navigacija Naslovnica Premium
EVROPA KOD KUĆE I VANI
1.6.2018 10:34

Pod lipama Svetoga Ilije

Da li je „svađa oko imena“ između Atine i Skoplja pred rješenjem?

Pod lipama Svetoga Ilije Zaev i Cipras
Foto: Reuters

Ilija je ime velikog proroka, koji je živio u IX vijeku prije Hrista a prema kome Grčka nema nikakvih aspiracija. Aleksandar, koga su nazvali Velikim, rođen je 356. godine prije Hrista, ali Grčka prema njemu itekako ima aspiracije. To za posljedicu ima da balkanska država Makedonija ne može da bude članica NATO.

Jeste da stanovništvo Makedonije - kako slovenska većina tako i albanska manjina - već više od deset godina želi da se u tu Alijansu učlani i da - u nadi u poboljšanje stabilnosti na Balkanu - SAD i sve ostale članice NATO te ambicije Makedonije podržavaju, ali ih ne podržava Grčka. Samo Grčka.

Atina sprečava članstvo objašnjavajući da Makedonija mora prvo da promijeni državno ime, jer sadašnje isijava iredentističke namjere. Jer je Aleksandar Veliki, zvani još i Aleksandar Makedonski, dio helenstva, a svakako nije neki tamo Sloven dođoš. Sem toga, u sjevernoj Grčkoj postoji pokrajina Makedonija pa zato neka druga država prosto ne može da za sebe to ime uzurpira. Ostatak grčkih argumenata je sličnog intelektualnog kvaliteta.

Godinama se u ovom slučaju ništa nije pomjeralo, ali to se u međuvremenu promijenilo. Personalna konstelacija u Atini i Skoplju je poprilično povoljna. U Skoplju su, umjesto dugogodišnjeg vladajućeg nacionaliste Nikole Gruevskog, sada na vlasti ljudi koji su spremni da prilagode državno ime. Šef vlade Zoran Zaev i njegov ministar spoljni Nikola Dimitrov žele da uvedu zemlju u NATO i da otpočnu pristupne pregovore sa EU. Oni su svjesni da je za tako nešto potreban kompromis a i imaju sreću što im u Atini sjede, kao sagovornici, ljudi spremni da makar pregovaraju.

Za vakta vlade, po makedonskom pitanju osobito uštogljenog, grčkog nacionaliste Antonisa Samarasa takvi bi pregovori bili besmisleni. No, trenutni premijer Grčke Aleksis Cipras, na vlasti od 2015, nikad u makedonskom pitanju nije bio među jastrebovima. On je režao na finansijka tržišta, kerbera njemačkog trezora Volfganga Šojblea, Angelu Merkel i na kapitalizam kao takav, ali nije na male balkanske narode, koji imaju peh da nose ime, koje grčki nacionalisti ne aminuju.

Sa svim navedinim fenomenima, izuzimajući specijalni slučaj Šojble, Cipras se u međuvremenu izmirio a u „svađi oko imena“ i dalje je na moderatnom kursu. Nedavno se u Sofiji sreo sa makedonskim kontrahentom Zaevom, a oba ministra spoljna, makedonski Dimitrov i grčki Nikos Kocias, već su apsolvirali više pregovaračkih rundi. Uskoro sllijede i novi pregovori u Njujorku. Stvar je veoma visoko postavljena, uključen je i njihov američki kolega Mike Pompeo, kao i generalni sekretar UN Antonio Guterres. Potpredsjednik SAD Mike Pence je ovih dana telefonom razgovarao ca Ciprasom o „istorijskoj prilici“ koju ne treba propustiti. Ako sve bude teklo kako treba, Donald Trump se neće umiješati.

Ali, poduhvat može da propadne i bez njega - jer su svi uključeni složni da Makedonija ubuduće treba drugačije da se zove, ali nisu i oko toga - kako da se zove. Kocias je proljetos bio odletio u Skoplje i donio nekoliko predloga. Kažu od Gornje Makedonije, preko Sjeverne Makedonije do Nove Makedonije. U Atini kažu daje bitno da državno ime posjeduje „geografski ili temporalni dodatak“, pri čemu se ipak dodaje još po koja nijansa. Tako se neki u Atini zalažu za pisani oblik Gornja-Makedonija, a drugi žele da dopuste samo „Gornjomakedoniju“, znači bez crtice, ne bi li se spriječila opasnost da dio ispred crte u svakodnevnoj upotrebi prosto otpadne.

No, pregovori najčešće ne idu tako da jedna strana drugoj svoje predloge diktira a da druga odatle ima da izabere. Tako je Skoplje prije neki dan predložilo svoje sopstveno rješenje: Ilindenska Makedonija. I u tom momentu je iz dubina prošlosti izronio Prorok Ilija, makar u vezi sa svađom oko imena. Jer na njegovu slavu, Ilindan, godine 1903, u makedonskom Kruševu počeo je ustanak protiv osmanske vlasti, koji je na kratko imao i uspjeha. Ali baš na kratko: „Republiku Kruševo“ su, posle deset dana, osmanski vojnici satrli.

U sjećanju je ostalo da su, sem Slovena, u ustanku uzeli učešća i muslimanski Albanci te da su se pobunjenici u jednom apelu zakleli na konfesionalnu i nacionalnu toleranciju, što baš i nije karakteristika balkanskih ustanaka: „Živjeli smo do sada uvijek sa vama zajedno, a to želimo i ubuduće“, kaže se u jednom pozivu pobunjenika muslimanima da se i oni priključe borbi protiv sultana.

Ali grčke partije ne žele ni da čuju za „Ilindensku Makedoniju“ jer i u tom imenu provijava opasnost od iredentizma. Napokon, ustanici iz 1903. su, ne znajući budući tok granične linije, htjeli da oslobode vaskoliku Makedoniju, a takođe i sadašnje grčko-makedonske oblasti do Soluna. Današnja grčka opozicija se, za svaki slučaj, izjasnila protiv ilindenskog predloga. Jedan klub poslanika u Atini, koji i nije bez uticaja, sem toga želi da imena „Makedonija“ uopšte više ne bude u budućem nazivu susjedne države. To želi i većina opozicione partije „Nea Demokratia“, a ona će, sva je prilika, pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima.

I u sadašnjoj vladi ima onih koji zastupaju mišljenje da Makedonija mora posve da bude izbrisana iz imena komšijske države. Koalicioni partner premijer Ciprasa, ministar odbrane Panos Kamenos iz partije „Nezavisnih Grka“, je najavio da njegova partija nikad neće glasati za ime u kome se bude pojavila M-riječ. Što sa druge strane ograničava mogućnosti rješenja, jer ako se ostane kod Kocijasovih predloga onda Makedonija ubuduće ima da bude samo „Novi“, „Gornji“ ili „Sjeverni“ a potom po Skoplju „Ilinden“. Stanovnici takve države bi onda valjda morali da se zovu „Ilindijanci“. A kako to oni neće htjeti, onda bi tako i propao pokušaj da se Makedonija - članstvom u NATO - bezbjednosno-politički usidri na Zapadu. Zbog imena, samo da bude jasno.

(Frankfurter Allgemeine Zeitung /FAZ)

Prevod: Mirko Vuletić

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.