Balet i baletski duo “AcroDuoBallet” koji čine Elena Petričenko i Sergej Čumakov nesvakidašnji su vodiči kroz Muzej kralja Nikole, Njegošev muzej - Biljardu i Umjetnički muzej, u sklopu višeminutnih promotivnih filmova o ovim jedinicama Narodnog muzeja Crne Gore koji su rađeni u saradnji s Baletskom školom “Princeza Ksenija” gdje su baletani angažovani kao profesori.
Filmovi se mogu pogledati na Jutjub kanalu i društvenim mrežama Narodnog muzeja Crne Gore.
“U kratkim, artističkim filmovima, balet kao jedna od najsenzitivnijih i najzahtjevnijih umjetnosti, vodi gledaoce kroz sadržaje Narodnog muzeja, čime je napravljen svojevrstan spoj između umjetnosti i baštine Crne Gore. Inicijalna ideja zasniva se na, za naše prostore, inovativnom pristupu promovisanja sadržaja Narodnog muzeja time da umjetnošću - baletom prezentujemo kulturnu baštinu i likovnu umjetnost Crne Gore pohranjenu u našim muzejima. Izbjegavajući stereotipna predstavljanja, atipičnim obilaskom odabranih muzejskih sadržaja, referišemo na istinske vrijednosti koje imaju/pronalaze svoju publiku”, kazala je direktorica NMCG, dr Anastazija Miranović i dodala da film o Muzeju kralja Nikole, poput žmurke, igrom sakrivanja/otkrivanja, kreće publiku sobama/prostorima dvorca i prikazuje referentne sadržaje.
Petričenko i Čumakov su poznati umjetnici koji su reputaciju godinama sticali nastupajući na svjetskim pozornicama, a ovoga puta svoj pokret i senzualnost prilagodili su prostoru crnogorskih muzeja, uz sinhronizaciju s adekvatnim kostimima i muzikom koji prate muzealski narativ. S obzirom na to da je Miranović i istoričarka umjetnosti, ali i modna dizajnerka, ona za “Vijesti” kaže da joj je bilo posebno bitno da sve bude usklađeno.
“Igra, kostimi, muzika čine baletsku umjetnost. Svaki segment ima svoj značaj u ukupnom djelu i jedino adekvatnim uvezivanjem i prožimanjem svih segmenata djelo je potpuno. Kao istoričarki umjetnosti bliske su mi sve umjetnosti i za mene je ovo prirodna kohabitacija. Kao modnoj dizajnerki - takođe. U prezentaciji svojih kolekcija uvijek sam praktikovala multidisciplinarni i multimedijalni pristup, uz učešće različitih vidova umjetnosti, horova, orkestara klasične muzike, operskih pjevača, glumaca i slično. Zato su prezentacije mojih modnih kolekcija više umjetnički performansi nego klasične revije. Kao direktorka Narodnog muzeja imam dodatnu obavezu da zajedno sa svojim timom pronalazimo inovativne pristupe veće vizibilnosti sadržaja Narodnog muzeja, što u današnjem vremenu nije lako, ako želimo biti originalni, jer, ‘ništa novo pod suncem’. Nadam se da ćemo podstaći druge na slične pristupe”, ističe ona i dodaje da su za Dvorac birani dvorski kostimi, a moderni/artistički u Umjetničkom muzeju, a uz to odgovarajuća muzika, od svjetskih klasika do muzike s Dvora kralja Nikole, govori o onovremenom društveno-političkom kontekstu naše države u širim, evropskim okvirima. “To su segmenti iz ‘Muzika s crnogorskog dvora’ u adaptaciji prof. Radovana Papovića (‘Marš kralja Nikole’, ‘Polka Milena’...), kompozitora Ludviga Minkusa; zatim segmenti iz operete ‘Vesela udovica’ kompozitora Franca Lehera, Hačaturjanova ’Igra sablji’, Rahmanjinova ’Elegija’, savremena muzika norveškog kompozitora Oystina Sevega itd...”, otkriva Miranović, a sve to s ciljem da se publici pruži nešto drugačije, te da se izbjegne stereotip vođenja kroz muzejske prostore.
“Željeli smo izbjeći očekivanu stereotipnost u kontekstu predstavljanja naših muzealskih sadržaja i narativa, i kroz dinamičnost baletske igre provesti virtuelnu publiku našim prostorima. Balet je ovdje u svrsi specijalnog ‘vodiča’ koji će zaintrigirati pažnju da neka nova publika prvi put i fizički posjeti Narodni muzej Crne Gore, a postojeću publiku, na ponovne susrete s našom prošlošću i pravim vrijednostima. Za podrobnije, detaljnije uvide i saznanja o muzealskim sadržajima Narodnog muzeja potrebno je izdvojiti posebno vrijeme za fizičku posjetu, pa smo ovim filmovima željeli otkriti samo mali dio onog što se može doživjeti i vidjeti prilikom fizičke posjete. Naravno, zbog aktuelne sitacije s panademijom virusa korona, kada prilike to dozvole”, priča Miranović. Filmovi su već nekoliko dana dostupni na Jutjub kanalu i društvenim mrežama NMCG, a naći će se i na redizajniranom internet sajtu muzeja koji je u pripremi.
“Već postoji interesovanje pojedinih nacionalnih i lokalnih televizija za emitovanje filmova, kao i preko satelitskog programa Javnog servisa, a pobudili su pažnju i pojedinih inostranih medija. Filmovi su odlično prihvaćeni kod publike, što možemo zaključiti iz reakcija i komentara na društvenim mrežama. Očekujemo da, svojom artističkim konceptom, pobude dodatno interesovanje za posjetu Narodnom muzeju. Takođe, Narodni muzej se može obići i virtuelno, kao i sve izložbe koje su bile u toku prilikom donošenja mjera NKT-a. Linkovi za virtuelne posjete mogu se naći na sajtu i društvenim mrežama Narodnog muzeja”, ističe Miranović.
Ona poručuje da Narodni muzej u otežanim i vanrednim uslovima rada usljed epidemije virusa korona u Crnoj Gori nastoji da, shodno datim okolnostima, u skladu s mogućnostima servisira svoje obaveze i obavlja redovnu djelatnost. “Fizičke posjete su svedene na minimum zbog poznate zdravstvene sitacije, pri čemu se pridržavamo i sprovodimo mjere Nacionalnog koordinacionog tijela”, zaključila je Miranović.
Na atipičan način predstaviti kulturnu baštinu Crne Gore
Direktorica NMCG Anastazija Miranović istakla je i posebno zadovoljstvo što je ostvarena saradnja s Baletskom školom “Princeza Ksenija” čija je bila prva direktorica, te i s njenim profesorima Elenom Petričenko i Sergejem Čumakovim, “vanrednim umjetnicima koji su slavu sticali na svjetskim pozornicima od Vašingtona do Moskve”. Posebnu zahvalnost na razumijevanju i saradnji, naglašava Miranović, duguje i vlasnici i direktorici škole, Vanji Pantović.
“Balet je veoma zahtjevna umjetnost, satkana od pokreta, gesta, potaknuta aktivacijom čula sluha, igrom, motorikom i sinhronizacijom pokreta, napornim svakodnevnim vježbanjem i održavanjem kondicije. Podrazumijeva kao sve prave, istinske umjetnosti ljubav i posvećenost, esencijalni ulog krajnjem rezultatu - umjetničkom djelu, koje je u baletu efemernog karaktera, sklono reverzibilnosti i ponovnom oblikovanju. U tome je draž, harizmatična ljepota, magičnost i zavodljivost ove umjetnosti. Zbog svih ovih vrijednosti željeli smo upravo baletom promovisati sadržaje postavki Narodnog muzeja i na, za ove prostore, atipičan način prezentovati kulturnu baštinu Crne Gore i njena reprezentativna kulturna dobra koja čuva Narodni muzej”, zaključila je Miranović.
Bonus video:
