navigacija Naslovnica Premium
Mr Mirjana Marković
14.9.2018 12:03

Moćna mašina

Male zemlje nemaju snage da se izdignu se iz potrebe vladajućih partija da iskoriste raspoložive državne resurse kao svoju prednost, a, nažalost, često se dešava da to učine kad zakoni nijesu dovoljno regulisali poslovanje u pojedinim oblastima

Moćna mašina Ilustracija
Foto: Shutterstock

Crna Gora je zemlja koja ni sa stanovišta ekonomije nije smatrana tržištem, već se u toj tržišnoj utakmici posmatra kao jedna niša, „prikačena“ nekoj od susjednih zemalja i njen tržišni položaj sa pozicije samostalnosti je otežan.

Male zemlje nemaju snage da se izdignu se iz potrebe vladajućih partija da iskoriste raspoložive državne resurse kao svoju prednost, a, nažalost, često se dešava da to učine kad zakoni nijesu dovoljno regulisali poslovanje u pojedinim oblastima.

Sličan primjer imamo trenutno kad se govori o privatizaciji aerodroma, gdje, za razliku od okruženja nemamo zakon o aerodromima ili o upravljanju aerodromima. Vlasnici kapitala postaju „vlasnici“ države. To je danas jasno svakom građaninu, tako da je u novijoj realnosti izlazak na birališta postao izraz poštovanja pojedinih ličnosti, situacija u kojoj se pojedinac osjeća neučvršćenim da bilo što promijeni ili želja da se sanira pokušaj nečije diskreditacije, kako to u konkurenciji zna biti, neprimjereno i svim sredstvima.

Sve je to realnost i možda ne bi zavređivalo pažnju i brigu da se nije javio problem nedovoljnog znanja pri upravljanju kapitalom. Sličan primjer zemlje sa malobrojnim stanovništvom imamo i u Luksemburgu. I Junkeru se zamjeralo što nije u dovoljnoj meri nadgledao domaću bezbjednosnu agenciju, koja je, kako se spekulisalo, neovlašćeno špijunirala neke političare i pribjegavala korupciji. U Luksemburgu se ohrabruju stranci da izađu na izbore. I Junker je proveo gotovo polovinu svog života na vlasti. Njegova stranka CSV je od svog osnivanja 1944. godine pobijedila na svim izborima održanima u Luksemburgu, osim 1974. godine. Međutim, Luksemburg je evropska zemlja sa najvećim bruto domaćim proizvodom po stanovniku. Luksemburg je i dalje daleko najbogatija zemlja Evropske unije. Monstat često objavljuje informacije da naš bruto proizvod raste brže od Evropskeunije, što samo po sebi ne znači ništa. Poznato je da nerazvijene zemlje imaju visoke stope rasta, čista matematička logika.

Vlasništvo nad kapitalom više nije pitanje, niti problem. Svima je odavno jasno da je to fiktivan pojam i ono postaje vještačko vlasništvo usko i uzročno posljedično vezano sa sposobnostima menadžmenta, odnosno zavisno od znanja. Pri tome nije poenta znati mnogo, već ono što znamo primijeniti smisleno. Kapital, imovina, ljudi kvantitativno više nijesu moć. Moć je znanje.

Ako ekonomski pokazatelji jedne zemlje nijesu dobri, odnosno vlast iz mandata u mandat ne vodi zemlju ka prosperitetu, javlja se opasnost potpunog gubljenja suvereniteta tih država. I to u savremenim uslovima nukrealnog naoružavanja postaje manje značajno sa stanovišta očuvanja ljudskog kapitala. Neki mladi istraživači u oblasti ekonomije već stidljivo pominju uvođenje zakona o efikasnosti vlasti koje bi uzimale u obzir čiste ekonomske pokazatelje kao mjerljive pokazatelje rukovođenja. To bi značilo da bi u prvi plan došle stručne sposobnosti pojedinaca da izvršavaju državničke poslove.

Ovo posebno u svjetlu najnovijih političkih realnosti gdje je postala praksa, kako u malim, tako i u velikim državama, da su spojive funkcije prvog biznismena, predsjednika partije i predsjednika države. U svrhu postizanja što boljih rezultata, uz održivost i brigu o budućim generacijama, vlast bi racionalnije i efektivnije izvršavala sve aktivnosti i koristila sve raspoložive resurse i znanja, a negativni trendovi u društvu bi nestajali. Izborni postupak bi poprimio drugu dimenziju.

Strasti bi bile usmjerene na konkurentnost u sposobnostima ka postizanju opšte dobrobiti za svoje zemlje i svoj narod. Građanstvo ne bi čekalo da tehnolozi izuzmu magnetnu rezonancu na telefonu kako bi samostalno dijagnostifikovali bolesti. Za određena stručna područja ipak je potrebno znanje. Ljudi umiru zbog nedostatka sredstava za liječenje u XXI vijeku u zemljama u kojima državna elita sebi dozvoljava neprimjeren, nefunkcionalan i nepotreban tehnološki luksuz. Čist gubitak.

Ako vlasti nije potrebna opozicija i ako je svrstava u neprijateljsku, a ne kontrolnu stranu vlasti, može se razmišljati o drugim vidovima uređenja društva.

Takođe, ako opozicija ne vidi važnost svoje uloge u društvu neka ne egzistira kao puka forma tražeći model da ostvari pojedinačne interese u dilovima sa vlastima u vremenu tokom i između izbora.

Opozicija nije sindikat da koristi svoje oportunističke ambicije za rad drugih ili stranih društvenih grupacija. Država mora biti na prvom mjestu. A država prije svega su svi njeni građani. Takvi kakvi su.

Jedino ako nije dugoročna strategija da se jedni isele, a nasele drugi. Bojim se da se ništa ne bi promijenilo nabolje, ako se svi ne potrude da rade na sebi.

Kada govorimo o promjenama, o radu, kontinuitet je neophodan i na strani vlasti i ni na strani opozicije. Za sve promjene i procese, za ozbiljan rad i razvoj društva, potreban je kontinuitet.

Ako idemo putem kojeg vlastitim rukama svakodnevno gradimo, doći ćemo tamo gdje trebamo biti. 

Autorka je marketing menadžer i savjetnica u Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport Skupštine Crne Gore

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (8 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Tommy 1 nedelja i 3 dana
    Za izostansk komentara na ovo ispravno gledanje na našu stvarnost mogu biti samo dva razloga, za koje ne znam koji je gori: ili ovo malo ko razumije ili razumije jako dobro, no veli " šta ćeš, tako je to...takvi smo mi". Da takvi smo mi, jad nam u pamet!
    • 0
    • 2