STAV

EU je odavno preporučila otvorene izborne liste

Otvaranjem izbornih listi, u skladu sa Ustavom, međunarodnim obavezama, Kodeksom dobre prakse Venecijanske komisije, u skladu sa navedenom prioritetnom preporukom posmatračke misije OSCE/ODIHR, građani Crne Gore sa pravom glasa, ostvarili bi temeljno ljudsko pravo - biračko

2836 pregleda 2 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Screenshot
Ilustracija, Foto: Screenshot

U Konačnom izvještaju posmatračke misije OSCE/ODIHR, nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori održanih 2016. godine, upućena je Crnoj Gori prioritetna preporuka sljedeće sadržine: U skladu sa prethodnim preporukama OSCE/ODIHR, uslov boravišta i zakonske nadležnosti za glasanje treba izmijeniti tako da su u skladu sa Ustavom, kao i međunarodnim obavezama i dobrom praksom.

Ustav Crne Gore, članom 45, određuje da birač, kao nosilac suvereniteta, ima pravo da neposredno-direktno bira poslanika i odbornika i bude biran za odbornika i poslanika kao i da birač ima jednako pravo da bira i bude biran. Zakon o izboru odbornika i poslanika, u članu 82, određuje da se glasa tako što se zaokružuje izborna lista, znači da birač daje glas izbornoj listi a predsjednik partije određuje koji kandidat sa liste će dobiti mandat. Na ovaj način birač ne može, u skladu sa Ustavom, da ostvari biračko pravo, temeljno ljudsko pravo, da neposredno bira ili bude biran.

Preporuka jasno ukazuje da zakon koji određuje glasanje nije u skladu sa Ustavom i da se treba uskladiti sa njim.

Jedini poznati način u svijetu, da birač neposredno bira poslanika i odbornika je da se na izbornoj listi, ispod naziva izborne liste, istaknu imena i prezimena svih kandidata te liste, kako bi birač mogao neposredno-direktno da bira kandidata sa liste i kako bi svi kandidati sa liste imali jednako pravo da budu neposredno birani. Da se izborna lista otvori, da birači mogu da vide imena i prezimena svih kandidata i da za nekog od njih glasaju neposredno-direktno. Demokratska partija socijalista, ne želi da postupi u skladu sa prioritetnom preporukom posmatračke misije OSCE/ODIHR i potpiše predlog za otvaranje izbornih listi, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri i potpisan je od strane 27 poslanika Skupštine CG.

Birači u Crnoj Gori nemaju jednako biračko pravo. Ubjedljivo najveće biračko pravo ima birač Milo Đukanović i zbog toga je najmoćniji birač, državljanin CG. Birač Milo Đukanović, predsjednik DPS-a i predsjednik Crne Gore, jedan od 530.000 birača u CG, odbijajući da kao predsjednik DPS predloži da DPS-a postupi u skladu sa prioritetnom preporukom posmatračke misije OSCE/ODIHR, ne želi sebi da uskrati moć koju sada ima, da kao birač, na osnovu Statuta DPS, određuje redosljed na izbornoj listi DPS-a i tako lično bira 35 poslanika u Skupštini CG, mjesec dana prije dana određenog za izbor, kada se objave izborne liste. Koalicijom sa još šest poslanika, postiže nadpolovičnu većinu u Skupštini CG i praktično, Skupština CG, postaje privatna skupština birača Mila Đukanovića. Tu nije kraj moći birača Mila Đukanovića - privatna Skupština birača Mila Đukanovića bira Vladu CG u kojoj nema opozicije pa birač Milo Đukanović postaje 100% vlasnik izvršne vlasti u Crnoj Gori. Ni tu nije kraj, birač Milo Đukanović, preko svojih 35 privatnih poslanika, bira: vrhovnog državnog tužioca, predsjednika vrhovnog suda CG, sudije Ustavnog suda koji, da bi zaštitili moć birača M. Đukanovića jer ih je on izabrao preko svojih privatnih poslanika, neposredno biračko pravo iz čl. 45 Ustava tumače kao pravo birača da lično glasa, suprotno od ostatka svijeta.

Privatna Skupština CG bira i pet od deset, članova Sudskog savjeta, Savjet RTCG, zaštitnika ljudskih prava, guvernera Centralne banke, Vlada finansira veliki broj nevladinih organizacija itd.

Otvaranjem izbornih listi, u skladu sa Ustavom, međunarodnim obavezama, Kodeksom dobre prakse Venecijanske komisije, u skladu sa navedenom prioritetnom preporukom posmatračke misije OSCE/ODIHR, građani Crne Gore sa pravom glasa, ostvarili bi temeljno ljudsko pravo - biračko pravo. Crna Gora bi dobila narodnu skupštinu, a biračko prvo birača Mila Đukanovića izjednačilo bi se sa biračkim pravom ostalih 530.000 birača u Crnoj Gori, na koji način bi birač Milo Đukanović ostao bez moći koju sada ima, ne bi više on lično birao 35 poslanika, mjesec dana prije izbora, već bi svi kandidati, pa i kandidat birač Milo Đukanović bili birani neposredno od strane ostalih birača, a ko bi dobio mandat znalo bi se nakon izbora, na osnovu dobijenih glasova svakog kandidata sa liste. Poslanici bi znali da su mandat dobili od ostalih birača, građana, a ne od birača Mila Đukanovića i zalagali bi se za interese građana, a ne za privatne interese birača Mila Đukanovića.

Autor je predstavnik Grupe birača Građanska akcija