne-član, više opcija. Moramo se već zapitati kako se angažman Kine u infrastrukturnim projektima odražava na pristupne pregovore.“

Napuštene građevinske ruine u Poljskoj

A i u pouzdanost Kine kao partnera zemalja „16+1“ grupe postoje već sumnje. Poljska je tako upozorila da je kineski koncern „Covec“ još prije Evropskog prvestva u fudbalu 2012. bio preuzeo gradnju autoputa, da je upao u probleme i da je sad posao morao da mu bude otkazan. Rumunija, takođe EU-država, žali se da dogovor sa Kinom o gradnji dvije atomske elektrane ne daje rezultate.

Sa druge strane, Austrija pozdravlja infrstrukturne projekte kineske vlade pod Xi Jinpingom - sve dok i Beč od toga nešto ima. Ministar infrastrukture Norner Hofer (FPÖ) „Novi put svile“ vidi kao šansu, kroz koju bi i u unutrašnjosti mogle biti stvorne na hiljade novih radnih mjesta. U aprilu je već u Beč stigao i prvi teretni voz iz Kine, koji je bio dvije nedjelje na putu i prešao 9.800 kilometara. A zahvaljujući tranzitnom ugovoru sa Rusijom, taj put će uskoro biti skraćen na samo 10 dana.

Finalno: u vezi sa „Novim putem svile“ nedavno se razgovaralo o pretovarnom punktu na EU standarde šina - biće najverovatnije u austrijskom mjestu Parndorf, na A4, u blizini Beča.

(ORF/Austrijska Radio-Televizija)
Prevod: Mirko VULETIĆ

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.