navigacija Naslovnica Premium
Damira Kalač
ĆEMOVSKO.ME
16.1.2017 18:04

Prokletijski gušter, simbol posebnosti prirode Crne Gore

Prokletijski gušter, koji se smatra steno-endemičnom vrstom, danas se može naći samo u oblasti Prokletija – na Kučkim planinama i na nekoliko lokaliteta sa albanske strane. I nigdje više u svijetu!

Prokletijski gušter, simbol posebnosti prirode Crne Gore Prokletijski gušter
Foto: Crnogorsko društvo ekologa

Svakog trenutka istraživači i naučnici širom Evrope otkriju novu vrstu kičmenjaka. U Crnoj Gori, jedan od njih, prokletijski gušter, otkriven je prije devet godina, u okolini Bukumirskog jezera.

Prokletijski gušter, koji se smatra steno-endemičnom vrstom, danas se može naći samo u oblasti Prokletija – na Kučkim planinama i na nekoliko lokaliteta sa albanske strane. I nigdje više u svijetu!

Uprkos tome, te činjenici da populacija prokletijskog guštera opada, ova vrsta u Crnoj Gori nije zakonom zaštićena. U Crnogorskom društvu ekologa navode da je država posljednje rješenje o stavljanju pod zaštitu određenih biljnih i životinjskih vrsta izdala prije 10 godina.

Zato u toj organizaciji najavljuju inicijativu kojom će prokletijski gušter biti zaštićen “kao jedan od simbola jedinstvenosti i posebnosti prirode Crne Gore”.

Požari utiču na brojnost

“Naša populaciona istraživanja ukazuju na da brojnost populacija opada na mjestima sa smanjenim vegetacijskim pokrivačem i manje šumske stelje, kao i ugrožavajuće faktore, prije svega opožarene šume munike na primjer na Kučkim koritima, potez od Kastrata ka Trepetljikovom dolu…“, navodi Katarina Ljubisavljević iz Crnogorskog društva ekologa razloge za zaštitu prokletijskog guštera.

Iako zakonom zaštićen, situacija nije mnogo drugačija kada je mosorski gušter u pitanju.

Kao u slučaju prokletijskog, i na njegovom staništu su registrovani faktori koji utiču na smanjenje brojnosti. I opet su to najčešće požari u zoni munikinih šuma, pored ostalih na Prekornici, Orjenu…

Na sreću, kaže Ljubisavljević, munika se, zbog luči, danas ne eksploatiše u mjeri kao ranije, ujedno – njena sječa je zakonom zabranjena, pa su u tom smislu prokletijski i mosorski gušter, poznati kao dinarski gušteri, zaštićeni.

Ljubisavljević navodi da je u Crnoj Gori neophodno raditi na intenzivnijoj edukaciji važnosti prevencije i zaštite od šumskih požara, ali i upozorava na prisustvo dinarskih guštera u zoni bukovih šuma na planinama.

“Veoma je važno da sada ne dođe do pretjerane sječe i izvoza drveta u Albaniju”, navodi Ljubisavljević, podsjećajući da je albanska vlada izglasala zabranu na eksploataciju šuma u industrijske svrhe u narednih 10 godina, te da je zbog toga pojačana sječa i izvoz drveta iz Crne Gore u tu državu.

Zašto ih ne volite

Gmizavci nisu baš omiljena životinjska vrsta, kažu u Crnogorskom društvu ekologa.

“Nisu atraktivni, ljudi prema njima uglavnom imaju predrasude i njihove reakcije su obično negativne, a kamoli da se o gmizavcima govori kao o nečemu što bi trebalo štititi. Doduše, gušteri su u malo boljem položaju u odnosu na zmije, ali su u svakom slučaju ljudima uglavnom “odvratni” i bespotrebni”, navode u toj organizaciji.

Dinarski gušteri, u koje spadaju prokletijski i mosorski, su endemi zapadnog Balkana. Javljaju se samo u oblasti planinskog lanca Dinarida, od centralne Dalmacije do zapadne Albanije.

Te vrste su izuzetno značajne za biodiverzitet Crne Gore, ali istovremeno i izuzetno osjetljive na destrukciju staništa usljed uskog rasprostranjenja i ograničene mogućnosti naseljavanja novih prostora.

Kako se najčešće javljaju na većim nadmorskim visinama uz obode ili unutar šuma bora munike i bukve, stanje populacija dinarskih guštera ukazuje i na stanje ekosistema planinskih šuma u Crnoj Gori.

Crnogorsko društvo ekologa već dvije godine, u saradnji sa kolegama iz Prirodnjačkog muzeja, realizuje projekat istraživanja dinarskih guštera, u cilju procjene ugroženosti i određivanja prioriteta u zaštiti tih vrsta i njihovih staništa u Crnoj Gori.

cemovsko.me

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (8 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 7

  • istinna 6 mjeseci
    A sto si zinula vidimo ti krajnike!!
    ( 1 )
    • 2
    • 0
    piano-1325496078 16.1.2017 23:23
    Bas ih nema koliko vidim
    • 1
    • 0
  • Anton-Adam Staničić 6 mjeseci
    Koji mu je latinski naziv (terminus technicus)?
    • 2
    • 0
  • Kit_Potočar 6 mjeseci
    A zasto ne date cijelu sliku no samo glavu? Da vidimo da ga nijesmo vidjeli negdje drugo? Durmitor na pr.
    • 1
    • 0