navigacija Naslovnica Premium
Slobodan Vuković
USPUTNI ZAPISI
3.9.2018 14:14

Ljeto u Bihoru

Prohujaše decenije. I: evo me u Petnjici, na poziv ovdašnjih poslenika kulture i predsjednika Opštine, Samira Agovića; živi u susjednoj, rodnoj, Gornjoj Vrbici. Čitava njegova familija vrijedno radi na porodičnom imanju; sve što im treba, veli Samir, imaju u okviru svog domaćinstva

Ljeto u Bihoru Petnjica
Foto: Arhiva Vijesti

Prvi put sam došao u Bihor davne, 1974. godine; zanimali su me ljudi; Bihorci. U bihorskom Godočelju zatekoh, tada, mladog profesora Hamda Kočana…

Prohujaše decenije. I: evo me u Petnjici, na poziv ovdašnjih poslenika kulture i predsjednika Opštine, Samira Agovića; živi u susjednoj, rodnoj, Gornjoj Vrbici. Čitava njegova familija vrijedno radi na porodičnom imanju; sve što im treba, veli Samir, imaju u okviru svog domaćinstva.

Dogorjeva ljeto; polegla Petnjica, u divnoj, zelenoj dolini, đe žmari bistra, ljupka Popča, za koju Skenderovići, Ibro i Isat, kažu da je biser Bihora i Crne Gore, ekološke države.

- Priroda u slivu rijeke Popče je veoma čista i nezagađena, što pruža izvrsne mogućnosti za razvoj turizma - naglašavaju Ibro i Isat. - U strateškim planovima privrednog razvoja Bihora, posebnu pažnju treba posvetiti razvoju turizma i očuvanju zdrave prirode na ovim prostorima...

A Petnjica, veliko gradilište; ubrzano se razvija.

Davno je prošlo vrijeme valjalica đe su Bihorci, kako je Ćamil Sijarić bilježio, dolazili da „sukno izvaljaju, vreće izatku i konopce usuču...“

Pjeva Reho Ramčilović: “Petnjico, sada si već grad postala,/ izgledaš sve ljepša, draža, uređenija./ Lijepa si ko procvjetala majska ruža,/ priroda tvoja ljepotu nam pruža…”

Teče „Bihorsko kulturno ljeto“; smjenjuju se izložbe djela likovnih umjetnika, pozorišne predstave, promocije knjiga i časopisa, kao i onomad kada je promovisan treći broj časopisa “Glasnik Bihora“ u izdanju Centra za kulturu Petnjica, koji, u ime izdavača, potpisuju Sinan Tiganj i urednik Sait Šabotić. Predstavio je mr Amer Ramusović „Komunu“, časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore. O “Komuni” su nadahnuto govorili mr Željko Rutović, prof. dr Draško Došljak i Branka Bogavac, ističući izuzetan značaj glasila.

A ovo ljeto, podsjetilo me na ono davnašnje, 1972. kada sam u Strugi divanio sa slavnim Bihorcem, Ćamilom Sijarićem, koji je svojim djelima uveo ovaj nekad zabiti kraj u literaturu.

Kultura je ovdje, kažu Petnjičani, istorijski miraz.

- Pored svih obaveza, problema i izazova lokalna uprava u Petnjici je imala i strateško opredjeljenje da kulturu i kulturnu baštinu posmatra kao svojevrsnu vrijednost - ističe preduzimljivi Samir Agović, predsjednik Opštine. - Zadnjih godina postigli smo vidan napredak u namjeri da kulturu približimo prije svega našoj publici koja je postala brojna zahvaljujući prestižnim manifestacijama. Kulturna dešavanja, realizovana u proteklom periodu, sasvim sigurno prevazišla su našu sredinu...

Ređaju se već prepoznatljive manifestacije: „Dani dijaspore“, „Zavičajne staze“, „Smotra recitatora“, „Internacionalni festival izvornog stvaralaštva“...

U Petnjici ne zapostavljaju svoju tradicionalnu vrijednost, čuveni „Bihorski ćilim“, rukotvorinu vrijrdnih Bihorki.

- Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore imala je puno senzibiliteta za našu inicijativu da „Bihorski ćilim“ bude nematerijalno kulturno dobro Crne Gore - kaže Samir Agović. - Ovo je još jedan pokazatelj da imamo zaista bogato nasljeđe koje pripada, kako nama, tako i Crnoj Gori, Balkanu i Evropi... Želimo da nas kultura spaja. Nastavićemo da stvaramo sve preduslove za zaštitu i afirmaciju, ali i za stvaranje novih kulturnih vrijednosti.

Ukazuje i na valorizaciju izuzetno značajnog arheološkog nalazišta Torine, svojevrstan dragulj koji će tek biti predstavljen široj javnosti, kao i atraktivna pećina Gradac, za koju, kako navodi Agović, postoje čvrsti dokazi da je bila pravi dom za ljude iz Bakarnog doba.

Samir Agović upoređuje Petnjicu s rijekom ponornicom; nestajala je i vraćala se na političku mapu Crne Gore.

- Posljednji put je - veli Samir - imala „ponor“ davne 1957. a ponovo „izronila“ 2013. godine, kao opština. Period nestajanja ali i novog nastajanja nosio je sa sobom prateće pojave i dešavanja. Period koji je označen kao nestajanje nije mogao donijeti opštedruštveni progres. Međutim, ovaj posljednji „izron“ je početak novog progresa i entuzijazma...

Gasne ljeto; promiču Bihorom automobili luksemburških, švajcarskih, njemačkih, slovenačkih registracija… I dijaspora zdušno pomaže zavičaj.

Pjeva Mirsada Herović: „Cio mi je svijet prostran/ Kao nebo jednoj ptici/ Al’ od svuda ja se vraćam/ Mom Bihoru i Petnjici./ Tamo mi je kuća stara/ I najljepše uspomene/ Prijatelji iz djetinjstva/ Taj najljepši dio mene...“
U Bihor valja dolaziti.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

3 (4 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.