Popis stanovništva jedne države osim zakonske obaveze je i fundamentalna osnova vođenja svih javnih politika u toj državi. Ako shvatimo definiciju države kao organizovane i zakonom uređene vlasti stanovništva neke teritorije, onda se vršenje vlasti prosto mora dešavati na osnovu dogovorenih javnih politika. Drugim riječima, obrazovanje, zdravstvo, ekonomija, unutrašnji poslovi, definišu se na osnovu desetogodišnjeg presjeka stanja koji se zove popis stanovništva. Država mora da zna gdje će da gradi groblja i bolnice a gdje porodilišta i škole. Potrebe stanovništva jedne države se vjerodostojno definišu jedino kroz popis stanovništva.
Savez građana CIVIS je snažno zagovarao neophodnost organizovanja redovnog popisa stanovništva što hitnije, kako bismo kao društvo mogli definisati svoje građanske prioritete važne za svakodnevni život svakog pojedinca u državi. CIVIS-u popis ne znači nacionalno, vjersko, jezičko ili bilo koje drugo prebrojavanje. Pokušaćemo da odgovorimo na to šta je popis stanovništva?
Popis stanovništva sadrži detaljni prikaz sljedećih oblasti:
1. Zemljište i klima (21 detaljno razrađena cjelina. Od površine teritorije do broja tropskih dana u državi),
2. Društveno i političko uređenje (10 razrađenih cjelina),
3. Stanovništvo (37 razrađenih cjelina, od broja stanovnika preko migracija do broja sklopljenih i razvedenih brakova). Političarima zanimljive teme iz ove oblasti su samo segmenti detaljnog prikaza ove cjeline.
4. Zaposlenost (11 razrađenih cjelina),
5. Društveni proizvod i Nacionalni dohodak (6 obrađenih cjelina),
6. Statistički pregled svake privredne grane ponaosob. (Ukupno 96 cjelina)
7. Investicije (4 cjeline),
8. Zarade stanovništva (2 cjeline),
9. Kulturna umjetnost i sport (8 cjelina),
10. Zdravstvo (8 cjelina),
11. Školstvo (13 cjelina),
12. Socijalna zaštita (2 cjeline) i
13. Pravosuđe (12 cjelina).
Treba istaći i sljedeće kada je riječ o organizaciji popisa. Svi ovi detaljno dobijeni podaci prezentuju se za svaku opštinu u Crnoj Gori. Dakle, popis stanovništva je lična karta jedne države. Njen desetogodišnji skener i put u kom pravcu treba voditi svaku od pobrojanih javnih politika. U praksi to znači - meritokratija na djelu. Za to se snažno zalažemo. U tome vidimo put razvoja Crne Gore.
Ako naše nacionalne, vjerske i političke elite budu i dalje insistirale na pitanjima iz popisa koja nas građane dijele, i ako im ta pitanja budu i dalje služila kao moneta za trule kompromise i ucjene, onda će građani Crne Gore biti taoci šizofrenih politika partijskih moćnika.
Ne biti za popis stanovništva znači da nas ne interesuje koliko smo u starosnoj piramidi postali staro stanovništvo. Ne biti za popis znači da nas nije briga za spoljne ekonomske migracije i unutrašnje pomjeranje mladog stanovništva od sjevera ka jugu. Ne biti za popis stanovništva znači da nas nije briga koliko se loše liječimo i mladi umiremo. Koliko su nam dobre škole u kojima naša djeca uče. Konačno, ne biti za popis znači da nijeste dobar ni Srbin, Crnogorac, Bošnjak, Albanac, Hrvat, jer vas nije briga za svoju državu. Ne biti za popis znači da ste politikant. Popis se organizuje zbog odgovornih javnih politika sa kojima treba da pobjeđujemo na izborima. To je jedna od najvećih refleksija meritokratskog političkog koncepta i njegove realizacije u dnevnoj javnoj politici na korist javnog dobra - upravo svih onih kojima se bavi popis.
Autor je član Generalnog sekretarijata CIVIS-a
Bonus video:
