Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS) nema sluha za polje kulture, a promjena na čelu Filmskog centra Crne Gore (FCCG) je slika sljepila i bahatosti koja je rezultat manjka kapaciteta za razgovor, dijalog i dogovor. To je zaključak producenta i profesora na Fakultetu dramskih umjetnosti (FDU) Vuka Vukovića povodom okolnosti i imenovanja Aleksandre Božović na mjesto direktorke FCCG.
Vlada Crne Gore je 16. septembra imenovala Aleksandru Božović za direktoricu ove javne ustanove, a na predlog Ministarstva prosvjete, nauke kulture i sporta. I prije nego je Vlada usvojila Rješenje o imenovanju, dio stručne javnosti u Crnoj Gori je reagovao negodujući zbog te odluke. Rješenje o imenovanju je, kaže, najprije vidjela na portalu “Vijesti”, a “Vijestima” je kazala i da “funkciju prihvata sa zadovoljstvom i velikom odgovornošću”.
Odgovarajući na pitanja “Vijesti”, novoimenovana direktorka Božović, kazala je da razumije interesovanje struke.
”Sasvim mi je razumljiva zainteresovanost esnafa za ovo pitanje, ali ću se svojim radom potruditi da razjasnimo sve nedoumice koje neki od njih mogu imati. U Crnoj Gori ima mnogo talentovanih, kreativnih i obrazovanih ljudi i radujem se budućoj saradnji s crnogorskim producentima i rediteljima. Bez obzira na određene sumnje koje su izrečene u javnosti, upravo su me moja radna biografija i iskustvo, i ništa drugo, preporučili za ovo mjesto”, ističe ona.
Reference
Udruženje filmskih reditelja i producenata Crne Gore (UFRP) izrazilo je zabrinutost jer, saopštili su, “postoji mogućnost da će na poziciju direktora Filmskog centra doći neko ko ne poznaje dovoljno kontekst filmske produkcije u Crnoj Gori i čija radna biografija ne ukazuje na stručnost i iskustvo koji bi zaslužili najodgovorniju poziciju crnogorskog filma”.
S druge strane i MPNKS i VCG u predlogu, odnosno Rješenju o imenovanju direktorice JU Filmski centar Crne Gore, kazali su da se radi o afirmisanom stručnjaku u oblasti kulture, odnosno kinematografije. Božović je to potkrijepila dijeleći sa čitaocima “Vijesti” dio svoje biografije.
”Ja sam diplomirani filmski i televizijski producent i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Najprije u Beogradu, potom u Novom Sadu i od prije pet godina u Crnoj Gori. Od 2006. bila sam direktor producentske kuće koja se prevashodno bavila produkcijom reklama i u to vrijeme radili smo za najveće domaće i inostrane klijente, kao što su Telekom Srbija, Koka Kola, NLB Banka, Apatinska pivara, DDOR Novi Sad, Ministarstvo zdravlja Republike Srbije i drugi, a 2007. smo dobili i nagradu za reklamu decenije na Noći Reklamoždera za TV spot ‘Deset godina u vezi s vama’ Telekom Srbija. Od 2012. godine sam bila dio tima koji je vodio jednu veliku i važnu instituciju kao što je Kulturni centar Novog Sada i upravo sam tu sticala to menadžersko, da ne kažem činovničko, iskustvo koje je neophodno da bi se vodila jedna važna ustanova kao što je Filmski centar Crne Gore. Tokom tog perioda bila sam menadžerka Euro-in festivala, Novosadskog džez festivala i INFANT-a. Najponosnija sam na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada”, nabraja Božović.
Vuk Vuković kaže da ne prepoznaje Božović “kao osobu koja imanentno pripada polju filma, odnosno sektoru kinematografije”.
”Osim informacije iz Rješenja o imenovanju da je riječ o menadžerki u kulturi i umjetnosti, mi kao javnost, ali i kao struka, nemamo bilo kakvu informaciju o njenim referencama koje mogu da garantuju nastavak uspješnog rada Filmskog centra”, jasan je on.
Božović je “Vijestima” kazala da “jako dobro poznaje crnogorsku kinematografiju, a rad Filmskog centra prati od njegovog osnivanja” i dodala:
”Prije pet godina sam i svoj lični i svoj profesionalni život neraskidivo vezala sa Crnom Gorom. U tih pet godina sam se u Crnoj Gori bavila filmskom produkcijom, promocijom, odnosno organizacijom dva filmska festivala, dakle svim segmentima koji čine kinematografiju - proizvodnja, marketing, distribucija”, poručuje ona.
Doskorašnjeg direktora FCCG, Sehada Čekića, Vlada je razriješila nakon što mu je 14. septembra istekao četvorogodišnji mandat. Udruženje filmskih reditelja i producenata pitalo je i zbog čega zamjena za Čekića “nije mogla da dođe iz samog Filmskog centra, od izuzetno stručnih ljudi koji su u tom timu i koji su dio uspjeha crnogorske kinematografije, te koji bi najlakše mogli da savladaju tranziciju koja nastaje s odlaskom direktora”, a prva crnogorska rediteljka i vanredna profesorica na FDU, Marija Perović, smatra da je prvenstveno trebalo Čekiću ponuditi novi mandat, a na osnovu njegovih dostignuća...
”To je bilo jedino logično, pa čak i ako on nije bio zainteresovan, trebalo je pregovarati. Predlog je svakako morao da postoji. Član sam UFRP tako da stojim iza saopštenja i smatram da je u cijelom regionu, a poznajem i lično i profesionalno većinu direktora i ex-direktora filmskih centara, profesionalac i čovjek Sehadovog kapaciteta - rijetkost. Eksperata je malo, a Sehad je jedan od njih”, kaže Perović “Vijestima”.
Producent i osnivač producentske kuće “Artikulacija” Ivan Đurović kaže da nova direktorka ima lak zadatak.
Poručujem gospođi Božović, kad je već prihvatila ovu poziciju, da sa jedne strane ima lak zadatak - ima uhodanu i vrlo transparetnu ustanovu kakav je FCCG, sa čime će se složiti iole relevantniji fillmski profesionalci kod nas i šire i da, na osnovu toga, ona ima lak posao da nastavi tamo gdje je stao njen prethodnik. Ono što ja naslućujem kao problem su njeni međunarodni kontakti i uticaj, a koje je u najvećoj mjeri imao Sehad, koji je to izgradio svojim znanjem, širokim obrazovanjem i suštinskim znanjem filma i kao umjetnosti i kao industrije, svojim diplomatskim nervom, što je, između ostalog, rezultiralo finansiranjem više crnogorskih filmova od strane Eurimages-a, najznačajnijeg filmskog fonda, o čemu smo, prije osnivanja Centra, samo mogli da sanjamo... Koji su kapaciteti nove direktorke ja ne znam, rezultati se lako mogu izmjeriti i onda ćemo u poptunosti moći ocjeniti njen angažman” ”, kaže Đurović “Vijestima” i dodaje da je najbolje rješenje bilo da se na čelo krovne institucije crnogorske kinematografije postavi neko iz Filmskog centra ko je već upoznat kako centar funkcioniše, koliko i kako je prepoznat u Evropi, kako bi se održao kontinuitet dosadašnjih rezultata.
Vuković ističe da je po svom radu i u Crnoj Gori i šire bio cijenjen upravo Čekić.
”Neshvatljivo je da Ministarstvo u radu, sada već prethodnog, ujedno i prvog direktora Filmskog centra, nije prepoznalo evropski mjerljive rezultate u sektoru kinematografije. Riječ je o osobi koja je uspostavila jasan, transparentan, profesionalan sistem zasnovan na evropskim standardima i koja je Filmski centar učinila prepoznatljivim u regionu i Evropi. To se ne dešava spontano već predanim radom i upornošću, ali ispred njih mora stajati znanje i jasna vizija razvoja institucije”, kaže on.
Filmski reditelj i univerzitetski profesor Nikola Vukčević kazao je “Vijestima” da je FCCG dobio mnogo od svog osnivanja do danas, tokom čega ga je Čekić vodio.
“Onog trenutka kad smo dobili FCCG Sehad Čekić je usmjerio crnogorsku kinematografiju na pravi put, koristeći najbolja regionalna iskustva, po mom mišljenju, koja dolaze iz najboljih rezultata nečega što se zove ‘izraelski filmski fond’ (koji je prvi napravio parcelisanje konkursa, što znači da se ne dobija novac za realizaciju filma u cjelosti, nego finansiran je i podrška kroz više razvojnih faza). Dokaz tog kvaliteta su filmovi koji su dobili grantove FCCG i koji su kasnije dobijali i grantove u regionu i mnogo dalje od regiona”, naglasio je Vukčević.
Politika i državljanstvo
Prekjuče se polemisalo i o državljanstvu i političkom angažmanu novoimanovane direktorke, Aleksandre Božović, koja je “Vijestima” potvrdila da ima državljanstvo Republike Srbije, ali i da je njena politička karijera preuveličana.
”Tako je, ja sam državljanin Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore... Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi ‘Dveri’, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač ‘Dveri’”, rekla je ona.
Srpski sabor “Dveri” je parlamentarna politička stranka i udruženje građana u Srbiji za koju važi da se zasniva “na svetosavskom i srpskom nacionalizmu, evroskepticizmu i antiglobalizmu”...
Ipak, Đurović ističe da je politički angažman manje bitan u odnosu na profesionalizam i podsjeća na slične primjere. ”Što se tiče nove direktorice, moram istaći da se mi kao Udruženje filmskih reditelja i producenata Crne Gore, ili makar ja nijesam to prepoznao, u saopštenju nijesmo bavili njenim političkim bekgraundom već njenim dosadašnjim profesionalnim angažmanom. Ja lično ne znam ni direktoricu ni njen prethodni rad, ali mislim da nije dobro za nju lično i profesionalno da stupa na funkciju na ovaj način i u ovim okolnostima, iako ima dobro utaban put kojim, ukoliko želi da nastavi, vjerujem da će imati podršku esnafa. Što se njenog političkog angažmana tiče, ne bih da budem licemjer pa bih podsjetio da nijesmo, kao javnost, nešto baš burno reagovali na sličan bekgraund prethodnog ministra odbrane i njegove tetovaže, pa nas je na kraju odveo u NATO, mada ne očekujem takvo ‘pročišćenje’ od nove direktorice FCCG”, kaže Đurović.
Đurović ističe da je FCCG do sada funkcionisao van svih političkih okvira što je rijedak slučaj kada su u pitanju državne institucije i ustanove (u Crnoj Gori).
”S obzirom na iskustvo koje imam, a već 20 godina se bavim kinematografijom u Crnoj Gori, mislim da mogu to da primijetim - zaista je FCCG napravio velike korake i tvrdim da je bio najnezavisnija državna institucija, možda i zbog toga jer sami godišnji budžet nije interesantan visokoj politici. Ono što je bitnije je da su rezultati FCCG vrlo egzaktni i mogu se izmjeriti učešćima naših filmova na respektabilnim festivalima prije osnivanja i sad, regionalnim i međunarodnim fondovima koji u zadnjih par godina konstatrno finansiraju naše filmove, a što je prije bilo na nivou incidenta i tako dalje. Ne bih da zvučim kao neko ko advokatiše FCCG, smatram da sam sasvim realan, a tome u prilog ide i podatak da ja nijesam dobio podršku FCCG za koprodukciju filma "Quo vadis, Aida?" koji je bio kandidat za Oskara, ali ni u jednom momentu na to nisam gledao kao na neku teoriju zavjere protiv mene, već kao autonomnu odluku žirija, pa i ako su, ispostaviće se, pogriješili”, ističe producent.
Nova direktorka poručuje da će politika i politički angažman biti van Filmskog centra.
”U radu Filmskog centra Crne Gore svakako neće biti mjesta ni za kakve političke uticaje, niti će bilo ko zbog svog političkog opredjeljenja ili aktivnosti biti na bilo koji način diskvalifikovan ili favorizovan. Filmski centar je kuća svih filmadžija Crne Gore i nadam se da će se svi dnevnopolitički sukobi i nerazumijevanja ostavljati ispred njegovih vrata”, poručila je ona.
Konkursi i konsultacije
Ranije je Nikola Vukčević predlagao uvođenje javnih konkursa za rukovodioce institucija kulture, što bi možda imenovanja učinilo transparentnijim, a struku i javnost zadovoljnijima, ali sve je ostalo gdje je i bilo. U kompletnoj situaciji, Vuk Vuković primjećuje već viđenu praksu imenovanja ljudi na čelna mjesta.
”MPNKS, zaduženo za oblast kulture, nije se potrudilo da nas na bilo koji način, uvjeri da je riječ o osobi koja ima znanja, vještine i sposobnosti da upravlja nacionalnom institucijom kulture, a mene pogotovo brine što u takvim postupcima prepoznajem bahatost sistema, partijske i političke moći koja je bila karakteristična za prethodnu vlast, odnosno prethodnu Vladu”, kaže Vuković.
U reakciji Udruženja filmskih reditelja i producenata se navodi i da su “neprijatno iznenađeni” što kao strukovno udruženje nijesu konsultovani oko izbora ovako važne pozicije i naglašavaju da su otvoreni i spremni za konstruktivnu saradnju s MPNKS o čemu su i ranije više puta upoznali nadležni resor...
”Kada već nije bilo sluha i vještine, a moralo je biti, da se insistira na produženju Sehadovog mandata, prije svega on, a onda i drugi profesionalci su morali biti konsultovani. Jer, svima koji se bave filmom, do filma je stalo. To je dugotrajan proces s više stepenica i gomilom prepreka kojim se u Crnoj Gori, koja jeste pionir po produkciji na sopstvenom terenu i manjkom zanimanja i filmskih radnika, ne bavi niko kome ta djelatnost nije važna”, istakla je Perović.
Đurović, pak, podsjeća da ni ranije nije bilo konsultacija sa strukom, ali su se odluke donosile drugačije.
”Nijesu nas ni prethodni donosioci odluka previše konsultovali, ali su s vremena na vrijeme znali da uvaže ono što mi kažemo. Dakle, bili su pametniji u tom smislu, iako ni oni, ni ovi sad, nemaju zakonsku obavezu da obrazlažu (svoje odluke) ili konsultuju bilo koga. No, na ovaj zapravo samo nastavljaju najgoru praksu i politiku koju su sami prezirali kod prethodnika. Toliko je logično da je MPNKS trebalo direktno da konsultuje filmsku branšu, esnafska udruženja, pa i samog direktora FCCG, jer ta insitucija nije samo puki potrošač državnog novca, kao najveći dio državnih institucija, već je to institucija koja finansira, promoviše ali i reguliše jednu industriju kakva je filmska. Da rezimiram, na čelo FCCG mora da bude dobar menadžer u kulturi i filmu sa jakim kontaktima, a kad to kažem onda ne mislim na ‘veze’ kako bismo mi to odmah formulisali na Balkanu, jer to ne pali u Evropi, već je potrebna osoba koja svojom kompetencijom na najbolji način štiti domaći film”, poručuje Đurović.
Vuković dodaje da “oko ovakvih pitanja mora postojati široka saglasnost” jer je riječ o najvažnijoj instituciji kulture u oblasti kinematografije
”Ukoliko već nemamo konkurs kao transparentnu instituciju, moramo imati informaciju na osnovu kojih kriterijuma je Ministarstvo donijelo ovakvu odluku, odnosno, na osnovu kakve projekcije razvoja Filmskog centra je Božović prihvatila ovu lidersku poziciju. O ostalim navodima koji se pojavljuju u medijima mi je neprijatno i da govorim jer oni, ni na koji način, ne mogu oslikavati vrijednosti koje su uspostavljene u Filmskom centru Crne Gore. Filmski centar je institucija koja djeluje po najvišim standardima i pitanje je da li je takve standarde moguće održati”, zaključuje Vuković.
Ciljevi
Na pitanje kakav profil stručnjaka bi trebalo da bude na čelu krovne institucije na polju filma, Nikola Vukčević kaže da je neophodno produkcijsko iskustvo (koje Božović ima).
”Znači, da je taj neko učestvovao, ili kao reditelj ili kao producent, u realizaciji makar jednog igranog filma. Neko ko treba da odlučuje da li drugi igrani filmovi treba da se finansiraju ili ne, ne može biti osoba koja to nikada nije radila. Komandant broda mora znati da upravlja brodom”, jasno poručuje Vukčević.
Vuković, kao i Đurović, kaže da nema dovoljno informacija na osnovu kojih bi mogli postaviti očekivanja od nove direktorke Filmskog centra Crne Gore. Dok Đurović vjeruje da je pred njom lak zadatak, rediteljka Perović tvrdi da nije nimalo jednostavno, a Vuković se plaši da će FCCG skrenuti s utabanog puta...
”Koliko je Božović spremna da sistem unaprijedi ili - da spustimo kriterijume - da sistem održi, nisam siguran, jer nemam dovoljno informacija da zasnujem mišljenje, ali zadržavam bojazan da će Filmski centar postati još jedna od učmalih i birokratskih institucija kakve su mnoge u Crnoj Gori”, kaže Vuković.
Na pitanje koji su njeni ciljevi kada je u pitanju crnogorska kinematografija, Aleksandra Božović odgovara:
”Moj cilj je da svi zajedno, dakle i Filmski centar i svi činioci naše kinematografije, otvorimo nove perspektive za crnogorski film. S jedne strane, to znači plasman crnogorskog filma u inostranstvu, jer je filmska umjetnost jedno od najvažnijih sredstava promocije koje svaka kultura može da ima u savremenom svijetu. Želimo kinematografiju povezanu ne samo s tradicionalnim regionalnim partnerima, već i s najvećim evropskim kulturama.
S druge strane, želimo i da ojačamo vezu kinematografije s domaćom publikom, jer je i to izuzetno bitan dio kulturnog života jednog društva. Bez domaćeg filma u domaćim bioskopima, nema prave komunikacije između umjetnika i njegove publike i društva u cjelini”, zaključuje nova direktorka Filmskog centra Crne Gore.
Pozabaviti se situacijom u koju može da upliva crnogorska kinematografija
Marija Perović podsjetila je na slične primjere iz regiona:
”Nismo jedini, to se dešavalo i sa HAVC-om (Hrvatski audio-vizuelni centar) prije nekoliko godina, na Kosovu su promijenili direktora nakon nikad uspješnije godine na međunarodnom planu za kosovski film, a u Srbiji se ljudi koji profesionalno razmišljaju mijenjaju kao “čarape”. Kod nas se to ne dešava, mi iste nosimo, a profesionalne standarde i kada uspostavimo lako ih se odreknemo. Istinski sam ljuta zbog crnogorske kinematografije koja je imala perspektivu... A lično ću raditi, tamo ili ‘vamo ili onamo, jer profesionalaca je svuda malo i fali ih. I naš jezik je jezik struke. I pravi profesionalci tu struku vole. A Sehad je takav”, poručuje ona i zaključuje:
”Izazov svih profesionalaca i onih koji žele to da budu jeste da se profesionalno i na svim nivoima pozabave situacijom u koju može da upliva crnogorska kinematografija”, ne precizirajući na šta konkretno misli...
Bonus video:
