Pobjeda i smjena vlasti je moguća samo sa jednim zajedničkim kandidatom - ta poruka opoziciji u Crnoj Gori Sergeja Železnjaka, koji je poslanik „Jedinstvene Rusije“, partije Kremlja u Spoljnopolitičkom komitetu Dume, je poruka i za ruske birače. Ako predsjednik Vladimir Putin svoje umorne birače želi da pokrene da ga novom rekordnom podrškom legitimišu u njegovoj najvjerovatnije posljednjoj izbornoj borbi, onda, zbog privrednih i socijalnih problema, mora da pokaže uspješnost u spoljnoj politici.
Kad se bude biralo predsjednika Rusije 2018, anšlus Krima i de facto „suverenizacija“ Istočne Ukrajine biće već četiri godine prošlost. A ni rat u Siriji nije baš podoban za izbornu pobjedu, čak ni ako obnova i izgradnja Sirije budu vođeni ruskom rukom. Bliski Istok je za kolektivnu svijest Rusa poprilično daleko, posebno i stoga što tamo, do sada, skoro da nije ni bilo ruskih žrtava.
Za Balkan i na njemu, sa druge strane, posljednjih vjekova proliveno je puno ruske krvi. Sada, tako tumače kritički eksperti u Rusiji i na Zapadnom Balkanu, Moskva opet vodi rat na više frontova u regionu - sa „mekom silom“. Strateški cilj je korekcija razvoja događaja poslije ratova za podjelu jugoslovenskog nasljeđa u 1990-tim godinama. Tada slabu Rusiju je pri stvaranju novog poretka na Balkanu zapala samo sporedna uloga. Poznavalac Balkana Artjom Ulunjan kaže da Putin želi da obriše to poniženje sa lica Rusije. Pri čemu mu odgovara pro-rusko temeljno raspoloženje djelova javnosti kao i establišmenta u Srbiji, bosanskoj Republici Srbskoj, Makedoniji i Crnoj Gori.
U Crnoj Gori, čak ni posle junskog ulaska ove male zemlje u NATO, Kremlj ne smatra da je uopšte igra okončana. Opozicioni „Demokratski Front“ želi da, kad preuzme vlast, organizuje referendum o izlasku iz Alijanse. Iako Specijalno državno tužilaštvu vodi istragu protiv vođstva ove partije i njenih pokrovitelja iz ruske vojne obavještajne službe GRU zbog pokušaja puča na parlamentarnim izborima 2016 a britanski kanal Sky News pokazuje fotografije koje bi trebale da osnaže optužbu za zavjeru, ruska ambasada u Crnoj Gori uprkos tome održava tijesni kontakt sa „Frontom“ a i inače je veoma aktivna.
U Crnoj Gori u međuvremenu postoji i balkanska kozačka brigada, čvrsto i paramilitarno organizovana kao i braća im u Rusiji a i sa istim super-konzervativnim kanonom vrijednosti. Puno članova ove brigade su ruski vlasnici nekretnina u Crnoj Gori. Više od 12.000 Rusa su vlasnici nekretnina i imaju stalnu dozvolu boravka u Crnoj Gori, koja ima svega 623.000 stanovnika. Oni uopšte ne kriju svoj bijes zbog klizanja ka Zapadu zemlje u kojoj su gosti. Iza toga se krije strah da će članstvo u NATO biti takođe i katalizator za ulazak u EU. Što bi moglo da bude onda kritično i za dozvole boravka i za poslove.
Dobar biznis sa Moskvom prave i komšije. Za razliku od Crne Gore Bosna je otkazala Evropskoj uniji solidarnost kad je Moskva 2014. kontrirala zapadnim sankcijama zbog ukrajinske krize embargom na životne namirnice iz EU. Seljaci iz Hercegovine su stoga i dalje punili regale ruskih supermarketa sa mandarinama, vinom i povrćem. Moskva je uzvratila dobro dobrima pa je nedavno isplatila stare sovjetske dugove. Kešom, iako je uobičajno da se ovakvi dugovi vraćaju naftom ili gasom, kao valutom.
Srbija sa Rusijom, kao i Kinom, ima sporazum o strateškoj saradnji a instalirala je i „Nacionalni savjet“, koji saradnju koordinira. U ovom tijelu sjedi trećina ministara srpske vlade. Predsjednik mu je stari državni poglavar Tomislav Nikolić. Kako je ruskoj službenoj novinskoj agenciji TASS rekao Aleksander Novikov, direktor za međunarodnu saradnju u moskovskom Ministarstvu odbrane, Srbija će se čak uključiti i u sirijsku misiju Rusije.
Iako se formalno tu radi samo o uklanjanju mina, ipak je ovaj poduhvat zbog visoko simboličkog sadržaja ipak ekstremno brizantan, opominje beogradski vojni ekspert Aleksandar Radić. Moskva ga je nametnula Srbiji a u slučaju da Beograd odbije je Rusija zapretila promjenom svoje politike ka Kosovu.
Zapad će se i pored toga osjećati isprovociranim, sa svim konsekvencama koje iz toga proizilaze za srpske pregovore o učlanjenju u EU. Velike sile - to važi kako za Rusiju tako i za USA - zahtijevaju od svojih saveznika, pa makar bili i samo potencijalni - kao Srbija, bezuslovnu lojalnost.
(Neues Deutschland) Prevod: Mirko Vuletić
Bonus video:
