Ko uzima Nobela: Evo šta kažu kladionice

Kladionica “Nicer Odds”, koja poredi kvote brojnih kladionica, pokazala je da su najniže kvote za pobjedu Salmana Ruždija

3271 pregleda 0 komentar(a)
Dubravka Ugrešić, Karl Uve Knausgor, Mišel Uelbek i Salman Ruždi, Foto: :AGF s.r.l. / Shutterstock Editorial / Profimedia/EPA/Andreu Dalmau/Clemens Niehaus / Zuma Press / Profimedia/EPA/PETER FOLEY
Dubravka Ugrešić, Karl Uve Knausgor, Mišel Uelbek i Salman Ruždi, Foto: :AGF s.r.l. / Shutterstock Editorial / Profimedia/EPA/Andreu Dalmau/Clemens Niehaus / Zuma Press / Profimedia/EPA/PETER FOLEY

Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost biće proglašen danas, a kladionice uveliko računaju kvote za svakog potencijalnog laureata.

Nagrada ide u ruke „osobi koja je u oblasti književnosti proizvela najistaknutije djelo u idealnom pravcu“. O nagradi odlučuje Švedska akademija, grupa od 18 ljudi koju čine švedski pisci, lingvisti, književnici, istoričari i istaknuti pravnik, piše nova.rs.

Kladionica “Nicer Odds”, koja poredi kvote brojnih kladionica, pokazala je da su najniže kvote za pobjedu Salmana Ruždija, koji je nedavno napadnut i izboden, bile 13/2 u utorak popodne.

Salman Ruždi
foto: Reuters

Ako pobijedi, 75-godišnji pisac bio bi prvi autor rođen u Indiji koji je pobijedio otkako je pjesnik Rabindranat Tagore uzeo nagradu 1913.

Napad na Ruždija dogodio se nedavno, 33 godine nakon što je ajatolah Ruholah Homeini, tadašnji vrhovni vođa Irana, izdao fatvu, pozivajući muslimane da ubiju autora nekoliko mjeseci nakon objavljivanja “Satanskih stihova”. Iako se Iran od tada distancirao od fatve, ona nikada nije formalno ukinuta.

Takođe na listi “Nicer Odds” Nobelove nagrade za književnost pored Ruždija u utorak je bio i francuski pisac Mišel Uelbek, sa kvotom 5/1. Prošlogodišnja miljenica kladioničara, Eni Erno, ponovo je bila na vrhu liste, sa kvotom 5/1, dok je kanadska pjesnikinja En Karson imala kvotu 4/1.

Mišel Uelbek
Mišel Uelbekfoto: britannica.com

“Nicer Odds” je takođe prikazao kvote za Harukija Murakamija (12/1), Margaret Atvud (9/1) i Stivena Kinga (17/1).

Ako je vjerovati kladionicama među favoritima za Nobelovu nagradu za književnost 2022. je i francuski pisac Pjer Mišon (12/1). Tu su blizu Ngugi va Thiong’o, kenijski romanopisac, Džerald Murnejn, australijski pisac i Can Ksue, kineski romanopisac i pisac kratkih priča. Prošle godine kladionice nisu pogodile, u vrhu su tada bili Haruki Murakami, Dubravka Ugrešić, Margaret Atvud, Milan Kundera, Ismail Kadare, Jun Fose, Ljudmila Ulicka… Međutim, Nobela je dobio neko na koga niko ne bi ni pomislio. Tanzanijiski pisac Abulazrak Gurna, osvojio je prošle godine nagradu i više od milion dolara.

Dubravka Ugrešić
Dubravka Ugrešićfoto: Shutterstock Editorial / Profimedia

Zanimljivo je da je južnoafrički romanopisac Ivan Vladislavić (porijeklom sa Brača) dobio prognozu od 25-1 da osvoji nagradu na sajtu za klađenje “Nicer Odds”, krajem septembra. Ali te šanse su od tada pale na 30-1.

Spekulacije u književnim krugovima kažu da će nagradu ipak dobiti pisac iz neke skandinavske zemlje ili Azije, ako se gleda ispravljanje nepravdi kao što je bilo prošle godine (pisac iz Afrike nije bio dobio Nobela čak 30 godina). Međutim, ima onih koji pretpostavljaju da će to ipak biti neko iz Evrope.

Popularni Karl Uve Knausgor, tvorac “Moje borbe” ima šanse 30-1, i oko njega postoji velika količina spekulacija. Sa 53 godine Knausgor je suviše mlad za Nobela, ali priča se da ima podršku najmanje jednog člana Nobelovog komiteta.

Karl Uve Knausgor
Karl Uve Knausgorfoto: guardian.co.uk

Portal “Lihub.com” izdvojio je svoju listu pisaca za koje misli da zaslužuju Nobelovu nagradu za književnost za 2022.

U pitanju su sljedeća imena:sirijski pjesnik Adonis, Kenijac Ngugi va Thiong’o, Norvežanin Jun Fose, Francuskinja Eni Erno, Kanađanka En Karson i kurdski pisac Salim Barakat.

Posljednjih godina, Švedska akademija izložena je sve većim kritikama zbog svog izbora dobitnika. Jedni kritičari ističu kako veliki broj uglednih autora nije dobio niti je ikada bio nominovan za Nobela, dok drugi ističu kako jedan broj uglednih dobitnika nagradu nije niti zaslužio. Postojalo je i nekoliko kontroverzi vezanih uz navodne političke interese povezane s procesom nominacije i samog izbora.

Svake godine pošalje se oko hiljadu zahtjeva, dok se vrati njih oko 220. Akademija mora predloge da dobije do 1. februara, poslije čega ih provjerava Nobelov komitet. Do aprila, Akademija pravi uži izbor u kojem se nalazi oko 20 kandidata. Do maja, Komitet odobrava pet glavnih kandidata. Sljedeća četiri mjeseca, Akademija čita i analizira opuse petorice autora. U oktobru, članovi Akademije glasaju, a kandidat koji dobije više od polovine glasova dobija nagradu. Niko ne dobija nagradu ako na popisu nije barem dva puta, što dovodi do toga da su neki autori bili kandidati godinama i da se njihov rad redovno ocjenjivao.

Bonus video: