Učestalija kod osoba ženskog pola

Svaka sedma osoba boluje od migrene

Istraživači su pokazali da se mozak osobe koja boluje od migrene razlikuje od mozga osobe koja nema ovo oboljenje po svojoj preosjetljivosti na različite spoljašnje ili unutrašnje faktore

5451 pregleda 3 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com
Ilustracija, Foto: Shutterstock.com

Migrena je hronična, funkcionalna, vaskularna, paroksizmalna glavobolja koja se javlja periodično, najčešće u jednoj polovini glave, a spada u grupu primarnih glavobolja.

Učestalija je kod osoba ženskog pola, a smatra se da svaka sedma osoba boluje od migrene, tako da se radi o veoma čestom poremećaju.

Kod velikog broja oboljelih migrena počinje u djetinjstvu ili ranoj adolescenciji i prati, sa različitom učestalošću napada glavobolje, osobu kroz čitav život. Model nasljeđivanja migrene je kompleksan i nedovoljno poznat ali je primijećeno da se češće javlja u određenim porodicama.

Tačan pokretač migrene još uvijek nije otkriven. Istraživači su pokazali da se mozak osobe koja boluje od migrene razlikuje od mozga osobe koja nema ovo oboljenje po svojoj preosjetljivosti na različite spoljašnje ili unutrašnje faktore (promjene vremenskih prilika, neredovni obroci, abnormalna dužina sna, hormonske varijacije u osoba ženskog pola).

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock.com

Ovi naizgled bezazleni događaji kod oboljelih bivaju okidači za stvaranje i prenošenje signala duž moždanih puteva zaduženih za bol glave i tako pokreću migrenski napad.

Prema nekim istraživanjima, od migrene češće obolijevaju inteligentne, ambiciozne, preosjetljive i temperamentne osobe. Unos pojedine vrste hrane pogoduju nastanku migrene, npr. mliječna čokolada, sirevi, kafa, alkoholna pića (npr. crno vino, pivo), kiseli kupus, gazirana pića, koka-kola, kvasac, limun, narandža, banane, lješnici, sušeno voće, sladoled, salame, konzervirana jela, začini iz kineske kuhinje, varijacije šećera u krvi, a dokazano je i da pušenje negativno utiče na nastanak migrenskog napada.

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock.com

Postoje dva tipa migrene – migrena sa aurom i migrena bez aure. Aura je prolazni vizuelni, senzorni, jezički ili motorni poremećaj koji signalizira da će glavobolja ubrzo poslije nje nastupiti. Dakle, aura je bilo kakav simptom ili znak koji je najčešće isti kod pacijenta a koji mu govori da će se uskoro javiti migrenski napad. Ipak, najčešći tip migrene je migrena bez aure.

Oko 75 odsto oboljelih od migrene ima migrenu bez aure, a ostali imaju migrenu sa aurom (mada kod njih aura ponekad može i da izostane). Značajno su ređi napadi migrene u kojima je javlja samo aura, a glavobolja izostaje. Najteža za bolesnika je hronična migrena sa glavoboljom koja se javlja 15 i više dana u mjesecu. Ovaj tip migrene nastaje tokom dužeg niza godina postepenim povećanjem učestalosti i jačine napada migrene. Po novijim klasifikacijama, postoje i druge vrste migrena (retinalna migrena, trigeminovaskularna migrena, bazilarna migrena, komplikovane migrene).

Dijagnoza

Dijagnoza migrene se postavlja na osnovu dobro uzete anamneze (podataka od pacijenta o svim karakteristikama glavobolje), potom neurološkog pregleda, koji je u ovoj grupi pacijenata u periodu van bola najčešće uredan, a potom treba isključiti sve druge moguće uzročnike glavobolja u koju svrhu nam služi dopunska dijagnostika: CT/NMR glave, laboratorijske analize, oftalmološki pregled, pregled interniste/kardiologa (jer se često povišen krvni pritisak manifestuje samo glavoboljom).

Međunarodno prihvaćeni kriterijumi za postavljanje dijagnoze migrene su: pet ili više napada (kod migrene sa aurom dva napada su dovoljna za dijagnozu), trajanje od četiri sata do tri dana, dva od sljedeća četiri kriterijuma: unilateralna glavobolja, pulsirajući bol, umjeren ili jak intenzitet bola, bol pogoršava izvođenje rutinskih fizičkih aktivnosti ili izbjegavanje isti, jedan od sljedeća dva kriterijuma: mučnina i/ili povraćanje i osjetljivost na svjetlo (fotofobija) i na zvuk (fonofobija).

Ilustracija
Ilustracijafoto: Shutterstock.com

U razgovoru sa ljekarom, važno je da pacijent kaže koliko često se napadi dešavaju, kakvog su intenziteta, koliko traju, da li prolaze na terapiju i koju vrstu terapije, nakon što napad migrene prestane koliko sati pacijentu treba da se ponovno počne osjećati normalno, kako napadi utiču na njihov svakodnevni život (odsustvo sa posla npr.). Zato je od izuzetne važnosti da pacijent vodi dnevnik glavobolja.

S obzirom na intenzitet tegoba, Svjetska zdravstvena organizacija svrstala je migrenu u 10 najčešćih poremećaja koji znatno onesposobljavaju bolesnike za normalno funkcionisanje u svakodnevnom životu. Život s migrenom često je pun frustracija, jer druge osobe nekada teško razumiju koliko zapravo bolest utiče na život pacijenta. Samo pravovremenom dijagnozom i adekvatnim izborom terapije može se postići očekivani rezultat – smanjivanje učestalosti migrenskih napada i smanjivanje njihovog intenziteta.

Terapija

Redovna fizička aktivnost, redovni obroci i dovoljno sna preporučuju se osobama koji boluju od migrene. Najčešći provocirajući faktor za nastanak migrenskog napada kod djece i mladih je gladovanje i uzimanje hrane bogate ugljenim hidratima (fast food).

Za sam napad migrene koriste se ljekovi za suzbijanje bola. Najčešće se koriste preparati aspirina, ibuprofena ili paracetamola. Dio napada migrene je često mučnina i povraćanje, tako da peroralna terapija tada i nije od pomoći.

Zato, veoma korisna može da bude i istovremena primjena ljekova koji sprečavaju povraćanje, odnosno pomažu da ljekovi protiv bola brže prodru u cirkulaciju iz želuca. Ukoliko ovi ljekovi nisu efikasni, ljekar propisuje specifične antimigrenske ljekove, kao što su triptani. Posebno liječenje je potrebno za hroničnu migrenu.

(Autor je neurolog u Kliničkom centru Crne Gore)