navigacija Naslovnica Premium
Borko Vulikić
7.12.2015 09:45

Poziv za buđenje

Crna Gora je do sada nedovoljno ulagala u zaštićena područja

Poziv za buđenje Ilustracija
Foto: Shutterstock

Značaj zaštićenih područja za očuvanje ekosistema

Posljednjih 50 godina istorije obilježeno je intenzivnim industrijskim razvojem koji uz korišćenje neefikasnih tehnologija i prekomjernu upotrebu fosilnih goriva, pored povećanog zagađenja kao posljedicu ima  intenzivne i nagle promjene u ekosistemima. Težnja da se obezbijedi ekonomski razvoj, neizbježno je praćena promjenama u stanju životne sredine i do danas je to vrlo često, značilo gubitak biodiverziteta i degradaciju zemljišta. Ogroman pritisak na prirodne resurse rezultirao je klimatskim promjenama, koje značajno doprinose daljoj degradaciji  životne sredine i generišu nove prijetnje za biodiverzitet i ljudsko blagostanje.

Ljudske aktivnosti su od 1500. godine do danas, rezultirale gubitkom staništa, zagađenjem i klimatskim promjenama, što je već dovelo do nestanka najmanje 77 vrsta sisara, 140 vrsta ptica, 34 vrste  vodozemaca. Podaci upućuju na opravdanost tvrdnje pojedinih naučnih krugova, da je kao posljedica ljudskih djelatnosti, otpočelo šesto veliko istrebljenje u istoriji planete Zemlje. Tokom prethodnih pet istrebljenja, u proteklih 450 miliona godina, sa lica zemlje nestalo je oko 90% životinjskih vrsta. Sada se to ponovo dešava, a ovoga puta nije odgovoran zalutali asteroid.

Iako njihova uloga često nije prepoznata, zaštićena područja značajno pomažu zajednicama da se prilagode klimatskim promjenama i prevaziđu neke od najvećih ekoloških izazova današnjice, a koji se odnose na sigurnost hrane i vode, odnosno ranjivost na prirodne nepogode. Zaštićena područja važan su dio strategija prilagođavanja na klimatske promjene. Ona obezbjeđuju zaštitu i unapređenje usluga ekosistema, zaštitu vodotokova i kvaliteta vode, smanjenje degradacije zemljišta, sprečavaju i kontrolišu pojavu invazivnih vrsta, čuvaju staništa i izvore hrane i  područja za ribarstvo, omogućavaju opstanak divljih životinja i drugih vrsta značajnih za ljude. Koliko dobro zaštićena područja pružaju usluge ekosistema, zavisi od toga kako se njima upravlja, kako su integrisana u lokalni kontekst i da li imaju podršku lokalne zajednice. 

Konvencija o biološkoj raznolikosti predviđa da zaštićena područja do 2020. godine, pokrivaju najmanje 17% kopna i najmanje 10% obalnih i morskih područja. Crna Gora ovim ciljevima doprinosi i time što je teritoriju pod zaštitom povećala na 12,7% proglašenjem regionalnih parkova “Piva’’ i “Komovi’’. Najveći dio (7,32%), čini pet nacionalnih parkova, dok sve ostale lokacije (približno njih 45) imaju drugačiji stepen zaštite. U procesu je izrada studija o zaštiti prirode za nekoliko područja (npr. Dragišnjica - Komarnica, Sinjajevina, Cijevna). 

Iako je "zaštitna" uloga ekosistema donekle prepoznata, mnogi ekosistemi nisu dovoljno valorizovani u smislu ekonomske koristi koju pružaju. Situacija se međutim mijenja, jer pojedine vladine agencije i kompanije iz privatnog sektora već prepoznaju njihovu važnu ulogu. Za Crnu Goru, prema podacima iz 2010. i 2011. godine, zaštićena područja generišu značajne prihode, posebno u oblasti turističkih i rekreativnih aktivnosti. 

Usluge vodosnabdijevanja, zaštite riječnih slivova i zaštite od poplava procijenjene su na nešto manje od 68.000.000 eura  u 2010.  Kvantitativna vrijednost zaštićenih područja iznosila je oko 2,2% BDP-a, što znači da je u Crnoj Gori ostvarena ekonomska korist od 106 eura po stanovniku. Vrijednosti koje generišu zaštićena područja imaju značajan multiplikacioni efekat na čitavu ekonomiju. Dobit ostvarena u javnom sektoru bila je veća od 32 miliona eura, a više od trećine prihoda i uštede troškova ostvarila su privredna društva i industrija (25 miliona eura), dok je oko 15% ostvarenih prihoda koristilo državnoj upravi. Na primjer, na godišnjem nivou zaštićena područja obezbjeđuju izvor postojeće i planirane proizvodnje hidro-električne energije vrijedne gotovo 80 miliona eura. 
Crna Gora je do sada nedovoljno ulagala u zaštićena područja. Ukupni uloženi iznos je oko 2 miliona eura godišnje, ili 1800 eura/km2, što je manje od polovine realno potrebnih finansijskih sredstava za efikasno upravljanje zaštićenim područjima kod nas. Međunarodna praksa pokazuje visok ekonomski povrat od javnih investicija u zaštićena područja, iako odluka o ulaganju u ‘’prirodni kapital’’ podrazumijeva znatno veći obim javnih ulaganja. U takvoj situaciji, u narednih 25 godina neto koristi bile bi više nego udvostručene, a zaštićena područja ostvarila bi ukupan povrat od skoro 29 eura za svaki uloženi euro iz javnih sredstava. 

Za Crnu Goru ključni izazov je uspostavljanje mreže NATURA 2000, odnosno poboljšanje kvaliteta planova upravljanja zaštićenim područjima i implementacija novih upravljačkih mehanizama. Riječ je o izgradnji kapaciteta i njihovoj pravilnoj primjeni, uspostavljanju sistema za praćenje stanja staništa i vrsta, te svođenju nedozvoljenih aktivnosti na minimum; kao i o uvođenju pitanja biodiverziteta u sektorske politike i planove upravljanja, i osiguranju dovoljno finansijskih sredstava za implementaciju potrebnih  aktivnosti.

U budućnosti, napori će biti usmjereni na jačanje sistema zaštićenih područja i očuvanje biološke raznolikosti u cjelini. To će se dijelom postići kroz proglašenje novih područja pod zaštitom, kao i kroz uspostavljanje operativne ekološke mreže uz jačanje tehničkih i ljudskih kapaciteta. 

Autor je menadžer projekta u Centru za održivi razvoj, koji je zajednički program Vlade Crne Gore i UNDP

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.