navigacija Naslovnica Premium
Darko Prelević
1.4.2017 10:18

Pupin vs. Tesla

Tokom naredne decenije će raditi na brojnim izumima od kojih su svakako najznačajniji kalemovi za pojačanje signala, sa kojim počinje "pupinizacija" telegrafskih linija širom Amerike

Pupin vs. Tesla
Foto: Youtube, print screen

Beograd je prošle godine bio domaćin  jedne od najuspješnijih izložbi održanih na ovim prostorima „Pupin - od fizičke do duhovne realnosti“. Izložba je više puta produžavana zbog velikog interesovanja i trajala do kraja prošle godine. 

Valjda sam zbog toga osjetio potrebu da pročitam nedavno mi posuđenu  Pupinovu knjigu “Od pašnjaka  do naučenjaka”,   ovjenčanu Pulicerovom nagradom.

Mihajlo Pupin  je imao o čemu da piše.

Otisnuo se preko okeana   kao dvadesetogodišnji student  i - kako sam piše u spomenutoj autobiografiji , po pristizanju na njujorške dokove "ima samo pet centi u svojim džepovima". Pupin prolazi  trnovit put. Provodi niz godina u Americi pokušavajući samo da preživi, kao fizički radnik u fabrici keksa , uči jezik, ne samo engleski nego  grčki i latinski. Pokušava da se upiše na Univerzitet Kolumbija, što mu uspijeva tek iz drugog pokušaja.

Posle četiri godine studija,  1883. diplomira i postaje američki državljanin.  Nastavlja školovanje na doktorskim  studijama u Berlinu,koje uspješno završava i vraća se  na Kolumbiju, gdje dobija profesorsko mjesto.

Tokom naredne decenije će raditi na brojnim izumima od kojih su svakako najznačajniji kalemovi za pojačanje signala, sa kojim počinje "pupinizacija" telegrafskih linija širom Amerike.

Uticajan i uspješan, ostao je vezan za matičnu domovinu Srbiju. Takođe, bio je veoma odan svojoj novoj domovini Americi.

U stvaranju Jugoslavije u Parizu 1919. posebno se angažovao oko granica. Zahvaljujući svom ugledu, mnogo je pomagao jugoslovenske doseljenike. Kao takav, bio je najveći srpski lobista svih vremena u SAD.

Ono što je  izrazito zanimljivo u njegovom impresivnom životu su  mnogobrojna  poznanstva i prijateljstva  sa mnogim  uglednim ljudima tog doba, prije svega naučnicima, poslovnim ljudima, mecenama i državnicima. Predsjednik SAD Vudro Vilson ga je posebno cijenio. 

Kroz  cijelu knjigu Pupin naglašava divljenje prema Faradeju, Maksvelu, Hercu, Edisonu,  Markoniju i mnogim drugima naučnicima i pronalazačima. Ono što ne može  da ne bude primijećeno je  da nijednom nije spomenuo Nikolu Teslu, uz Njutna  možda jednog od najvećih  apostola nauke i jednog od najautentičnijih heroja opšteg ljudskog napretka, a pritom njegovog savremenika i sunarodnika.
Nikola Tesla će u Ameriku krenuti tačno deset godina nakon Pupina, 1884, sa 28 godina. Za razliku od Pupina, u džepu ima dragocjeno pismo Čarlsa Bačelora iz Pariza, direktora Edisonove kompanije u Francuskoj. Sa ovom preporukom, odmah se zapošljava u Edisonovim laboratorijama i vrlo brzo postaje nova američka zvijezda. Ali njegov rat sa Edisonom počinje odmah,  upada u razne nevolje i  odmah zatim osniva kompaniju Tesla Elektrik. Rat za naizmjeničnu struju se zahuktava.

Dvije godine nakon toga dobija američko državljanstvo.

 Tesla, u međuvremenu, u saradnji sa Vestinghausom 1893. konačno dobija "rat struja" na izložbi u Čikagu, da bi se 1899. povukao u Kolorado Springs sa svojim neobičnim eksperimentima.
Iz tog perioda, u vrijeme dok se otvara problem sa Markonijem oko patenta radio-prenosa, počinje i sukob dva zemljaka. Budući da Pupin ne staje otvoreno na Teslinu stranu, rađa se netrpeljivost koja će trajati sve do sam kraj Pupinovog života.

Velimir Abramović, koji se temeljito bavio Teslinim životom je tvrdio: ”Tesla i Pupin su bili potpuno suprotnih karaktera. Tesla je uvek bio u stanju mentalne tenzije, jer je stalno razmišljao. Sa Teslom je bilo jako teško razgovarati jer on nije bio nikada opušten. Njegova opuštenost, usled stalno žive i fokusirane svesti, bilo je stanje najviše napetosti za nekog drugog čoveka. On nije koristio opijate, nije pušio, nije pio... Nije uopšte razgovarao sa ljudima za koje bi procenio da ga neće razumeti. Takođe, bio je moralni perfekcionista, u smislu da je prezirao ljude koji robuju materijalnim bogatstvima, što je Pupin uveliko radio. On je to Pupinu morao zamerati. Tesla je sasvim bio posvećen nauci. Pupin je bio čovek koji je imao mnogo kontakata u visokom društvu. Družio se, izlazio na prijeme, pomagao ljudima, pratio i pomagao svoje studente dugi niz godina, tako da je Pupin i danas u Americi uvaženiji od Tesle. To je paradoks da je on ostavio naučnog traga u Americi daleko više od Tesle koji je zajedno sa Dž. P. Morganom uspostavio Ameriku kao super silu.

Bitka je izbila konkretno oko interesa koji je Markoni imao u SAD u radiotehnici. U javnosti je poznat sudski spor između Tesle i Markonija. Sud je za veštaka uzeo Pupina koji je veštačio u korist Markonija, jer je imao sa njim tajni dogovor u Engleskoj o podeli deonica, tako da je imao direktan interes, a vrhunac svedočenja je bio momenat gde Pupin traži psihijatrijski pregled za Teslu."

To je bio povod da Tesla sa Pupinom raskine bilo kakav odnos i da ne govori sa njim  sve do pred samu Pupinovu smrt. Pupin je čak pride odbio  da podrži Teslinu kandidaturu za Nobelovu nagradu. Poznato  je i vladika Nikolaj Velimirović pokušao da ih pomiri, ali neuspješno.

Godina je 1935. i Pupin na samrti preko tadašnjeg konzula u Americi izražava želju da se oprosti sa Teslom. Miloš Tošić, Teslin prijatelj i u to vrijeme kraljevski vojni  ataše u Njujorku,  pozvao je Teslu telefonom u hotel Njujorker, opisao mu Pupinovo teško stanje i prenio mu njegovu želju da se vide. Tesla je odgovorio: “O, to će biti veoma teško”. Zatražio je vrijeme da razmisli i rekao Tošiću da će mu javiti odluku naredni dan  ujutro.  Posle neprospavane noći, Tesla je pristao i sjutradan zajedno sa Tošićem posjetio Pupina u bolnici: “U Pupinovoj sobi zatekli smo nekolicinu lekara pored njegove postelje. Susret je bio vrlo dirljiv. Tesla je prilazeći bolesniku i pružajući mu ruku izgovorio, blagim glasom - Kako si moj stari dobri prijatelju? - Pupin od uzbuđenja nije mogao da progovori, samo je plakao. Svi su napustili sobu i ostavili ih same. Na rastanku, Tesla je rekao da će se Pupin i on opet sresti u Klubu naučnika i razgovarati kao nekada.” 

Proveli su nasamo oko pola sata. Tesla nigdje, nikada i nikome nije otkrio sadržaj tog posljednjeg razgovora sa Pupinom, koji je predstavljao i njihovo pomirenje posle 30 godina.

Dva genija, sasvim različita po karakteru i sudbini, se na kraju ipak nisu rastala  u konačnom neprijateljstvu.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (5 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • drago949 9 mjeseci i 2 nedjelje
    Poznavao sam gospodina Miloša Tošića, bio je pravi gospodin i sve što je u ovom članku napisano o njemu i način na koji je pomirio Teslu i Pupina je tačno. Gradio sam telekomunikacioni sistem na JŽ pre ravno 50 godina ( '68. ) zasnovan na Pupinovim otkrićima i to još uvek besprekorno radi. Naravno Teslin doprinos je daleko veći
    • 0
    • 0
  • sanja3933 1 godinu i 7 mjeseci
    Slazem se da je tekst veoma kratak ali mora priznati da sam saznala neke detalje koji su mi nepoznati. I steta sto se vise ne pise o zivotima nasih velikana.
    • 0
    • 0
  • ulqini1 1 godinu i 7 mjeseci
    Tema je suvise ozbiljna i kompleksna da bi se bilo sto komentarisalo na ovako sturi tekst
    ( 1 )
    • 0
    • 0
    sanja3933 1.4.2017 17:34
    Slazem se da je tekst veoma kratak ali mora priznati da sam saznala neke detalje koji su mi nepoznati. I steta sto se vise ne pise o zivotima nasih velikana.
    • 0
    • 0