navigacija Naslovnica Premium
SVIJET U RIJEČIMA
20.6.2018 11:11

Nastavlja se trka u naoružanju

Oko 20 američkih atomskih bombi tipa B61 koji su uskladištene u Njemačkoj, trebalo bi u narednim godinama da budu zamijenjene modernim, onim koje veoma precizno mogu da budu upućene na cilj

Nastavlja se trka u naoružanju
Foto: Shutterstock

Protekla 2017. bila je posebna za protivnike nuklearnog oružja: 122 zemlje članice UN obavezale su se da neće proizvoditi niti posjedovati atomsko oružje. To nas ipak nije približilo svijetu bez nuklearnog naoružanja.

Prema najnovijim procjenama stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja SIPRI, u svijetu danas još postoji 14.464 komada atomskog oružja - u rukama samo 9 zemalja: SAD, Francuske, Rusije, V. Britanije, Kine, Indije, Pakistana, Izraela i Sjeverne Koreje. Iako je tih 9 zemalja globalno gledano u manjini, one i ne pomišljaju da se odreknu te vrste arsenala.

U poređenju s prošlom godinom, ukupan broj komada nuklearnog naoružanja je doduše lagano opao, ali postojeći sistemi su istovremeno modernizovani, naglašava u razgovoru za DW Šenon Kile, šef projekta za nuklearno oružje u institutu SIPRI. „Starije atomsko oružje se zamjenjuje - neki komadi su zaista stari i po 40, 50 godina - ali se to oružje i razvija. Ono ima nove sposobnosti, nove tehničke mogućnosti.“

Američka vlada je u februaru, nakon objavljivanja aktuelizovane verzije svoje nuklearne doktrine (Nuclear Posture Review) potvrdila da razvija novo nuklearno oružje. Time je pogođena i Njemačka, koja doduše ne posjeduje sopstveno nuklearno oružje, ali se, kao članica NATO, nalazi pod nuklearnom zaštitom SAD.

Oko 20 američkih atomskih bombi tipa B61 koji su uskladištene u Njemačkoj, trebalo bi u narednim godinama da budu zamijenjene modernim, onim koje veoma precizno mogu da budu upućene na cilj.

Za modernizaciju svog nuklearnog arsenala, SAD su spremne da izdvoje ogromne količine novca: do 2026. za to je namijenjeno oko 400 milijardi dolara. Ali i manje nuklearne sile, poput Indije ili Pakistana, nalaze se, prema riječima Kila, u nekoj vrsti „strateške trke u naoružavanju“. I one razvijaju novo atomsko oružje i povećavaju sopstvene proizvodne kapacitete radioaktivnog materijala koji se može koristiti za atomske bombe. Za zemlje koje ga posjeduju, nuklearno naoružanje ostaje centralna tačka njihove nacionalne odbrambene strategije. Kil smatra da je još nejasno kako će se dalje razvijati kontrola nuklearnog oružja na osnovu međunarodnih ugovora. „Zabrinjava što je političko-strateški odnos između SAD i Rusije trenutno u rasulu, a te dvije zemlje posjeduju 92% kompletnog svjetskog nuklearnog oružja.“

To se odražava i na kontrolu naoružavanja: kada dosadašnji ugovori o ograničenju nuklearnog naoružavanja, poput „Novog START-a“, za nekoliko godina isteknu, pitanje je da li će biti zamijenjeni novim.

Ako ne budu, tada više ne bi bilo nikakvog ograničenja nuklearnih arsenala. „Sve više se udaljavamo od vizije Baraka Obame iz 2009. o svijetu bez nuklearnog oružja.“

Kila posebno iznenađuje brz tehnološki napredak koji je u posljednjih dvanaest meseci demonstrirala S. Koreja u razvoju atomskih projektila dugog dometa. Za sada je još nejasno da li će susret predsjednika Kim Džong Una i Donalda Trampa na kraju zaista dovesti do nuklearnog razoružanja Korejskog poluostrva. „Tu sam pomalo sumnjičav“, kaže Kile, ali i dodaje da bi taj susret ipak mogao da pomogne da se uspostavi međusobno povjerenje.

U svom „Godišnjem izvještaju 2018“, stručnjaci instituta SIPRI navode da je prošle godine zabilježen novi rekord: od II svjetskog rata nikada nije toliko novca izdvajano za naoružanje kao protekle 2017.

Ukupan iznos izdataka kreće oko 1.739 milijardi dolara - 230 dolara po glavi svakog stanovnika Zemlje. Godinu dana ranije, izdvajalo se 227 dolara po stanovniku planete.

Pritom to povećanje nije ravnomjerno raspoređeno. Prije svega upada u oči rast izdataka za oružje na području istočne Azije. Tako je, recimo, Kina povećala svoje izdatke za odbranu za 5,6%, na 228 milijardi dolara.

U Evropi je slika neujednačena: dok su istočnoevropske zemlje za naoružanje potrošile manje novca nego godinu dana ranije, u zemljama centralne i zapadne Evrope zabilježeno je povećanje.

Njemačko Ministarstvo obrane je 2017. raspolagalo budžetom od oko 43,5 milijardi dolara, što je, u odnosu na godinu ranije, povećanje od oko 2 milijarde dolara. Najveće izdatke za vojsku i nadalje - i to bez premca - imaju SAD: 610 milijardi dolara. Iz njih slijede Kina, Saudijska Arabija, pa Rusija.

Logično je da sve veći izdaci za odbranu znače i sve veću količinu prodatog oružja. Taj trend se takođe nezaustavljivo nastavlja. Na listi najvećih izvoznika oružja Nemačka se nalazi na visokom četvrtom mestu - odmah iza SAD, Rusije i Francuske.

(Deutsche Welle)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.