Dragoje Živković zaslužuje svako poštovanje, jer je utro put i ime crnogorskog naroda, da se ne krije iza nekih drugih sintagmi, saopštio je istoričar Božidar Šekularac.
Iz Matice crnogorske je saopšteno da je knjiga "Istorija crnogorskog naroda: od starijeg kamenog doba do kraja srednjeg vijeka" istaknutog crnogorskog istoričara Dragoja Živkovića predstavljena u Nacionalnoj biblioteci Crne Gore "Đurđe Crnojević" na Cetinju.
"Ovo je prva promocija drugog izdanja knjige koje je objavila Matica crnogorska krajem prošle godine. Nakon tri i po decenije od premijernog objavljivanja prvog toma, ponovo je pred čitaocima knjiga koja je načinila preokret u tretiranju nacionalne istoriografije", ističe se u saopštenju Matice crnogorske.
Šekularac, koji je i autor predgovora knjige, kazao je da je knjiga Dragoja Živkovića poduhvat kojim je autor žrtvovao svoj lični i porodični život.
On je uputio prisutne u neke od intervencija koje je uradio na drugom izdanju, uz saglasnost Živkovićevih nasljednica, Angeline Živković i Anite Đikanović.
Poručio je i da je bilo raznih "manevrisanja" u vrijeme kad je dio trilogije objavljivan.
"Živković je u Istorijskom institutu koji je finansiran po projektima, a Istorijski institut je tad bio Vladin organ, prijavio projekat na temu 'Razvoj arhiva i arhivistike u Crnoj Gori'. Projekat je završen i tadašnji SIZ za nauku je tražio da završeni projekti dobiju recenzije da je projekat završen i da je validan. Naravno, u Istorijskom institutu je to prošlo pod radnim naslovom, a oni koji su u SIZ-u za nauku odlučivali nijesu ni zapazili da je to 'Istorija crnogorskog naroda", rekao je Šekularac.
Predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović je kazao je da je profesor Živković objavio "Istoriju crnogorskog naroda" 1989. godine, u godini koja ima značajnu simboliku u savremenoj istoriji Crne Gore, "s obzirom da je u pokretu pod nazivom 'Antibirokratska revolucija' započeta djelatnost negacije svih dotadašnjih pokušaja emancipacije crnogorskog nacionalnog bića".
"Gotovo sve društvene organizacije, uključujući i ustanove nauke i kulture podržale su takvu koncepciju, koja je, u osnovi, bila produkt društvene regresije u Crnoj Gori. Dovoljno je napomenuti da je prvo izdanje ove knjige 1989. godine finansirano od strane autorovih prijatelja. U takvom društvenom ambijentu rijetki su bili glasovi koji su se javno suprostavljali tendencijama negacije samobitnosti i autohtonosti crnogorskog naroda, a jedan od tih usamljenih glasova, koji se snagom naučnog autoriteta suprotstavio takvom shvatanju crnogorske istorije, bio je profesor Živković", rekao je Jovović.
On je dodao da djelo profesora Živkovića ima posebnu težinu i značenje, s obzirom da se na jedinstven, tj. integralan način interpretira istorija na crnogorskom prostoru, od najranijih vremena pa do savremenog doba.
"Uostalom, to je prva takva naučna sinteza, u kojoj su iscrpljeni svi dotašnji poznati izvori i literatura, koja se odnosi na prošlost crnogorskog prostora. Sagledavajući kontekst vremena u kojem je nastala predmetna publikacija, neizbježno se nameće analogija da naša najznačajnja djela nastaju u onom istorijskom trenutku kada je objektivno ugrožen državni integritet i subjektivitet Crnogoraca, odnosno njihovih predaka, kao što je to slučaj sa vremenom nastanka 'Ljetopisa Popa Dukljanina' i pojavom Crnojevića štamparije", objasnio je Jovović.
On je kazao da je uprkos primitivnim pokušajima diskreditacije djela profesora Živkovića, "Istorija crnogorskog naroda" sigurno promijenila percpeciju crnogorske istorije, te da je ova publikacija otvorila neke nove horizonte budućim istraživanjima u razmatranju slojevitih društvenih procesa, koji su se stoljećima odigravali na crnogorskom tlu.
Magistarka pomoćnih istorijskih nauka Vesna Vičević rekla je da je neprocjenjiv značaj istorijskog djela Dragoja Živkovića.
"Ovo je omaž vrsnom istoričaru, velikom zaljubljeniku u Crnu Goru, borcu za uspostavljanje istinitih istorijskih činjenica o našoj prošlosti, i time, ojačavanju temelje opstojnosti i vječne trajnosti Crne Gore kojom je zadužio crnogorsku istoriografiju",kazala je Vičević.
Ona je podsjetila prisutne na promociju rada Dragoja Živkovića u Kotoru marta 1999. godine na kojoj su, pored nje, govorili i istoričari Radoje Pajović, Radoslav Rotković i Šerbo Rastoder.
Prisutnima se obratila i Angelina Živković, kćerka crnogorskog naučnika, koja je dala svojevrstan uvid u proces rada na trotomnoj istoriji.
"Sa velikom zainteresovanošću izučavao je svu važniju literaturu iz istorije, prava, filozofije, istorije umjetnosti, arheologije, etnologije... obraćajući posebnu pažnju na izvornu vrijednost naučnih sadržaja i kritičko opredjeljenje prema njima. Sjećam se da je, kako su navirale misli koje je trebalo pretočiti u ovu istoriju, znao da ustane i u dva ili tri ujutru i piše na svojoj pisaćoj mašini, koja je i dan danas na njegovom radnom stolu na Cetinju, a ja ga zateknem pri mom polasku u školu", rekla je Živković i podsjetila da je i sama dala doprinos očevoj knjizi, crtežom Petra I Petrovića Njegoša na prvim stranama drugog toma "Istorije crnogorskog naroda (razdoblje crnogorskog principata/vladikata od početka XVI vijeka do sredine XIX vijeka)" koja je objavljena 1992. godine na Cetinju u izdanju DP Monteks.
"U svemu ovome naš otac je najsnažniju podršku imao je od naše drage majke Jelene, koja je bila i u stručnom smislu, kao diplomirani istoričar, neko sa kim je tata dijelio sve što je pisao", rekla je Živković i dodala da je upravo autorova supruga zaslužna za posthumno objavljivanje trećeg toma "Istorije", čiji izdavač je bila Matica crnogorska, 1998. godine.
Živković je kazala da je bilo potrebno puno odricanja i posvećenosti, da je bilo potrebno prebroditi mnogo teških trenutaka i anatemisanja u vremenima kada se njen otac bavio pisanjem ovog kapitalnog djela, a za koje je sigurna da će, kao i do sada, odolijevati zubu vremena, i u moru drugih djela biti prepoznato sa istinskim kvalitetom koji nosi u sebi i naći svoj put do onih koji žele nešto više da znaju ili izučavaju o istoriji crnogorskog naroda.
U saopštenju se navodi da je promociju organizovala Matica crnogorska u saradnji sa Nacionalnom bibliotekom "Đurđe Crnojević".
"Prisutne je na samom početku pozdravio predsjednik Ogranka Matice crnogorske Cetinje, likovni umjetnik Luka Lagator, a program je uveličala i violinistkinja Ljubica Tomašević-Vuković. Promocija knjige "Istorija crnogorskog naroda" će sredinom aprila biti organizovana i u Podgorici", zaključuje se u saopštenju Matice crnogorske.
Bonus video:
