navigacija Naslovnica Premium
DVIJE SINDIKALNE
9.6.2011 12:31

Rad na crno

Rad na crno ne podrazumijeva samo neformalni radni odnos, odnosno rad bez zaključenog ugovora o radu, već i svaki rad koji nije plaćen u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom

Rad na crno
Foto: Shutterstock.com

Pod „radom na crno“ podrazumijeva se svaki vid radnog odnosa koji je zasnovan i odvija se suprotno zakonu i kolektivnim ugovorima, i kao takav nije vidljiv, odnosno nije registrovan od strane nadležnih institucija.

Fenomen rada na crno zauzima sve dominantnije mjesto u našem društvu. Najvećim dijelom posljedica je dvodecenijskog procesa tranzicije, u okviru kojeg se malo pažnje poklanjalo suzbijanju rada na crno.

Pritom treba naglasiti da to nije samo formalno pitanje kršenja zakona i pozitivnih propisa, nego i suštinsko pitanje nepoštovanja osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na dostojanstven rad i zaradu, te pravo na socijalno osiguranje.

Ipak, moramo imati u vidu da se za taj fenomen ne mogu optužiti isključivo poslodavci, jer niti jedan oblik rada na crno ne bi mogao egzistirati bez direktne saglasnosti radnika.

Kod nas nije bilo većih istraživanja o radu na crno, ipak prema jednoj anketi koju je početkom 2008. (u 178 preduzeća) sprovela Unija poslodavaca CG u saradnji sa Zavodom zapošljavanje CG, utvrđeno je da 22,6% ili, trenutno, oko 35.000 zaposlenih u Crnoj Gori radi na crno.

To ukazuje da je stopa neformalne zaposlenosti, odnosno broja osoba koje u ukupnom broju zaposlenih rade na crno, drastično veća od prosjeka Evropske unije koji se kreće oko 5%. Međutim, treba naglasiti da se pod pojmom rada na crno ne podrazumijeva samo neformalni radni odnos, odnosno rad bez zaključenog ugovora o radu, već i svaki rad koji nije plaćen u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom.

Ti “sofisticirani”, manje vidljivi, pojavni oblici rada na crno obuhvataju: isplatu minimalne zarade u skladu sa propisima, a drugog dijela zarade „na ruke“; neplaćeni prekovremeni rad; neplaćeni ili neadekvatno plaćeni rad u dane vikenda, vjerskih i državnih praznika...

Upravo na te sofisticarane oblike treba permanentno ukazivati, jer su oni u savremenom društvu mnogo više zastupljeni i nanose znatno veću štetu od klasičnog rada na crno.

Rad na crno najviše je zastupljen u trgovini, građevinarstvu, ugostiteljstvu, zanatskim, industrijskim i proizvodnim pogonima malih i srednjih preduzeća. Za razliku od velikih sistema, u kojima postoje sindikalne organizacije koje, zaključivanjem kolektivnih ugovora, štite prava zaposlenih, u malim i srednjim preduzećima skoro da i nema organizovanih sindikata, pa samim tim ni socijalnog dijaloga.

U tim preduzećima imamo ogroman broj zaposlenih koji, uglavnom, primaju plate sa minimalnim koeficijentima, koji rade mnogo više od propisanog radnog vremena, ne primaju topli obrok i regres, nemaju pripadajući sedmični i godišnji odmor, a jedan dio njih nema ni ugovor o radu.

Glavni uzroci izraženog rada na crno ogledaju se u: visokoj stopi nezaposlenosti; visokom poreskom opterećenju koje otežava legalno poslovanje; želji za većom zaradom; nesprovođenju zakona i nesankcionisanju prestupnika, tj. kupovini socijalnog mira od strane države, ali i nastojanju da se preživi i napusti besperspektivnost siromaštva.

Zbog suficita radne snage na tržištu, radu na crno najviše su podložni mladi, nekvalifikovani radnici, sa najviše srednjom stručnom spremom, ali i nezaposlena lica starije životne dobi koja su u tranzicionom procesu ostala bez posla, a sada su primaoci novčanih naknada ili nekog vida socijalne pomoći.

Posljedice rada na crno trpe radnici, država i poslodavci. Interesantno je zapaziti da i pored te činjenice rad na crno cvjeta, odnosno da nema opsežnih akcija na prepoznavanju i suzbijanju rada na crno.

Za radnike koji se nalaze u neformalnom radnom odnosu neposredna posledica rada na crno je nemogućnost liječenja, neostvarivanje penzijskog staža, ali i gubitak drugih prava po osnovu rada (prava na odmor, regres, plaćeno odsustvo, kolektivno osiguranje i dr.).

Radnici koji su u formalnom radnom odnosu, a kojima poslodavac doprinose za obavezno socijalno osiguranje uplaćuje na iznos minimalne zarade, dok im dio neobračunate zarade isplaćuje „na ruke“ (pri čemu im ne obračunava uvećanje zarade za ostvareni prekovremeni, noćni ili rad u dane praznika…), za posljedicu trpe drastično umanjenje penzijske osnovice.

Osim toga, rad na crno povećava međusobnu konkurenciju radne snage na tržištu, što dovodi do pada cijene radne snage.

Država trpi velike posljedice rada na crno zbog neadekvatnog punjenja budžeta i socijalnih fondova. Pri činjenici da prosječna zarada u Crnoj Gori iznosi 473€ u neto iznosu i pod pretpostavkom da trenutno oko 35.000 lica radi na crno, proizilazi da je država po osnovu poreza i doprinosa mjesečno zakinuta za približno 10.959,550€, ne uračunavajući značajno veći iznos za koji se država zakida po osnovu “sofisticiranih” oblika rada na crno.

Ostaje nejasno zašto država toleriše ovakvo stanje, tim prije što su budžet i Fond PIO u permanentnom deficitu! Osim toga, prema podacima Federacije evopskih poslodavaca, crnogorski radnici su u prošloj godini plaćani po skoro najnižoj satnici u Evropi (izuzetak su radnici Armenije, Gruzije i Moldavije), koja iznosi 0,32 €/h.

Konačno, posljedice rada na crno trpe i svi poslodavci koji svoju djelatnost obavljaju legalno, odnoso u skladu sa zakonom. Država povećava poreski pritisak na poslodavce “legaliste”, zbog izostanka poreskih prihoda usled nepoštovanja poreskih obaveza određenog broja poslodavaca koji rade na crno, zbog čega su “legalisti” izloženi nelojalnoj konkurenciji.

Dakle, problem rada na crno je alarmantno izražen i njegovom rješavanju treba hitno pristupiti, jer tu leži ogroman nedostajući budžetski potencijal. Ustav Crne Gore propisuje da svako ima pravo na pravične i humane uslove rada, da je zabranjen prinudni rad, da zaposleni imaju pravo na odgovarajuću zaradu, da zaposleni imaju pravo na ograničeno radno vrijeme i plaćeni odmor...!

Niti jedan od pozitivnih zakonskih propisa eksplicitno se ne bavi radom na crno, u smilu da definiše njegov pojam, pojavne oblike i sankcije za učesnike u takvom radnom odnosu. No i pored toga, može se reći da pozitivni propisi ostavljaju dovoljno prostora za mogućnost efikasnog djelovanja institucija sistema na suzbijanju rada na crno.

Naime, Krivičnim zakonikom Crne Gore propisan je niz krivičnih djela (čl. 224, 229, 264…), čiji opis bića krivičnog djela je u direktnoj vezi sa pomenutom definicijom rada na crno, a za čiju povredu poslodavac, odnosno odgovorno lice kod poslodavca mogu da trpe novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine.

Zašto se ove odredbe ne primjenjuju? U praksi su rijetki slučajevi, ili bar javnosti nijesu poznati, da se neko krivično goni i kažnjava zbog krivičnih djela protiv prava iz rada. Do kada će država i koliki dio budžetskog kolača žrtvovati ovoj pošasti, na direktnu štetu društvene zajednice i svih nas?

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 8

  • 6 godina i 1 mjesec
    a sta ce ovi kojima je taj jedan posao-na crno.razumijes li ti uopste o cemu govori ovaj tekst.
    • 0
    • 0
  • 6 godina i 1 mjesec
    Srdja Kekovicu, svaka ti cast na ovom tekstu, kao i na ranijim tekstovima koji su objavljivani, ti si jedan od rijetkih koji ima petlju da javno kaze ono sto je istina i sto svi znaju da je istina, ali niko nista ne preduzima, ni pojedinac ni kolektiv a drzava ponajmanje...nazalost ! Nemoj posustati u ime buducih generacija, ako vec od ovih sada nema vajde !
    • 0
    • 0
  • 6 godina i 1 mjesec
    Gospodine Kekoviću, izađite iz kancelarije i raspitajte se kako građani žive jer je očigledno da niste obavješteni.Građani rade najmanje dva posla a neki i tri da bi preživjeli.Ti dodatni poslovi su na \"crno\", jer nije dopušteno da radite istovremeno na dva radna mjesta, ukoliko niste funkcioner, oni mogu istovremeno da rade i po šest. Kada se bude moglo pristojno zarađivati od jednog posla, rad na crno neće postojati.Nemojte više da se oglašavate.
    • 0
    • 0