navigacija Naslovnica Premium
Marsel Lojbeher
EVROPA KOD KUĆE I VANI
18.5.2017 10:45

Radikalni arapski propovjednici na Kosovu

Radikalni arapski propovjednici na Kosovu Ilustracija
Foto: Shutterstock

Njemačka Savezna vlada tvrdi da Saudijska Arabija na Kosovu širi islamizam gradnjom džamija i slanjem radikalnih propovjednika. Ali nisu samo Arapi ti koji streme opasnom „političkom oblikovanju“ na Balkanu

Savezna njemačka vlada posmatra islamističke uticaje na Zapadnom Balkanu od strane Saudijske Arabije i ostalih država Zaliva. „Misionarske organizacije Saudijske Arabije su aktivne na Kosovu i ovdje šire vehabitističku interpretaciju islama koju zastupa Saudijska Arabija, primjerice slanjem propovjednika“, izveštava Savezna vlada u odgovoru na pitanje kluba poslanika Levice u Bundestagu, a kojim Die Welt raspolaže. Vehabitizam je islamistička struja, koja se orijentiše na predstave prvih muslimana i skoro je pa identičan salafizmu.

Sem toga, Savezna vlada konstatuje „kontinuirani angažman arapskih donatora - pojedinaca, nevladinih organizacija, kao i državnih i polu-državnih institucija" u Islamskoj zajednici Kosova (BIK).

Pitanja je Vladi postavila poslanica Ljevice, Sesvim Degdelan, koja jasno upozorava: „Naočigled KFOR-a, Kosovo se pretvorilo u islamistički, teroristički centar u regionu. Skandalozno je da su zahvajujući prisustvu njemačkih vojnika saudijski propovjednici mržnje i nasilja nesmetano mogli da stvore odgovarajuću ideološku bazu.“ Od Savezne vlade „se zahtijeva da prestane da uljepšava situaciju na Kosovu i da ne zavarava javnost o konkretnim ciframa regrutacije za islamske terorističke mreže poput Islamske Države i ostalih organizacija na području pod kontrolom KFOR.“

Savezna vlada Njemačke posmatra i jačanje uticaja Turske na Balkanu. U odgovoru piše: „Od stupanja na vlast vlade AKP 2002. godine, a osobito za vrijeme mandata bivšeg ministra spoljnog, Ahmeta Davutoglua, započelo je novo strateško orijentisanje turske spoljne politike. U okvir te nove orijentacije su postavljena politička težišta u područjima, koja su nekad bila dio Otomanske imperije, ali ne i samo u njima.“

Turska polaže u tom smislu pravo na političko oblikovanje i Zapadnog Balkana i cilja na to da „preuzme aktivnu ulogu u regionu“. Po saznanjima Savezne vlade, konflikt između vladajuće partije AKP i Gulen-pokreta prenosi se i na balkanske države Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Makedoniju i Kosovo.

Tačno je da „turska vlada od pokušaja puča u julu 2016. pojačano tematizira aktivnosti pokreta Fetulaha Gulena“ sa vladama ovih zemalja. „Pri tome je turska vlada zahtijevala i zatvaranje obrazovnih institucija za koje smatra da pripadaju ovom pokretu“, piše u odgovoru. Na Kosovu postoji pet takvih institucija.

Dagdelen je ubijEđena da na području pod kontrolom KFOR-a, na Kosovu, turski predsjednik Erdogan ima „slobodne ruke za svoju neoosmansku politiku: on istovremeno koristi svoje mogućnosti da utiče na Kosovo, takođe i u smislu političkih čistki. To je dodatni razlog da Savezna vlada napokon radikalno izmijeni svoju politiku prema Turskoj i povuče jasnu liniju prema Erdoganu.“

Kosovo je 500 godina bilo pod osmanskom vladavinom i jedna je od najsiromašnijih i najkorumpiranijih zemalja ovog regiona Evrope. Republika Kosovo se 2008. odvojila od Srbije proklamacijom koju su podržale kako Sjedinjene Američke Države, tako i skoro sve države Evropske unije. Od rata 1999, EU je pomogla Kosovu sa oko 5 milijardi eura. U cilju približavanja Kosova EU poteći će još nekoliko stotina miliona eura do 2020. godine, iako ovu republiku nije priznalo još pet država Unije. Kosovo takođe nema ni status službenog kandidata za članstvo u EU. Kosovo je posljednja država na Balkanu čiji građani ne mogu bez viza da putuju u države Evropske unije.

(Die Welt); prevod: Mirko VULETIĆ

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • StaviteMiTurpijuUlebac 6 mjeseci i 1 nedelja
    Vi ste sami dozvolili stvaranje dvije islamske drzave u Evropi, sad se kao bunite. Vise ni Bec nije granica, infilteirali su se u citavu Evropu i sad sire svoje maloumne stilove zivota.
    • 1
    • 0