navigacija Naslovnica Premium
Boban Novović
LAKAT U REBRA
11.10.2018 07:26

Zbogom, Cijevno!!!

Mnogi su na njenim brzacima prvi put zaplivali i naučili da se održavaju na površini vode. Jedna od ličnih pobjeda i lekcija koju pamtite čitav život. I oni koji su na Cijevni išijas pokupili, ne mire se sa tim da od rijeke samo potok ostane. Pogotovo ljeti, kad zasuši

Zbogom, Cijevno!!! Radovi na Cijevni
Foto: CZIP

Pozdravljamo li se mi ovo sa Cijevnom ili je možemo odbraniti? Rijeka koja je trećini Podgoričana kao more, može da nestane jer u Albaniji na njoj planiraju izgradnju 14 hidroelektrana. “Ne dajmo Cijevnu” poručili su Varvari na utakmici ABA lige protiv Crvene zvezde. Je li zakasnio huk sa navijačke tribine, da li je Cijevni izgleda već presuđeno, da li je ovo što javnost upozorava na mogućnost nestanka jedne izuzetne rijeke samo naša labudova pjesma.

Kad počnu julske i avgustovske žege bistra i hladna rijeka spašava život i pamet, bistri um. Mnogi su na njenim brzacima prvi put zaplivali i naučili da se održavaju na površini vode. Jedna od ličnih pobjeda i lekcija koju pamtite čitav život. I oni koji su na Cijevni išijas pokupili, ne mire se sa tim da od rijeke samo potok ostane. Pogotovo ljeti, kad zasuši.

I sam sam mnogih vrelih podgoričkih popodneva u julu i avgustu tražio spas u kamenom kanjonu bistre rijeke. Ili kad ti gradska vreva i problemi zamrače vid i zamute pamet, odjuriš do Cijevne, pa polako, uz šum bistre vode, vidiš da i ti možeš naći rješenje i izlaz iz svake nevolje. I zimi, kad je hirovita, Cijevna je posebna rijeka.

Nekako je oporo saznanje da možemo izgubiti takav dragulj, pa to kastrira svaku duhovitost ili ironiju, isušuje rečenice.

Kako su “Vijesti” pisale, planirano je više hidroenergetskih projekata na teritoriji Albanije, države gdje Cijevna izvire i kuda protiče nešto manje od polovine svoga toka. Na vodotoku Cijevne, čiji je dio kanjona u Crnoj Gori lani proglašen parkom prirode, u Albaniji planirana je izgradnja malih hidroelektrana.

Prijatelj kome su preci u Podgoricu doselili iz mjesta u blizini Tamare u Albaniji, poveo me je ljetos da vidim kanjon. Sve je izgledalo idilično dok uzvodno od Tamare nijesmo naišli na bagere. Ni mještani sela uzvodno od Tamare nijesu bili srećni zbog onog što se radi. Nekoliko njih koji drži ribnjake i prave restorane, kazali su da će im radovi otjerati turiste, koji su počeli da dolaze u kanjon Cijevne. Ćar od elektrana neće osjetiti, vele, to će puniti džepove nekome daleko od njihovog kraja. Kad rijeku upakuju u cijevi, ona neće biti više rijeka, govorio je tog dana vlasnik ribnjaka u blizini Tamare. Nekako smo istu priču gledali u prilozima Seada Sadikovića iz Šekulara, i sa još nekoliko mjesta na sjeveru Crne Gore. Rekosmo mu da identično misle i komšije koji žive nizvodno u Crnoj Gori. On sleže ramenima i rezignirano uzvarti: ”Niko nas ne pita”.

Nijesu utješne ni riječi predstavnika Svjetskog fonda za prirodu kako niko na Balkanu pri ovakvim projektima ne pita građane, ni svoje države, pa tako ni komšijske države ne upozoravaju jedna drugu, kao što je to u slučaju Cijevne. Uzalud upozorenja da ovakvi projekti nijesu “zeleni”…

Planirana izgradnja 14 elektrana na Cijevni bila je iznenađenje i za našu vladu i njena ministarstva.

Iako međunarodne konvencije obavezuju zemlje potpisnice da jedna drugu uključe u proces, Crna Gora nije obaviještena o planu za izgradnju mini hidroelektrana na albanskom dijelu Cijevne, što je “Vijestima” ranije potvrđeno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma (MORT).

Ministarstvo održivog razvoja i turizma tražilo je od albanskih kolega informaciju o izgradnji malih hidroelektrana na Cijevni, na teritoriji te države, ali i kompletnu dokumentaciju o uticaja na životnu sredinu.

Zahtjev Albaniji uputili su preko Ministarstva vanjskih poslova. “MORT je zahtijevao kompletnu dokumentaciju o provjeri uticaja na životnu sredinu, kako bi crnogorska javnost i stručnjaci mogli dati ocjene o eventualnom uticaju na ekosistem, odnosno biodiverzitet na rijeci”, kazali su tog Ministarstva.

Podgoričani vole Cijevnu, mnogima je ona život, posebno ljudima koji žive pored nje, koji napajaju imanja sa rijeke. Ali i prije ove namjere da se rijeka spakuje u cijevi, nemilosrdno je vađen pijesak iz njenog kanjona, mijenjan tok rijeke, betonirala obala, uništavan riblji fond. Što bageri propuste, dočekaju krivolovci sa strujom. Na obalama rijeke otvoreno je na desetine restorana iz kojih otpadne vode idu u Cijevnu. Dakle, ni ranije nijesmo mazili rijeku koja je donosila život. Ali prijetnja da može da nestane i misaono je neprihvatljiva.

I Rimljani su vodu za piće vodovodom dugim 15 kilometara dovodili do Duklje sa Cijevne. Vodovod je imao dva akvadukta, preko Ribnice i Morače.

Na teritoriji Balkana planirana je izgradnja oko 3.000 malih hidroelektrana. Ti projekti povezuju se sa interesima pojedinaca i ljudi bliskih vlasti, ne samo u Crnoj Gori, već u regionu uopšte.

Kako prenosi satirični portal Njuz Net, Grčka vlada donijela je odluku po kojoj će mitološka rijeka Stiks biti stavljena u cijevi i od nje napravljena derivatna mini hidroelektrana. Rijeka Stiks prema grčkoj mitologiji razdvaja svijet živih od svijeta mrtvih, pa sada Grci nagađaju u koje zanimanje će se prekvalifikovati lađar Heron koji je prevozio pokojnike u Had. Brisanje razlika između svijeta živih i svijeta mrtvih, u ovoj fejk vijesti Njuz Neta, Grci komentarišu, kao novu šansu za razvoj turizma.

Naslov ove kolumne više je krik upozorenja, da svi preduzmemo što možemo da ne kažemo zbogom Cijevni. Dakle, nije predaja!

“Ne dajmo Cijevnu” možemo ponavljati kao mantru do mile volje, ali cijevi su već dopremljene da progutaju rijeku…

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (30 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 24

  • sonnyy 2 mjeseca
    Možda računaju da nema potrebe da obavještavaju, da će se to vidjeti od oka...
    • 4
    • 0
  • sonnyy 2 mjeseca
    Sigurno si naišao da manje zagađunu i od nuklearnih. Ali sušti a je sa ribeka nibe ista prijei poslibe njih, naići ćeš i na slike na betu. Taj "minimum" propuštanja koji je zbog biološje održivosti rijeka uveden, je često 10-20%...posebno ljeti kada i same od sebe rijeke opadnu za više od 50%..
    • 2
    • 0
  • sonnyy 2 mjeseca
    Sjetih zar nisu komšije počele i neku nuklearnu elentranu u Skadru da pominju bili. Ne sumnjam u njihovu stručnost :) ali bolje ovo...
    • 2
    • 0