navigacija Naslovnica Premium
Božena Jelušić
OBIČNE STVARI
11.3.2016 10:05

Povjerenje u mehanizam

Dok se razvlači „sapunica“ uzaludnih pregovora, posao se završava, a obalno područje postaje sve sličnije onoj žabi koja nije osjetila da je kuvaju

Povjerenje u mehanizam Ilustracija
Foto: Kotryna Zukauskaite

Cinično je i netačno isticati kako je Nacrt Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje ograničio zone „napadnute“ gradnjom, kad je to ograničavanje rađeno na selektivan način i po mjeri poznatih vlasnika. Uz sve ostale „greške“, postaje jasno zašto Nacrt nije imao nezavisnu stručnu recenziju, iako je to elementarna obaveza svakog ozbiljnog dokumenta 

Dok medijsku pažnju plijeni „sapunica“ u koju su se pretvorili pregovori o izgradnji povjerenja u izborni proces, na terenu se dovršava preuzimanje najvrednijeg resursa Crne Gore - njenog preostalog atraktivnog prostora na obalnom području. Prije toga je izvedena  „generalna proba“ sa novom većinom u parlamentu. Nakon što je „ladno“ izglasala gradnju u Miločerskom parku, ne treba sumnjati da će i okončati započeti posao.

Mnogi građani i stručnjaci s pravom podozrijevaju da je usvajanje dva ponuđena nacrta (Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata i Prostornog plana posebne namjene za Obalno područje) pažljivo pripremano i orkestrirano. Zanimljivo je da tek nakon javnih rasprava o ovim nacrtima na red dolazi ono što je moralo da prethodi: Strategija održivog razvoja. Već i taj obrnuti redoslijed, a posebno selektivna primjena Barselonske deklaracije, sasvim su dovoljni da unište ionako krhko povjerenje u one koji su, vršeći vlast više od dvije decenije, zapravo dozvolili urbanistički haos na primorju. 

Reprezentativan primjer nedosljednosti je ostrvo Sveti Nikola, na kojem je predviđena mamutska gradnja, iako Barselonska deklaracija zabranjuje gradnju na sto metara od mora. Gradnja se predviđa na parcelama poznatih vlasnika, koji imaju finansijsku i drugu moć, što smjesta dovodi u pitanje principijelnost Nacrta. Ne treba ni pominjati da zelenu pozadinu, sada zaista prema Barselonskoj deklaraciji, treba da obezbijede parcele domicilnog stanovništva. 

Takvo „kreativno“ tumačenje Deklaracije je navelo građane da još pažljivije čitaju inače obimni Nacrt i barem provjere podatke. Ispostavilo se da Nacrt nije imao u vidu demografske pokazatelje, niti obavezu da bude prilog ravnomjernom regionalnom razvoju. Naime, u Crnoj Gori će u narednim decenijama biti evidentna stagnacija ili blagi rast broja stanovnika, a ovaj Nacrt u narednih petnaest godina planira povećanje broja stanovnika na obalnom području za petinu. Pri tom nije objašnjeno da li to znači dalje pražnjenje sjevera, ili će biti riječi o uvozu nekoliko desetina hiljada radnika. No, tu nije kraj, jer je Nacrt pošao i od pogrešnog podatka da Crna Gora sada ima sto hiljada kreveta, dok alternativni pokazatelji, odnosno agencije koje se bave prodajom, svjedoče da na obali već ima petsto hiljada kreveta.

Pod maskom uvođenja reda na haotično građenom obalnom području, Nacrt je počeo da vraća  već planirano građevinsko zemljište u zelene površine, zbog čega vlasnici tih parcela sada (opravdano?) sumnjaju da je riječ o obaranju cijena i pripremi terena za buduće preuzimanje atraktivnih parcela. O mogućem mehanizmu svjedoče i planovi sa Buljaricom, zbog koje je, kako mnogi podozrijevaju i obrazlažu, i donesen Nacrt Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata.

Nacrt nastavlja da „napada“ gotovo sve preostale djevičanske lokacije (ostrva, Platamune, Solanu, Kraljičinu plažu…), dok u isto vrijeme u susjednoj Hrvatskoj struka to najoštrije zabranjuje. Svemu treba dodati skidanje režima zaštite sa značajnih lokacija, nedovoljnu zaštitu kulturnog nasljeđa, izostanak planera i arhitekata, te crnogorskih stručnjaka za turizam iz projektnog tima… Da ni ne govorimo o odbacivanju Master plana razvoja turizma, koji je odlično definisao smjernice i razvojne klastere primorja. A kad se sve zajedno zbroji, postaje jasno zašto Nacrt nije imao nezavisnu stručnu recenziju, iako je to elementarna obaveza svakog ozbiljnog dokumenta. 

Naravno, ponuđeni Nacrt će postati još jedan oblik pritiska na građane, pa i još jedan način da se utiče na njihovu izbornu volju. Uostalom, odavno je osmišljen mehanizam po kojem građani dobijaju mrvice, a nesebično se izlazi u susret vučijim apetitima kojekakvih  investitora. 

Zbog svih nedosljednosti i „grešaka“ u ovom Nacrtu, ne postoji nikakav racionalan razlog da mu se više vjeruje nego ostalim štetnim planovima kojima se i do sada degradirala crnogorska obala. I to pred očima i sa znanjem MORT-a, koje je prvo dopustilo divljanje u lokalnim samoupravama, a sada ih „opravdano“ dovelo u vazalni položaj. Cinično je i netačno isticati kako je Nacrt ograničio zone „napadnute“ gradnjom, kad je to ograničavanje rađeno na selektivan način i po mjeri poznatih vlasnika. 

Greške MORT-a najbolje ilustruje Budva, čiji su gotovo svi čelnici „razvoja i planiranja“ završili na optuženičkoj klupi, a u međuvremenu nije uveden moratorijum na štetne i koruptivne planove. Umjesto toga, ministar je slavodobitno najavio ulaganje u budvansku marinu, iako za to nema nikakve studije, plana ni procjene. Pitanje je za Ginisa kako se u nekoj zemlji može dogoditi da investitor sam odluči gdje će graditi marinu i da to ministar oduševljeno obznani. I da se institucije ne zapitaju hoće li nestati Slovenska plaža i veliki kupališni resurs. Da se ne zabrinu hoće li monotonija i razmjere marine “ugušiti” autentičnost i ostale potencijale rivijere. Da ne ispitaju kako će se dubljenje podmorja odraziti na zaleđe, s obzirom na veličinu jaza uz obalu, nedostatak čvrstog terena i velike trusne opasnosti…
 I tako, dok se razvlači „sapunica“ uzaludnih pregovora, posao se završava, a obalno područje postaje sve sličnije onoj žabi koja nije osjetila da je kuvaju.

 Autorka je profesorica književnosti i potpredsjednica URA-e

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 9

  • alekmij 2 godine i 8 mjeseci
    Sjajno Bozena. NORFIL je bezocno uporan, samo sto to nije i nikad nije bila nova razvojna, nego nova rusilacka filozofija.
    • 1
    • 0
  • Libertas 2 godine i 8 mjeseci
    Još jedan dobar, stručan i informativan tekst ove autorke.
    • 8
    • 1
  • Libertas 2 godine i 8 mjeseci
    Pitam se hoće li se ikad utvrditi šteta koju je ministar održivog razvoja i turizma napravio na primorju?Sam hotel AS je posebna priča.A čini se da ovo do sada nije ništa kako će tek biti.
    • 7
    • 1