navigacija Naslovnica Premium
Balša Brković
VIŠE OD RIJEČI
30.6.2018 08:42

Pobuna

Ideja da živimo vrijeme u kojem pobune, ni velike ni male, više nisu moguće, sama po sebi je jeziva i zastrašujuća

Pobuna Pariska pobuna 1968. (ilustracija)
Foto: Art Blart

Ova 2018, pored atraktivnog svjetskog prvenstva - a što nas sve još čeka do kraja - zanimljiva je jer sobom nosi i nekoliko važnih okruglih godišnjica. Gotovo da nema evropskog medija koji nije posvetio prostor, na ovaj ili onaj način, poluvjekovnom jubileju slavne studenstske pobune iz 1968.

Što je to što i danas (ili baš danas) priču o jednoj studentskoj pobuni od prije pola vijeka čini zanimljivom i važnom? „Posljednji svjetski san“, glasi jedan je od naslova... U društvima u kojima je takva pobuna bila moguća, kritička optika se, ako ništa drugo, bar ne smatra izdajom. Utemeljenost jednog društva ogleda se i u njegovoj reakciji na osporavanje...

Ipak, teško je (možda i nepotrebno) razgraničiti kada je motiv u golom interesovanju za događaje iz prošlosti, a kada je riječ o jednoj vrsti nostalgije, odnosno žala što tako nešto, po svemu sudeći, danas, u naše vrijeme, nije moguće.

I, vjerovatno je taj uvid - najteži.

Ideja da živimo vrijeme u kojem pobune, ni velike ni male, više nisu moguće, sama po sebi je jeziva i zastrašujuća.

U svakom društvu, pobuna je čin higijene. Društvo koje ne poznaje iskustvo pobune je zato prljavo. Lice koje ne umivate ne može biti čisto.

Danas se diljem svijeta piše o poluvjekovnom jubileju 68. Sjećam se tekstova o istom događaju koji su pisani u povodu dvadesete, tridesete, četrdesete godišnjice... I uvijek je provijavala slična fascinacija, ali i saglasnost da takvo što više nije moguće.

To je ključno pitanje - zašto je danas takvo što nemoguće? U čemu je svijet toliko drugačiji nego tada? Da li je Moć našla načina da pacifikuje i tu vrstu neukrotivog, neuhvatljivog duha? Možda je to i najvažniji razlog zašto je danas i sam koncept pobune u krizi. To je vjerovatno i najopasnija informacija o našem vremenu.

Zašto studenti? Samo su oni mogli aktivirati duh igre, onaj spasonosni markuzeovski eros. Sistem je dobio neočekivan, udarac ispod pojasa: nije bilo klasičnih političkih poruka. Poruke su bile, zapravo, mnogo veće od politike same. Zato je pjesnik Matić poručio studentima - “Tražite nove reči”. “Stare riječi” ne mogu opisati novo vrijeme...

U jednom od aktuelnih prigodnih feljtona naišao sam na zanimljiv i odista bizaran detalj. Premda je maoistički momenat bio najprisutniji u Parizu, ni beogradski događaji nisu bili lišeni maoističke retorike, ne u prvom planu, ali vlast se trudila da istakne baš taj momenat. I zamislite zapanjenost studenata kada je u Studentski grad došao automobil (zasigurno vrlo upečatljiv) iz kineske ambasade. Službenik ambasade je došao sa ponudom studentima da se neko od njih pojavi na govornici obučen u maoističko odijelo (to je ono koje danas nosi još samo Kim), a ambasada je spremna da donira određen broj odijela! Bilo bi lijepo uporediti i koliko je ovih pola vijeka promijenilo kineske modele uticaja na događaje u svijetu. Ne vjerujem da i danas drže zalihe maoističkih odijela po ambasadama.

„Gušenje te kritike značilo je Pirovu pobedu pretvorenu u divljanje, mahnitanje samouverene, samovoljne, bahate i svemoćne birokratije koja je stvarala pustoš svuda (...) Na sceni javnog života ostajali su samo licemeri i cinici, a na margine, u izolaciju i rezervate, proterivani su svi oni koji su svojim karakterom i pameću neophodni za postojanje zdravog društva.” Ovo je zapisao jedan od progonjenih profesora, M. Životić, u knjizi Kontra fatum). Završna rečenica dobrim dijelom objašnjava i dio problema današnjeg crnogorskog društva. Na sceni su licemjeri i cinici, na ovaj ili onaj način povezani sa vlašću, a u izolaciji i na margini su svi oni koji bi nešto mogli promijeniti... Dakle - začarani krug. Nema izlaska. Možda nama, danas i ovdje, zato priče o 68. djeluju tako privlačno.

Budimo realni, zahtijevajmo nemoguće? Bješe li to Njegoš, ili...

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (23 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 24

  • Eto1 2 mjeseca i 2 nedjelje
    Draga gospodo, jednostavno naucite engleski ko ga ne govori i potrazite sijaset materijala o protestima iz 1968 i informisite se potpuno i objektivno. Protesti u ex-YU su bili dio sirih protesta u nekoliko zemalja svijeta i nisu poceli u nasoj zemlji. Dakle, ne dozvolite da vam bilo ko namece jednostranosti,perfidne analogije (ako postoje) ... Edukujte se iz prve ruke.
    • 3
    • 0
  • Eto1 2 mjeseca i 2 nedjelje
    Balsa je personifikacija duha "intelektualca crnogorskog podneblja". Ogroman ego, pompezan, ne bavi se tricavim banalnostima poput cinjenica tj dogadjaja, datuma, izjava tj tangentnih stvari. On citira poneku recenicu velikog mislioca, uglavi je nekako u kontekst jer je obicno dovoljno genericna; servira bombasticne misli o neodrzivosti koncepta drzave u ovom vremenu. Danas smo culi da ovo vrijeme nema ni proteste upravo u danu kad su mediji objavili proteste sirom ex-YU.
    ( 1 )
    • 3
    • 0
    Eto1 1.7.2018 04:11
    ...proteste sirom Amerike.." htjedoh reci, ali na me je uticala Balsina zelja i rekoh ex-YU :)
    • 1
    • 0
  • Eto1 2 mjeseca i 2 nedjelje
    Danas su odrzani protesti sirom americkih gradova povodom Trump-ove politike razdvajanja familija. Pogledajte bilo koji znacajniji medij, recimo reuters.com. Vijest je svuda ne prvoj stranici. Na Balsu cinjenice ne utice. Nisam siguran da li zbog neinformisanosti ili da ne bi kvarile pripremljenu temu tj stav. Cinjenice su citnicarenje, za jednog knjizevnika, filozofa :)
    • 3
    • 0