navigacija Naslovnica Premium
EVROPA KOD KUĆE I VANI
5.12.2018 10:00

Ustanak protiv elita

Građani, koji inače pružaju veliku podršku „Žutim prslucima“, kategorično su protiv ekstremnih ljevičara i desničara koji koriste proteste za nasilje i napade

Ustanak protiv elita
Foto: Reuters

Iv Ruse još je pod utiskom dramatičnih događaja u subotu. „Demonstranti su bili spremni da ubijaju ljude“, kaže Ruse, predstavnik departmana Ot-Loar u francuskoj centralnoj vladi.

„Žuti prsluci“ su proteklog vikenda praktično zapalili njegov mirni gradić Le Pi-an-Vele. Nezadovoljni demonstranti bacali su kamenje i molotovljeve koktele. Veliko je nezadovoljstvo zbog povećanog nasilja u gradu koji se smatra srcem katoličke Francuske. U grad koji je od Pariza udaljen više od 500 km, politički šokovi iz glavnog grada obično ne dopiru.

Međutim, ovih dana situacija je sasvim drugačija. Talas uglavnom nekontrolisanih protesta brzo je zahvatio čitavu zemlju. Od Bresta do Strazbura i od Lila do Marselja demonstranti su blokirali naplatne kućice na autoputevima, ulice i skladišta goriva, ili su se u žutim prslucima okupili na protestnim marševima. Demonstranti, potpomognuti „Žutim prslucima“, su zbog nezadovoljstva vladinom obrazovnom politikom, u ponedeljak blokirali oko stotinu škola u zemlji.

Francuski premijer Eduar Filip i njegovi ministri pred teškim su zadatkom: istovremeno moraju da pokaži da su rigorozni, ali i da su spremni za dijalog. U protekla dva vikenda, u Parizu i u drugim gradovima, održane su nekontrolisane demonstracije za koje su mnogi rekli da liče na ratno stanje. Za Kristofa Kastanera, ministra unutrašnjih poslova koji je na toj dužnosti samo mjesec i po dana, to je izuzetno težak posao. Uz pomoć ionako preopterećenih policijskih snaga, on mora po svaku cijenu da spriječi da i predstojećeg, trećeg vikenda za redom, dođe do haosa na francuskim ulicama.

Građani, koji inače pružaju veliku podršku „Žutim prslucima“, kategorično su protiv ekstremnih ljevičara i desničara koji koriste proteste za nasilje i napade.

Emilijano Grosman, politolikog iz Pariza, smatra da bi vlada morala da se obrati demonstrantima. Uspeh „Žutih prsluka“, prema njegovom mišljenju, ima kontradiktorne razloge. Sa jedne strane postoje stare suprotnosti između bogate pariske ljevice posvećene između ostalog zaštiti životne sredine i konzervativnih građana sa siromašnije periferije koji osjećaju da ih vlada zanemaruje. „Istovremeno, u zemlji je takođe mnogo ljudi koji su veoma ljuti zato što je Makron, vrlo brzo nakon stupanja na dužnost, ukinuo porez na imovinu. To je, inače, porez koji samo bogati plaćaju“, podsjeća Grosman. „Francuzi sada smatraju da ih ne zastupaju ni ljevica, ni desnica pariskih elita“.

U osnovi, Makron vratio je tamo gdje je i započeo: 24% birača dalo mu je svoj glas u prvom krugu izbora. Godinu i po dana kasnije Makron ne može da se osloni na veću podršku birača.

Na izazove pred kojim se nalazi francuski predsjednik s velikom napetošću se gleda i u inostranstvu. (...)

Ono što situaciju na unutrašnjopolitičkom planu čini još složenijom, jeste to što nema političkih institucija koje bi posredovale. Sindikati i nekada dominantne stranke u dubokoj su krizi. Socijalisti i konzervativni republikanci se, nakon katastrofalnih poraza na proteklim izborima, još nisu oporavili.

Stanje nije ništa bolje ni u stranci predsjednika Makrona. Partija „Napred“ je proteklog vikenda izabrala Stanislasa Gerinija za novog predsjednika. Taj 36-godišnji političar se smatra bliskim Makronu, ali je među građanima potpuno nepoznat. Utervede kaže da pokret „Žuti prsluci“ nema sopstveni profil. Gledano iz te perspektive, izlazak na ulicu jedini je način da se promijeni politika naizgled svemoćnog predsjednika koji želi da se drži svog reformskog kursa, ali koji takođe mora i da napravi neke ustupke.

Zahtjevi koji se čuju sa ulice su nekontrolisani i ponekad kontradiktorni. Sve je počelo kao protest zbog povećanja akciza na gorivo. One su u međuvremenu suspendovane, ali drugih zahtjeva je sve više: Makronova ostavka, novi izbori ili, recimo, povećanje kupovne moći. „Jedan od zahtjeva će sigurno biti i povećane minimalca, što makroekonomski vjerovatno nema nikakvog smisla“, kaže Grosman.

Međutim, ovih dana je u Parizu veoma teško predvidjeti kakva će biti politička dinamika.

U gradiću Le Pi-an-Vele u ovim trenucima čiste ulice. U toku nereda uhapšeno je 12 osoba, a povrijeđeno je 18 policajaca. Strah da će protesti ponovo da izbiju je veliki. Mir se neće tako brzo vratiti u taj gradić.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • brigante 4 dana i 11 sati
    Makaron obsjednut Rusijom, a kuća mu gori
    • 0
    • 0