navigacija Naslovnica Premium
Jelisava Kalezić
O PROSTORU, RODE
12.10.2017 11:26

Virtualna ukrsnica

Pitanje od kojeg treba početi je: kuda će ići Jadransko - jonska brza cesta? Izvjesno je da neće biti građen Jadransko-jonski autoput i da neće sa autoputem Bar-Boljare imati ukrštanje tu gdje se, bez obzira na te okolnosti, i dalje namjerava izgradnja ukrsnice

Virtualna ukrsnica Marković
Foto: Filip Roganović

Nedavno je predsjednik Vlade Crne Gore, g. D. Marković izjavio, nakon obilaska prve dionice autoputa Bar-Boljare, da postoji nedoumica da li je ugovorom sa Kinezima obuhvaćena i ukrsnica (petlja) Smokovac. 

Pitala sam se čemu ova priprema na novo zaduženje. Jer, jasno je od samog početka da petlja nije obuhvaćena predmetnim ugovorom. 

Inače, o problemu koji je mnogo ozbiljniji i opasniji od novog troška od 25 - 30 mil. eura (iznos koji su prenijele novine) pisalo se i govorilo od strane stručnih ljudi koji nijesu u obavezi da misle kako DPS usmjerava. I sama sam nastojala, stručnim analizama i javnim istupanjem da se na bolji način i pravovremeno odabere rješenje za priključak autoputu u zoni Podgorice. U  Vijestima su o toj temi objavljeni, između ostalog, moji tekstovi: Autodomrevolucije, 7. 6. 2013; Originalni patriotizam, 14. 3. 2014; Završna riječ, 19. 12. 2014.; Šenluk i štednja, 22. 6. 2017. Zainteresovani čitalac može pogledati.

Pitanje od kojeg treba početi je: kuda će ići Jadransko - jonska brza cesta? Izvjesno je da neće biti građen Jadransko-jonski autoput i da neće sa autoputem Bar-Boljare imati ukrštanje tu gdje se, bez obzira na te okolnosti,  i dalje namjerava izgradnja ukrsnice.

Aktuelni Prostorni plan Crne Gore donešen je 2008, kada još nije bila sasvim izvjesna odluka o jadransko-jonskoj brzoj cesti, umjesto Jadransko-jonskog autoputa. Sa korigovanom trasom u odnosu na ranije planove. Detaljni prostorni plan za koridor autoputa donešen je na osnovu ulaznih podataka iz aktuelnog PPCG. Da se, i tako nepovoljne, okolnosti za donošenje planerskih odluka oko koridora autoputa B-B, dodatno pogoršaju, uticalo je kašnjenje izrade Prostorno-urbanističkog plana Glavnog grada (usvojenog početkom 2013).

Međutim, planerski tim je nastojao, a djelimično i uspio, da obezbijedi fleksibilno rješenje. U tom smislu je DPP predvidio da se za dio koridora kroz urbanu zonu Podgorice, u roku od 6 mjeseci od usvajanja DPP autoputa BB, uradi idejni projekt. Tek na osnovu idejnog projekta mogu se, a po Zakonu su obavezna, raditi varijantna rješenja objekata na autoputu, ukrštanja, ulaza, izlaza, naplatnih rampi i dr.

Idejni projekt autoputa kroz urbanu zonu Podgorice uopšte nije urađen, do danas. A ugovaranje prve dionice urađeno je na osnovu idejnog, a ne glavnog projekta (Gornje Mrke - Mateševo). Jako se žurilo sa početkom izgradnje autoputa 2009, po ugovoru sa Konstruktorom. Čuvena, prijatna, slika presijecanja vrpce od strane premijera Crne Gore, Srbije i Hrvatske. Dakle, vremena za izradu Glavnog projekta prve dionice autoputa tada nije bilo, a tadašnjim ugovorom je ostavljeno da glavni projekt radi izvođač - koncesionar.

Kad je postalo izvjesno da se saradnja sa Konstruktorom neće ostvariti, Ministarstvo saobraćaja nije nastavilo aktivnosti na obezbjeđenju glavnog projekta za dionicu G. Mrke - Mateševo, a idejnog za urbanu zonu Podgorice (obaveza iz DPP za autoput koja ima snagu zakona) i ostale dionice. Prvo, ugovoranje na osnovu glavnog projekta svodi na minimum „nepredviđene radove“. Ovako možemo očekivati da će nepredviđenog troška, zbog očiglednog nemara ili nekompetetnosti odgovornih iz Ministarstva saobraćaja biti za veliku glavobolju.

Naravno, petljavina sa petljom na Rasu je posebna stavka. Prognozom od 25 - 30 mil. eura što nije obuhvaćeno. Tako da će u sljedećoj fazi „kuvanja žabe“ ta cifra, vjerovatno, ići na 35, 40 i dalje. Naravno, bez eksproprijacije. Jer, eksproprijacija oko 30 ha kvalitetnog i kultivisanog zemljišta sa više desetina stambenih, ekonomskih i infrastrukturnih objekata, po metodologiji koja se primjenjuje, ne ulazi u cijenu izgradnje petlje. Jednostavno, to ide iz budžeta, tj. naših džepova. Zato je, nekada, u Zakonu o izgradnji objekata stajala izričita obaveza da se za velike infrastrukturne objekte rade varijantna rješenja. Zbog provjere kvaliteta rješenja, kvaliteta prostornog koncepta, uticaja na životnu sredinu, odnosa prema pejzažu, cijene.

Raniji ministar saobraćaja nije bio zainteresovan da se prostor, pejzaž i životna sredina zaštite i odabere funkcionalno rješenje. Lokalitet Strganica je varijantno idejno rješenje urađeno na inicijativu bivšeg gradonačelnika Podgorice, g. M. Mugoše koji je problem razumio. U PUP Glavnog grada je ušlo to varijantno rješenje i preporuka ekspertskog tima koji je dvije godine pratio izradu ovog planskog dokumenta, da je lokalitet Strganica po svim parametrima bolji. Naravno, ako uopšte treba u toj zoni očekivati ukrštanje dva autoputa. 

Predsjedniku Vlade Crne Gore ukazujem da u ovom slučaju zaista može da iskorači, a i nema se baš para, i zaustavi aktivnosti (petljavinu!) oko „petlje“ na Rasu. Jer, to će biti samo priključak na autoput, a nije uobičajeno da se to radi u urbanim zonama, ako postoji mogućnost boljeg rješenja. Ovdje postoji, i to ne samo lokalitet Straganica. Naravno, predsjednik Vlade se može postaviti i tako da se petljavina oko „petlje“ nastavi. Jer, sve su odluke donosili ljudi od struke, zar ne? Ali, na probleme smo ukazivali pretežno oni koji ne povlađuju ovoj, nadam se ni budućoj, vlasti, da bi bili angažovani u struci. 

Na kraju, jedna medicinarska anegdota, koja asocira na petlju na Rasu. 

Na ORL sekciju kongresa hirurga  sa zakašnjenjem od pola sata stiže zadihani učesnik. Sijeda i šapatom pita kolegu do sebe: „Koje je po redu saopštenje u toku?“, 

„Još je prvo saopštenje“, glasi odgovor.

„Ali, vidim da je u pitanju ekstrakcija krajnika, kako traje izlaganje tako dugo?“

„Najavljeno je kao sasvim nova metoda, kolega - zato traje duže“

„Pa, recite mi, molim Vas, ukratko, u čemu je novina?“

„Predlaže operaciju krajnika kroz anus!“

Autorka je vanredna profesorica u penziji na Građevinskom fakultetu UCG

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (18 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.