STAV

Stigma i diskriminacija

Nadomak Podgorice, u komšiluku Duklje, na potezu Rogama i Rasa (Smokovac) odlučeno je da se gradi značajni magistralni objekat - petlja Smokovac. Milodarkina (g-đa Novosel) očevina je u temelju petlje Smokovac. Kako to nije ni mojkovačka ni rastočka očevina, naše nadležne institucije su relaksirane. Mogu da se ponašaju po svim modelima stigme i diskriminacije
2273 pregleda 2 komentar(a)
Smokovac, Foto: Zoran Đurić
Smokovac, Foto: Zoran Đurić

Član 8 Zakona o eksproprijaciji (055/00, 012/02, 028/06, 021/08, 030/17) glasi: “Ako se prilikom eksproprijacije jednog dijela nepokretnosti utvrdi da vlasnik nema ekonomskog interesa da koristi preostali dio nepokretnosti, odnosno ako je zbog toga na preostalom dijelu nepokretnosti onemogućena ili bitno otežana njegova egzistencija, eksproprisaće se, na njegov zahtjev, i taj dio nepokretnosti.”

Potpisan je državni aneks za petlju Smokovac. Sjetimo se: onomad se bješe donijela političko-razvojna odluka da se gradi autoput na osnovu idejnog rješenja; pa je bio plasiran idiotski spot o “putovanju” iz odnekud prema nečemu. Tek su Kinezi, kroz glavni projekat, utvrdili da je petlja potrebna. Nadomak Podgorice, u komšiluku Duklje, na potezu Rogama i Rasa (Smokovac) odlučeno je da se gradi značajni magistralni objekat - petlja Smokovac. Milodarkina (g-đa Novosel) očevina je u temelju petlje Smokovac. Kako to nije ni mojkovačka ni rastočka očevina, naše nadležne institucije su relaksirane. Mogu da se ponašaju po svim modelima stigme i diskriminacije. Šta ovo znači?

Milodarkina očevina, kao i imovine porodica sa Smokovca, sastoje se od parcela plodne zemlje na obali rijeke, kuća i okućišta. U brdu, uz imanja su oslonjene šume, kao i neplodno značajno zemljište. Prva faza petlje Smokovac zahtijeva dužinu od preko 1.540 m u dužini za priključak (PANAM “Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu; petlja Smokovac - I faza”, str. 9). Ili, jednostavnije: autoput sa priključkom treba da je nepunih 42,5 km, dok je više od 1 kilometra dužine vlasništvo porodice Vukanović (Milodarkin rod). Uporedivo sa komšijama, zbog zaštitnog pojasa i ukupne petlje na Smokovcu.

Upornom saradnjom sa nadležnim institucijama, uz kvalitetnu pravničku podršku, Milodarka je uspjela da zakonito ospori prvu iteraciju rješenja o eksproprijaciji iz 2019. godine (br. 465-101-UP-12703/18-12/13/15/17). Polovinom juna, državna institucija (UP) je dostavila drugu iteraciju rješenja o eskproprijaciji, mada se prigovori na nalaze i mišljenja sudskih vještaka nisu dopunili u skladu sa standardima struke (građevinske struke, geodetske struke, poljoprivredne struke, ekološke struke). Opet su podnijete tužbe. Naša država je starici sa oboda Podgorice ispostavila rješenja o parcijalnoj eksproprijaciji, iako nalazi i mišljenja sudskih vještaka nisu sadržala procjene umanjenja vrijednosti ukupnog imanja, a zbog uticaja zagađenja vode i vazduha, nedostupnosti jednostavnog puta, značajnog uvećanja buke, koja po EU standardima utiče, na psihološko i na ukupno zdravlje (izvor: “Sound Level of Motor Vehicles”, Directorate General for Internal Policies, European Parliament, Workshop 11.04.2012, str. 25-33). Takođe, nema nultog stanja životne sredine, odnosno država nije uradila snimanje vode, vazduha, zagađenja i buke u sadašnjem stanju prirodne oaze. Tako se ne može izračunati vrijednost imanja porodica sa Smokovca, a koje država izgradnjom petlje planira da uništi u cjelosti. Stoga je država promtno naredila da se u skladu sa članom 28 Zakona o eskproprijaciji “nepokretnost preda u državinu korisniku…” čim stupi na snagu “pravosnažnost rješenja”. Naredbodavnost je, iako nominalna, već očigledna; navodno su ugovorna obećanja Kinezima stigla do krajnjih rokova.

Priključak na autoput ide kroz srce Milodarkinog imanja, ostavljajući kuću, iznad puta, a ispod šume, da se kao patrljak prirode druži sa bunarima za separacione vode i otpatke sa autoputa. Drugi dio imovine, ispod puta, ostaje kao siroče, pošto će se do ovog dijela moći stizati dronom. Vinogradi su tu, na vidjelu, ali automobilom ili pješke neće biti lako dokučivi, bez preko Spuža. Ništa od ovoga nije izračunato. Država Crna Gora ne želi da zna da li je uopšte moguće nastaviti život i privrednu djelatnost na obogaljenom imanju, nakon prolaska autoputa. Da bi se to izmjerilo, sudski vještaci su obavezni da se izjasne i da izmjere pojedinačne efekte umanjenja vrijednosti ukupne imovine, kao i kumulativni efekat. Svaka ova brojka će van svake sumnje dati jasne inpute da su oba uslova, potrebna za totalnu eksproprijaciju, zakonski dokaziva: ekonomski (ne)interes i otežana egzistencija (član 8).

Neodobravanjem totalne eksproprijacije, nadležne institucije primjenjuju taktiku: potrebno je odraditi sve, a da se povjeruje da naša država čašćava staricu, što joj uzima zemljište/šume. U toj časti, starica bi trebala da je zahvalna što će se prirodne izvorske vode svesti na kvalitet hlorisanih tekućina; što će vazduh izgubiti ukus sjevernjačke britkosti; što će zemljište biti uzurpirano asfaltom, kao i posljedicama izduvnih gasova/naslagama teških metala; i, što će biti “zaštićeni” zidom odbrane od buke po sred imanja. Država, iako nije dokazala da se porodice sa Smokovca nakon izgradnje priključka mogu baviti poljoprivredom/turizmom, bitno je da može “državnički” pretpostaviti da je takvo što moguće/ostvarivo/prihvatljivo. I pride, nesnosna buka od protoka 2 hiljade (minimum: Jadransko-jonski put) do 28 hiljada prevoznih sredstava na “najopterećenijoj dionici” autoputa Bar-Boljare (iz francuske studije “Louis Berger SAS” iz Pariza, koja je mjerila protok; veza: PANAM elaborat, str. 60)) po danu, trebalo bi da bude logična milozvučna zamjena za cvrkut ptica iz praskozorja.

Djelimičnom eksproprijacijom se dokazuje da je starica, koja je neumorna u odbrani svoje očevine, poželjni objekt treniranja neznanja. Umjesto da država iskoristi Milodraku da dokaže svoj odgovoran odnos prema “pravičnoj nadoknadi“ (članovi zakona 9 i 35-52), država će parcelizacijom imovine, iako petlja ne obuhvata samo priključak autoputu, nego se razvija u kompleksan magistralni objekat, koji jede ukupnu imovinu u bliskoj budućnosti, uništiti opstanak porodica na Smokovcu.

Kao ultimativni indikator diskriminacije može da posluži eventualna procjena vrijednosti kvadrata zemlje, koju treba da ponude nadležne institucije. Navodno su kvadrati zemlje političkih štićenika na potezu Zlatice/Doljana stigli do cijene do 120 eura po kvadratnom metru. Starica sa Smokovca još nije dobila ponudu resornog ministarstva; visoko vjerovatno neće se preći cifre u rasponu od 10-25-35 eura. Loša kanalizacija gradske četvrti, kao eventualna “prednost” u određivanju veće naknade, ne može imati uporedivu vrijednost sa očuvanom prirodom Smokovca, ali može biti korisni reper, bar uvodni parameter, za raspravu i sporazum o naknadi (čl. 53-54 zakona).

Milodraka i dan danas čuva obraz države i pokušava razumno da predstavi svoje argumente, koji jasno dokazuju da je život, poljoprivreda i ekološko turističko uzdizanje imanja u održivu ekonomsku djelatnost uništeno priključkom i petljom. Da, tačno je. Svi naši političari znaju g-đu Novosel. Za ovu državu je odradila visoko osjetljive poslove, jer joj je to bio posao. Kad je otišla u penziju, bila je u uvjerenju da joj je to bar obezbijedilo ljudski odnos od njene države. Sad, svakog dana uči da njena vjera nije bila zasnovana na jednakom pristupu svih i jednakom odnosu prema svima.

Nedavno je napisala: “Ono što mi stanovnici na ovom prostoru sigurno znamo je da ovdje za nas više života nema i da moramo da napustimo naše ognjište. A ognjište je kao Država. Ono ti čuva identitet, hrani te i grije, daje ti samopouzdanje i sigurnost. To je za nas svetinja. Ali, sila Boga ne moli. Naša imovina se u cjelosti devastira i više ne postoji mogućnost njenog korišćenja…” (Vijesti, Forum, 26.04.2019. godine)

Ovo su riječi razumljivog očaja, ali i ozbiljne odgovornosti. Porodice sa Smokovca, čija se imovina mora ugraditi u autoput, znaju da ne mogu spriječiti izgradnju ključnog puta prema sjeveru Crne Gore. Ne moraju vjerovati argumentima ni političara ni države, niti bilo koga od nas, koji nismo u toj situaciji.

Nisu jedini koji su se morali oprostiti od svojih očevina, đedovina, od svoje vjekovne imovine. Nije njihov privatni interes drugačiji od bilo koga drugog u Crnoj Gori. Međutim, država Crna Gora projekat, koji vrijedi više od milijardu eura, ne može da svede na cicijašenje pri eksproprijaciji imovine građana-nki Crne Gore, posebno ako glasaju po savjesti i samostalnom političkom izboru. Imovina porodica sa Smokovca nosi vjekove života, koji nekome nešto znače. Država će decenijama ubirati prihode sa autoputa, a ne želi da vrednuje vjekove porodica sa Smokovca, koje gube eksproprijacijom. Da, ima vjekova i pored drugih obala rijeka, ispod drugih crnogorskih kršovitosti. No, vrijeme je da se u zemlji, gdje političari i državni prvaci svako malo govore o crnogorskoj tradiciji, čojstvu, sojstvu, poštenju i sličnim veličačkim riječima, učine minimum odgovornog javnog napora da suštinu takvih riječi unesu u ponašanje i dokumentaciju, koju proizvode državni službenici i namještenici, kao i njihove starješine organa, a kako bi bile više od ispraznih politizovanih floskul(ic)a.

A, Milodarka je u oktobru prošle godine, na MANS-ovom skupu, iako vidno-opravdano uznemirena, odgovorno prihvatila da će se eksproprisati imovina njene porodice (uz brata i brataniće). Za to je ne treba kažnjavati. Bori se da se sagledaju zakonske norme za totalnu eksproprijaciju, jer tamo pored rijeke nema više života uz čisti vazduh, bistrinu vode, i uz nečujnost ušuškanog predgrađa van podgoričkog, urbanog haosa.

To košta; to je obaveza države da stvarno izmjeri i usaglasi sa Milodarkom, kao simbolom za smokovačke porodice. Ima pravo da bude svoja na svome. Iako ne traži specijalni tretman u pristupu, ima jake zakonske osnove da je ne ignorišu, a kako bi sačekali da umre. Ona ima i dom i rod, pa joj ni crnogorski ženski “mačisti” iz našeg sudstva, zaslijepljene “običajnim pravom”, neće moći biti neefikasne izabrane intencione prepreke, po zakulisnom nalogu političara.

Zato ostaje neodgovoreno pitanje: ko će biti nulti pacijent-ica odgovornosti naše javne administracije, a što bi trebalo da objektivno dokumentuje šta je suština odgovornog služenja javnih djelatnika u korist poštovanja građana/nki, kao i CG ekonomskog razvoja?

Bonus video:

(Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Kolumne" nisu nužno i stavovi redakcije "Vijesti")