navigacija Naslovnica Premium
Ilija Kračković
1.12.2015 10:15

Premijerski sat

Proceduru kandidovanja i postavljanja pitanja na premijerskom satu treba mijenjati

Premijerski sat Premijer Đukanović u Skupštini
Foto: Biro za odnose sa javnošću

Osamnaesti novembar 2015.  Zasjeda skupština Crne gore, na dnevnom redu premijerski sat. Skupština u okrnjenom sastavu. 

Još od  početaka parlamentarizma nijesam se slagao sa načinom i procedurom kandidovanja i postavljanja pitanja premijeru. Jer, unaprijed kandidovana pitanja i pripremljeni odgovori bude sumnju kod građanada je sve unaprijed dogovoreno, posebno kada pitaju poslanici iz vladajuće koalicije. Smatram da bi trebalo promijeniti praksu, a to je da na samoj sjednici postavljaju pitanja, uz dogovor da su pitanja isključivo iz kompetencija izvršne vlasti i da ista ne vrijeđaju ugled i dostojanstvo premijera i parlamenta.
Sada direktno na dva pitanja koja su pobudila moju pažnju, posebno odgovori na ista. Daleko od toga da želim da repliciram, on je odgovorio onako kako bi mnogi drugi odgovorili da su na njegovom mjestu, u smislu - ima problema uz navođenje uzroka, ali ima i rezultata.

Uvažema poslanica iz SDP-a, inače Baranka, pitala je - ne mogu citirati, ali se odnosilo na rezultate privatizacije i postupanje Vlade, kod nepoštovanja ugovora (parafraziram). Kao primjer navela je nekoliko barskih kompanija koje su privatizovane, a danas praktično ne postoje (Primorka, Rumija-trans...). Premijer je pročitao odgovor, kao i mnogo puta ranije naveo rezultate koji su, po njemu, karakterisali period od kada je na vlasti.

Sinteza odgovora može se svesti na četiri segmenta:

1) Obnovljena je državnost. 2) Održan je multietnički i multivjerski sklad. 3) U uslovima tranzicije, globalne krize i posebno nasleđa zaostale ekonomije CG još iz doba komunizma, postignuti su rezultati na ekonomskom planu koji su bolji u odnosu na okruženje. Potkrijepio je to stopom rasta BDP na kraju ove godine u iznosu 4%, sa takvom tendencijom i u narednoj. Međutim, naglasio je da je to još  nedovoljno i da još prilično zaostajemo za razvijenim svijetom. Pored svega što nam se desilo u zadnjoj deceniji XX vijeka, kao i više godina globalne krize, premijer je naveo i komunističko nasleđe. Podcrtao je da je crnogorska ekonomija u okviru nekadašnje Jugoslavije bila najnerazvijenija i da je svoju održivost dobrim dijelom zasnivala na sredstvima iz Fonda za nerazvijena područja. 4) Na dobrom smo putu da kroz neki dan dobijemo pozivnicu za NATO, naglasio je premijer.

Moj komentar: 1) Za obnovljenu državnost čista desetka (oni koji su bili protiv sigurno ne dijele moje mišljenje). 2) Multietnički i multivjerski sklad postojao je i održavan je na ovim prostorima još od doba kralja Nikole, ali samo u mirnodopskim uslovima. Tako je bilo između dva svjetska rata, poslije u doba komunizma pa sve do 1990/91 godine, tako je u poslednjih 20 godina. Ovaj sklad je narušavan samo u uslovima poremećaja (ratovi). Dakle, narodi sa ovog područja vrlo dobro znaju kako se ponašati u datim uslovima, primjera je mnogo kako pozitivnih, tako i onih drugih i ne treba se podsjećati. 3) U ekonomskom smislu, komunističko nasleđe nije bitno uticalo na stanje i kretanje nacionalne ekonomije u periodu poslije 1991. Ako je u ideološkom, pa se na neki način reflektovalo na ekonomiju, ne znam - nijesam kompetentan. Komunistička  ekonomija u CG bilježila je povoljnije parametre razvoja, posebno u odnosu na period od 1991-2003.  Od 2003. počinje blagi porast. Tačno je da je CG u komunizmu bila najnerazvijenija jugoslovenska republika, kao i to da je svoj razvoj zasnivala na sredstvima Fonda za nerazvijena područja, ali to ne znači da je takvo stanje uticalo na sadašnji nivo razvoja. Kada su u pitanju faktori koji su doveli do sloma, a potom i usporenog rasta CG ekonomije,  po mom mišljenju su to: a) objektivne okolnosti izazvane ratovima u okruženju, zatim dezintegracija SFRJ, ekonomske sankcije i sl. - one su bile opredjeljujuće; b) subjektivne slabosti - neuspješna privatizacije, korupcija, neznanje i dr.

Na objektivne okolnosti nije se moglo uticati, a na subjektivne? Kao što jednom prilikom reče predsjednik parlamenta u jeku rasprave oko KAP-a, u dijelu tada neuspješnih privatizacija i pada garancija, da je na njegovu sudbinu bitno uticalo neznanje ili korupcija. Nažalost, nikada do kraja nije razvio tu tezu. Nemam ni ja tu namjeru.

Dobra je činjenica što prognoze međunarodnih finansijskih organizacija govore da se na kraju godine očekuje stopa rasta od 4% sa takvom tendencijom i u narednoj. Međutim, to je još  nedovoljno. Jer, ekonomija sa sadašnjim parametrima razvoja (zaduženost prelazi granice Mastrihta, visoki deficiti u svim segmentima, visoka stopa nezaposlenosti, nizak standard) traži veću i bržu stopu rasta. Analize govore da bi stopa rasta od 7-8% u periodu od 5-10 godina u kontinuitetu ispeglala, na neki način, postojeće debalanse i tek bi se onda to osjetilo na standardu stanovništva. 
4) Što se tiče pozivnice za pristupanje CG NATO-u, treba sačekati taj datum i vidjeti kako dalje.

Drugo pitanje postavio je poslanik Pozitivne - nepotizam i kako ga iskorijeniti? Premijer je odgovorio da toga ima, da ga je bilo i u komunizmu, a kao razlog naveo “kulturu življenja”. Slažem se da ga je bilo i ranije, ali ne u ovolikom obimu. Ono što nije dobro, kako misle mnogi, je da je danas najbolja preporuka za posao ili za napredovanje u službi rodbinska veza i politička pripadnost. Svi mi to osjećamo, a zašto i ne reći i trpimo. Mnogo je sjajne djece visokoškolaca godinama na biroima rada. Što je najgore, taj broj je sve veći.  Osim toga, na mnogim odgovornim i visokostručnim poslovima  su ljudi koji svojim znanjem i stručnošću, bolje reći nestručnošću, nanose velike štete državi. O tome svjedoče brojne neuspješne privatizacije, pad garancija i slično. Zašto ne reći da je  neko bio zadužen da prije donošenja odluka da i svoje stručno mišljenje. Završiću ovo jednom činjenicom, a to je da su danas efekti informativne ekonomije (znanje) daleko veći u odnosu na ekonomiju mase. I to treba slijediti i tako se ponašati. 

Autor je dugogodišnji privrednik

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • LS vs Vijesti 2 godine i 11 mjeseci
    prvi premijerski sat je imao 1876
    • 3
    • 0
  • Kijo Dragovic 2 godine i 11 mjeseci
    Mislim da “ promjene “ načina postavljanja pitanja premijeru u parlamentu neće ništa ( značajno ) promijeniti. U pitanju su “ dublji “ poremećaji. Naime, dok god Premijer ima tu privilegiju da odgovara na “ svoja “ pitanja, ignorišući ona pitanja koja mu “ nijesu po volji “, dotle će aš Parlament ličiti na “ Dječji Vrtić “, a Premijer na “ Vaspitačicu “
    • 1
    • 0
  • Hasan seckati2 2 godine i 11 mjeseci
    Premijersko četvrt vijeka. :)
    • 1
    • 2