navigacija Naslovnica Premium
Ratko Bošković
NEKO DRUGI
1.10.2015 10:04

Tek predstoji globalni pad potrošnje

Neki stručnjaci misle da će od 2015. do 2024. porast potrošnje u svijetu biti oko 45% manji nego u prethodnih 10 godina

Tek predstoji globalni pad potrošnje
Foto: Luka Zeković

Globalni ekonomski i socijalni problemi koji su se posljednjih mjeseci naglo manifestirali novim ispuhivanjem balona cijena nekretnina, burzovnim slomovima, devalvacijom valuta zemalja u razvoju i općenito usporavanjem rasta njihova BDP-a, neke analitičare i komentatore nisu previše zabrinuli.

“Samo će Kina u sljedećih 10 godina dobiti 500 milijuna novih pripadnika srednjeg sloja, i samo to dovoljno je da poveća potrošnju u svijetu. To isto vrijedi i za ostale siromašnije zemlje”, napisao je, primjerice, ovih dana komentator pod nadimkom “2ng” na američkom investitorskom portalu seekingalpha. No čini se da svi koji tako misle pate od iste teške zablude.

“Zanimljivo... A na čemu temeljite tvrdnju da će za 10 godina na svijetu biti 500 milijuna više Kineza srednje klase?” odgovorio je “2ng-u” komentator pod nadimkom “Ham-bone”. “Po mojoj računici, broj Kineza pripadnika srednje klase će se smanjiti, a ne povećati.“

“Prema demografskim procjenama OECD-a, za 10 godina bit će 15 milijuna manje Kineza mlađih od 65 godina, a 63 milijuna više starijih od 65. Upravo ove, 2015. godine, populacija Kineza u dobi od 15 do 64 godine dostiže svoj povijesni vrhunac, čemu treba pridodati ubrzavanje pada populacije u segmentu 0-14 godina, koji se smanjuje još od 1970-ih.”

“A poslije Drugoga svjetskog rata”, poantira “Ham-bone”, “u svakoj naciji koju sam proučavao, jednom kada se ključna populacija 15-64 počela smanjivati, javni dug poletio je u nebo, krediti u privatnom sektoru su potonuli, a rast je doživio kolaps. Zašto bi Kina bila iznimka?”

Bila bi ovo usputna rasprava dokonih blogera da se iza nadimka “Ham-bone“ ne krije poznati američki demograf Chris Hamilton, stručnjak koji za aktualnu svjetsku ekonomsku krizu ima posve drukčija objašnjenja nego većina svjetskih ekonomista.Kao uzrok usporavanja rasta u Kini, globalnog sloma cijena sirovina i energenata, prezaduženosti većine zemalja u svijetu i sličnoga Hamilton ne vidi klasični ekonomski ciklus, kineske političke reforme ili rasipništvo grčkoga tipa, nego “kompletni slom rasta populacije zemalja s visokom potrošnjom i usporavanje rasta populacije zemalja niske potrošnje”.

“To je paradigmatska promjena kakva se događa jednom u tisuću godina. Vrijeme je da sve preispitamo i ponovno dobro razmislimo o svemu što mislimo da znamo”, upozorio je ovih dana Hamilton na svom blogu.

Hamilton za svoje analize koristi demografsku statistiku OECD-a, a ona je prilično neumoljiva i s njom je teško polemizirati. Demografski podaci se ne mijenjaju preko noći i kako se kojem šefu statističkog ureda sviđa: oni imaju snažnu inerciju koju nije moguće zaokrenuti ni u više generacija. A ono što Hamilton vidi u globalnoj demografskoj statistici doista je dramatično.

“U desetogodišnjem razdoblju 2015-2024., u kojem se upravo nalazimo, porast potrošnje u svijetu bit će oko 45 posto manji od porasta potrošnje u prethodnih 10 godina. A u razdoblju 2025.-2034. prirast globalne potrošnje bit će 90 posto manji nego što je bio u zadnjih 10 godina!“ Zašto to Hamilton tvrdi?

U aktualnoj dekadi skupina mlađih od 65 godina u globalnom stanovništvu povećat će se za 545 milijuna osoba. No to je za oko 144 milijuna ljudi manje nego u prethodnih deset godina. Porast broja pripadnika istog segmenta u zemljama visoke potrošnje, sa 110 milijuna ljudi u prethodnoj dekadi, u ovoj će se dekadi svesti na nulu. A da bi se nadoknadio gubitak jednog stanovnika s visokom potrošnjom potrebna su u prosjeku četiri nova Zemljanina s niskom potrošnjom.

Zemljama visoke potrošnje Hamilton naziva 34 države članice OECD-a, plus Kinu, Rusiju i Brazil. Njihovo stanovništvo čini oko dvije petine globalnoga (tri od sedam milijardi ljudi), ali generira tri četvrtine globalne potrošnje. Oni imaju više dohotke, veću štednju i lakše dolaze do kredita nego pripadnici naroda zemalja u razvoju. No Hamilton upozorava da će pad potrošnje biti daleko veći od onoga koji se može predvidjeti samo zbog usporavanje rasta globalne populacije potrošača.

Upravo novi potrošači mlađi od 65 izazivaju žustru ekonomsku aktivnost. Za njih su potrebne nove ceste, vodovodi, dalekovodi i bolnice, za njih se grade nove kuće koje je potrebno opremiti namještajem i aparatima. Izostanak rasta populacije zemalja visoke potrošnje ima pogubne posljedice i na narode niske potrošnje jer oni se priključuju bogatima upravo tako da njima prodaju svoje sirovine i proizvode.
A kako s novim potrošačima stoji Hrvatska? Šokantne podatke o njima iznio je istaknuti hrvatski ekonomist Velimir Šonje na prošlotjednom savjetovanju Ja, umirovljenik 2030. održanom u Zagrebu u organizaciji Jutarnjeg lista i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima. U Hrvatskoj je 2013. bilo 2,85 milijuna ljudi u dobi od 15 do 64 godine, a 2030. bit će ih 2,51 milijun ili čak 340 tisuća manje. Nestat će dvije trećine pripadnika te dobi koji, prema popisu iz 2011, danas žive i troše u gradu Zagrebu!

Doista, Chris Hamilton očito je u pravu kad kaže da su za nastavak ekonomskog rasta nužni novo promišljanje i novi lideri koji pad broja potrošača neće nastojati nadomjestiti njihovim većim zaduživanjem i koji će, umjesto da obmanjuju svoje građane i probleme guraju pod tepih, za starenje stanovništva naći primjerena rješenja.

(Jutarnji list)

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (7 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.