navigacija Naslovnica Premium
Božena Jelušić
OBIČNE STVARI
14.2.2018 13:08

Mediteranska

Malo koji planski dokument je bio tako otvorena i precizna potvrda neoliberalne apokalipse i njenih beskrupuloznih jahača, kao što su DUP-ovi Budva Centar i Petrovac Centar

Mediteranska Mediteranska ulica u Budvi
Foto: Vuk Lajović

Napukla Mediteranska ulica je je postala sinonim prirode koja opominje. Razdvaja se i keramička oplata na fasadama obližnjih solitera, od kojih je jedan saniran nakon što je već tokom izgradnje počeo da se naginje. Okolne privatne zgrade su davno popucale, izložene pritiscima iz dubine. Po svemu sudeći, Velja voda se opasno ljulja i to na cijelom potezu do Zeta filma. A upozorenja da bi se to moglo dogoditi traju odavno, naročito tokom i nakon usvajanja po zlu čuvenog DUP-a Budva Centar. 

Mediteranska ulica se većim dijelom nalazi na Veljoj vodi, gdje se slivaju velike količine vode sa obronaka Spasa. Ranije je to bilo močvarno zemljište sa virovima živog blata, u kojem bi ponekad nestajala stoka. (Kao što je i prije godinu dana čitavo stablo magnolije potonulo u zemlju kod solitera poznatog kao „Perla“.) Poznato je da je na Veljoj vodi, prilikom velikih poplava početkom vijeka, pronađen čak i primjerak čovječije ribice iz neke od nikad otkrivenih pećina na Spasu. Primjerak je poslat na vještačenje, ali su ratna zbivanja prekinula zanimanje za ovaj događaj.  

Na Veljoj vodi se uvijek gradilo malo i oprezno. Najbliže stambene zgrade nastale prije zemljotresa imale su dobre sisteme za odvodnjavanje, a njihovi temelji nisu zadirali u podzemne vodene struje. Mediteranska ulica je dugo i brižljivo nasipana, pa je ipak ozbiljno oštećena u zemljotresu. I prije zemljotresa, a naročito poslije njega, svemu se pristupalo mnogo odgovornije. Neke građevine čak nisu smjele imati krov od kanalice već limeni, kako bi se smanjila težina objekta.

Svakako su se i na ovakvom terenu mogli izgraditi soliteri. Međutim, gradnja je morala biti mnogo skuplja i složenija, jer je cio teren izložen snažnom djelovanju podzemnih, čak i bujičnih tokova. U ovom trenutku treba samo zamisliti Velju vodu kao sud pun vode, u koji se uranjaju masivne kocke. Lako je zamisliti da armirane građevine naprosto skliznu i nakrive se poput kuće u Markovićima. Svakom građaninu Budve je bilo jasno da pokidani vodotokovi negdje moraju naći odušak. Pitali su se samo šta će prvo stradati. 

Malo koji planski dokument je bio tako otvorena i precizna potvrda neoliberalne apokalipse i njenih beskrupuloznih jahača, kao što su DUP-ovi Budva Centar i Petrovac Centar. Zaboravljene su sve dotadašnje stručne ekspertize o ranjivosti budvanskog tla. U pomami „zlatne groznice“ su zaboravljene ne samo pouzdane austrougarske karte, već i sondiranje tla vršeno nakon zemljotresa na svakih nekoliko stotina metara.

Ipak, u projektnom zadatku DUP-a Budva Centar je stajalo: „Posebnu pažnju posvetiti seizmičkim, geomehaničkim i geološkim uslovima, kao i zaštiti životne sredine. Paralelno sa planskim dokumentom radiće se i strateška procjena uticaja na životnu sredinu“. Zašto to nije urađeno, i kakva je odgovornost opštinskih i državnih institucija, teško je objasniti.  Uz svijest da je poređenje možda prejako, ni Nijemci nisu kasnije mogli objasniti kako se naciji jednog Getea i Tomasa Mana mogao dogoditi nacizam i njegovi zločini.

Tako je DUP Budva Centar, pored toga što je bio plan „visokog ličnog i privatnog profita koji će se ostvariti na štetu grada i njegovih građana“, postao plan koji je obmanuo i same investitore, u prvom redu zbog neodgovarajućih UT uslova i izostanka upozorenja o rizicima tla. Investitor koji u ovom trenutku izvodi radove optužuje lokalnu vlast zbog opstrukcija. Lako se staviti u njegov položaj, bez obzira na kontroverze vezane za prodaju zemljišta. Troškovi dosadašnje gradnje su veliki, a bili bi još veći da je investitor imao hidrografske karte i znao u šta ulazi. 

Stručnjaci kažu da odvodnjavanje predstavlja 50 odsto svih tehničkih problema gradnje. A u Budvi, ne samo da se postojeći kanali ne održavaju, već su dodatno zatrpani i zatvoreni. O podzemnim vodama ne vrijedi ni govoriti.  Na održavanje tranzitnih i bujičnih tokova utrošeno je svega 1,9 odsto investicija. Građani i civilni sektor na ovo upozoravaju od trenutka donošenja jednog za Budvu krajnje zlosrećnog planskog dokumenta. Upozoravali su i da je Budvi potreban sanacioni plan, a ne samo ucrtavanje objekata.

Četiri već izgrađena solitera počivaju u mraku. Ko god ima novca, radije bira bezbjedniju lokaciju, pa i bez pogleda na more. U  Budvi je tek svaki četvrti stan naseljen tokom cijele godine. „Da bi se shvatile razmjere ovakve građevinske pošasti, treba znati da  Stari Grad ima 45.000 m2 stambenog prostora, da TQ-Plaza ima 53.000 m2, da Zavala ima 45.000 m2,  da soliteri kod dječijeg vrtića imaju planiranih 40.000 m2, kao i da ima još oko 600.000 m2 planiranih od Avale do Jadranskog sajma“, piše u Peticiji građana. „Za sada imamo aktivne samo Stari Grad i Gospoštinu i naselje Pod magistralom, koji zajedno čine svega oko 80.000 m2. Zbog toga se s pravom pitamo kome je i u čije ime potrebna ovakva hipertrofija stambenog prostora, kojom se jede supstanca grada, obaraju cijene izgrađenog prostora, obezvređuje destinacija i zahtijevaju sve veća infrastrukturna ulaganja koje treba da podnese upravo domicilno stanovništvo.“

Mediteranska ulica je arterija Budve. Gotovo da nema turiste koji njome ne prođe. Mediteranska ulica je i jedna od arterija Crne Gore, u kojoj Budva ostvaruje više od polovine prihoda od turizma. Niko ne može likovati što su se ovako brzo i opasno obistinila upozorenja potpisnika Peticije protiv DUP-a Budva Centar.

Sada smo svi zajedno na gubitku, i investitor i Opština i Crna Gora.

Autorka je profesorica književnosti

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (12 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Sigurno_možda 9 mjeseci
    Недавно чух формулацију Будванизација Будве!!! Људска је похлепа бесконачна. Резултате ће убирати генерације које долазе. Подземне и надземне воде. Подземни и надземни свијет. Нема превелике разлике. Ко не вјерује нека оде у Будву. Наздравље!!!
    • 6
    • 1