EVROPA KOD KUĆE I VANI

Počeo "rat interpretacijama" odluka EU o dodjeli pomoći

Evropska komisija opovrgava tvrdnje Mađarske i Poljske da poštovanje načela pravne države ne igra nikakvu ulogu pri dodjeli sredstava iz budžeta EU. Nakon samita počinje spor oko interpretacija njegovih zaključaka

3172 pregleda 1 komentar(a)
Foto: Printscreen
Foto: Printscreen

Nakon vanrednog samita EU na kojem su usvojene dalekosežne odluke o finansijskim pitanjima, sada se pažnja u Briselu i drugim glavnim gradovima EU usmjerava na preciznu analizu onoga što piše u dokumentu od 67 strana. Formulacije o povezivanju poštovanja načela pravne države sa isplatom finansijskih sredstava iz budžeta Unije podložne su različitim interpretacijama.

Orban se proglasio pobjednikom

Mađarski premijer Viktor Orban i njegov poljski kolega Mateuš Moravjecki su se neposredno nakon samita na zajedničkoj konferenciji za novinare predstavili kao "pobjednici" koji su izdejstvovali da pitanja poštovanja načela pravne države nisu ubuduće kriterijum za isplatu novca EU. Pri tome se upravo u vezi s pitanjem poštovanja pravne države protiv obje zemlje vode postupci u skladu s članom 7 Lisabonskog ugovora.

I austrijski kancelar Sebastijan Kurc je nakon samita u intervjuu austrijskom radiju rekao da su istočnoevropske zemlje "relativno snažno" nametnule svoje stavove. Pritom je, kako je dodao, prilično "čudno" da su Francuska, Njemačka i neke druge zemlje pristale da zapostave pitanje poštovanja načela pravne države samo da bi bio postignut opšti kompromis.

Veza ipak postoji

Činjenica je da su tokom samita, posebno na početku, sve više razvodnjavane prilično oštre formulacije u vezi s pravnom državom. Budući da se i zajednički budžet EU, baš kao i finansijska pomoć zemljama najviše pogođenim pandemijom mogu donijeti samo jednoglasno, bilo je nužno da se Mađarska i Poljska privole na pristanak i da im se zato učine neki ustupci, kaže jedan evropski diplomata.

No visoki službenici Evropske komisije negirali su u jednom neslužbenom razgovoru da su Mađarska i Poljska "pobijedile". U tački 23 završnog dokumenta samita je naime utvrđeno da EK treba da formuliše "režim uslovljavanja", u koji onda spada i poštovanje načela pravne države.

Ukoliko Poljska, Mađarska ili neka druga država ta načela povrijede, EK može "preduzeti mere koje mora da potvrditi kvalificikovana većina Savjeta." Pritom se ne misli na Savjet Evrope, dakle skup šefova država i vlada, već na (ministarski) Savjet EU u kojem se okupljaju nadležni resorski ministri zemalja članica. U tom tijelu odluke se donose kvalifikovanom većinom (najmanje 15 država članica koje predstavljaju najmanje 65 odsto stanovništva EU), a ne jednoglasno, konsenzusom.

Na potezu je Evropska komisija

Sada je, smatraju službenici EU, ključno pitanje šta će u taj "režim uslovljavanja" biti uključeno. "Još ništa nije gotovo", rekao jedan od njih za DW. Utoliko onda ne stoji ni tvrdnja poljskog premijera Moravjeckog da Savjet Europe još jednom mora jednoglasno da se izjasniti o uslovljavanju poštovanja normi pravne države za isplatu finansijskih sredstava. Briselski službenici kažu da je sada na potezu EK.

Orban je još za vrijeme trajanja samita na Tviteru napisao da mu je njemačka kancelarka Angela Merkel obećala da će postupak koji se protiv Poljske i Mađarske vodi u skladu sa članom 7 Lisabonskog ugovora okončati do kraja godine, odnosno do kraja njemačkog predsjedavanja EU.

Portparol kancelarke je to međutim odmah demantovao tvrdnjom da Njemačka doduše, kao predsjedavajuća EU, može neku temu da stavi na dnevni red, ali ne može da nametne nikakvu "oslabađajuću presudu". Ali, on je istovremeno naglasio da će N,emačka rado da pruži punu podršku Mađarskoj - ako zemlja preduzme prave korake. Ova diplomatska formulacija u stvari znači: ukoliko se Mađarska vrati praksi poštovanja načela pravne države.

(Deutsche Welle)