Ne odustaje od sezonskih kolekcija

Marina Banović Džuver sa ljetnjom kruz kolekcijom učestvovaće na ovogodišnjoj Nedjelji mode

3688 pregleda 0 komentar(a)
Haljina Marine Banović Džuver, Foto: Privatna arhiva
Haljina Marine Banović Džuver, Foto: Privatna arhiva

Zahvaljujući kreatorki Marini Banoviž Džuver modna scena u Crnoj Gori se poprilično pokrenula, jer su se nakon nje mnogi ohrabrili da uplove u modne vode i pokažu svoju kreativnost kroz svoje komade. Njene kolekcije uvijek pričaju neku priču, i spada među rijetke koja ne radi samo glamurozne haljine. Njeni modeli su rađeni za samouvjerene žene, a nose ih pripadnice ljepšeg pola svih generacija. Od prije nekoliko godina pokrenula je i liniju za najmlađe.

Njene kolekcije bile su prezentovane na modnima manifestacijama u Beogradu, Rimu, Parizu, Majamiju, Zagrebu, a redovan je učesnik i crnogorske Nedjelje mode. Kako će ove godine Master Fashion Week biti održan 29. i 30. Juna, Marinina revija najavljena je za prvi dan modnog festivala, a šta će to prezentovati ovoga puta, u razgovoru za Vijesti otkriva: „Na Fashion Weeku predstaviću aktuelnu kolekciju ‘Ljeto 2020’. Inače sam navikla klijente i one koje vole moj rad, da ljeti u ovoj doba na nekoj od naših predivnih plaža prikazujem kolekcije kruz. One su namijenjene ljetnjim mjesecima i ženi koja može naći odjevne komade koje može da iskombinuje u svim prilikama od jutra do večeri, od mora do planine, za gradske šetnje, za more, posao i sve ono što zahtijeva ljeto. Zato je i sama kolekcija rađena od prirodnih materijala- pamuka, lana, svile i viskoze. Ovog puta će to biti u okviru Montenegro Fashion Weeka, a iako su veliki modni brendovi iz svog rada isključili kolekcije kruz i pilot kolekcije namijenjene ljetnjim danima, ja od toga ne odustajem“, obećava crnogorska kreatorka.

Marina Banović Džuver
Marina Banović Džuverfoto: Privatna arhiva

Koncept ove kolekcije je, sem kako kaže što je upotrebna, ljetnja i nosiva je i to što je ona odgovor na sve što smo prošli posljednjih mjeseci. „Sama priča koloritnost i struktura svega što će publika vidjeti je pandam svemu onome kroz šta smo prošli. Tako da je ova kolekcija ustvari odgovor onim lošim danima“, dodaje Banodić Džuver.

Iako je tokom pandemije sve stalo, Marina je radila punom parom. Naime, među prvima je počela da izrađuje maske u svom ateljeu koje je poklanjala, pa su tako ovaj „korona modni detalj“ sa potpisom crnogorske kreatorke nosili u zdravstvenim ustanovama, ali i na ulici.

„Svo vrijeme pandemije sam radila, ali sam se prilagođavala novonastaloj situaciji. Prvih dana pandemije radili smo na donacijama maski i medicinske uniforme, a kasnije prihvatili situaciju kakva jete i počeli sa pripremom odjeće koja je za ljetnje dane. Ono što je bilo otežavajuće u tom periodu jeste nemogućnost da nam stignu materijali i sirovine potrebne za rad od kojh zavisimo, a čiju proizvodnju nemamo u Crnoj Gori. Tako da u tom smislu morali smo se dovijati na razne načine i osmišljavati sav ovaj program od onoga što imamo u zalihama“, iskrena je Banović Džuver i otkriva da je neke od modela koje će predtaviti na Fashion Weeku već prodala.

Detalji: Marina Banović Džuver
Detalji: Marina Banović Džuverfoto: Privatna arhiva

„Kad žena dođe u atelje i poželi da kupi model iz aktuelne kolekcije, dogovorim se sa njom da se ona u tom komadu pojavi na reviji, jer je to za nas veoma značajno da klijenti dođu u našim odjevnim komadima, a da to što nose bude prepoznatljivo kao model iz te kolekcije. Svo vrijeme pandemije se radilo, ali je akcenat bio na onome što tržište tražilo u tom momentu, tako da kolekcija nije završena već i danas se na svim tim modelima radi, dorađuju se i pripremaju za prezentaciju, pa se posebno radujemo 29. i 30 julu“, kaže Banović Džuver.

Kao neko ko je imao priliku da izlaže i u svjetskim centrima, sagovornica Vijesti je dala svoj osvrt na to koliko zaostajemo svijetom kad je moda u pitanju.

„Svjetski centri mode i svjetska modna scena se razlikuju od onoga što se dešava kod nas na Balkanu. Tamo nastaje moda, oni diktiraju modu i ulažu ogroman novac u nju. Tamo mnogo manje ima ljubavi prema modi, ono što nas drži i održava u odnosu na ono zbog čega svi ti ljudi rade i na koji način nastaje ta moda da bi, ustvari pravila taj ogroman profit. U tom smislu se razlikuje, jer te manifestacije koje su u inostranstvu su finansirane na način da imaju ogromne budžete, produkcije i ono što se tamo dešava je na višem nivou od onog što organizujemo mi ovdje. Činjenica je da sa ovoliko finansijskih sredstava, mi smo mnogo kreativniji, jer se dizajneri dovijaju na razne načine da prate te svjetske modne trendove i dešavanja sa mnogo manje mogućnosti. Ono gdje sam ponijela najjača iskustva je Amerika. Ona se razlikuje po pitanju ulaganja u takve događaje, po pitanju produkcije, uopšte svega. Oni možda i najviše novca ulažu u ovakva dešavanja“, objašnjava ona.

Domaći dizajeri najčešće se prilagođavaju tržištu, a na pitanje koliko je teško na malom tržištu pratiti trendove i imati sezonske kolekcije otkriva: „Prilagođavamo se tržištu svi. Da biste vi sebi dozvolili luksuz da u ovkiru cijele godine imate jednu ili dvije autorske kolekcje koje nijesu komercijalne, morate raditi i na tom komercijalnom aspektu kako biste mogli isfinansirati ono što radite kao autorski dizajn. Vrlo je teško naći ravnotežu u svemu tome i ostati dosljedni sebi, idejama da ne ličite na druge, a da možete to finansirati u našim uslovima. Ali zato i postoje kolekcije ovog tipa, zato i ja kažem da ljeti radim kruz kolekcije namijenjene širim narodnim masama, gdje su i cijene niže, ali su modeli upotrebni i prizvani su od strane tržišta, jer to je nešto što se traži i nosi i vi možete poslije toga planirati da podržite svoj rad u onom segmentu gdje je on autorski i kreativan i da uložite novac u to”, objašnjva ona.

Period polumatura i matura najplodniji je za kreatore, a zbog aktuelne pandemije situaciju je većina dočekala nespremno, ali ne i Marina. „Posljednjih godina imam više polumatura nego matura. Sve one su bile definisane pred pandemiju tako da nijesu odustali. U jednom periodu se nije radilo na tome, ali kad je bilo izvjesno da će doći do proslava javile su se mame tih djevojčica, završili smo ono što je već bilo poručeno. Još uvijek ne radimo na vjenčanjima, ali smo polumature i mature priveli kraju. Možda bi bilo više posla da nije bilo pandemije, ali ne mogu reći da ove godine nije bilo interesovanja, pa kako god da je bilo“, zaključuje ona.

Jedna od kreacija koju će predstaviti na Master Fashion Weeku
Jedna od kreacija koju će predstaviti na Master Fashion Weekufoto: Privatna arhiva

Kupovna moć diktira cijenu za unikat

Kod crnogorskih kreatora nema serijske proizvodnje, a gotovo svaka Marinina kolekcija ima detalje koji su ručni rad. Na pitanje znaju li kupci da cijene unikatne modele, odgovara:

„Unikatne modele znaju da cijene ljudi koji dođu sa strane. Oni ne mogu da vjeruju da su cijene unikatnih modela kod nas takve kakve jesu. Ne razlikuje se mnogo rad na unikatnom modelu kod dizajnera vani i kod nas ovdje. Razlikuje se cijena rada. To je prva, ali i najžalosnija karakteristika da naš rad nije plaćen, kao rad na nekoj svečanoj haljini u tim centrima gdje je je moda biznis broj jedan. Kod nas nema serijske proizvodnje, i ako je ima svedena je na minimum tako da sve što se radi može se tretirati da ulazi u kategoriju autorskog dizajna. Sad svidjelo se to nekom ili ne, jesu li to plagijati ili ne, to u modeli rađeni po sistemima kako se izrađuju ti modeli negdje vani. Bitna razlika je i ta što mi ovdje nemamo mogućnost posjete sajmova, nemamo mogučnost narudžbe tkanine po našem dizajnu, veza po našim skicama. To je sve ono što čini unikatnost jednog modela, pa tkanina, dorada na njoj i način izrade, sve mora biti rađeno po principu ručnog rada i autorskog dizajna. To sve čini jedan model unikatnim i samim tim ga možemo tretirati u toj kategoriji. Negdje sam se i oprobala u tim vodama, ono što je rađeno za kuću Fendi to su bile haljine koje se kategorizuju u haljine visoke mode, odnosno modela na kojima se radi u ateljeu po principu da se osmisli i sama tkanina, kroj za haljinu i završne dorade koje moraju biti urađene ručno. Ne mogu reći da kupci ne znaju da cijene unikatne modele. Znaju da cijene, ali jedno je finansijska mogućnost našeg tržišta, jer oni ne mogu da plate koliko zaista vrijede, već ih moramo prilagođavati kupovnoj moći”, objašnjava ona.

Ručni rad Marina Banović Džuver
Ručni rad Marina Banović Džuverfoto: Privatna arhiva

Modne maske napravile lakši način prihvatanja kao obaveznog detalja

Kao neko ko je među prvima pomogao u danima pandemije kad su se zdravstvani radnici žalili kako nemaju zaštitnih maski, ali i kao neko ko je svojim učesnicima na posljednjem školskom času objasnio kako se iste prave, Marina se osvrnula na ovaj neobični modni detalj, koji ćemo nositi u zatvorenim javnim prostorima još neko vrijeme.

„Maska na prvom mjestu mora biti upotrebna i da odgovara anatomiji lica, osnovna karakteristika joj je ergonomičnost i zaštitna dvoslojna pamučna koja se može tretirati pranjem i peglanjem. To su osnovne karakteristike, ali nakon malog istraživanja kod nas u ateljeu su nastale i modne maske isto tako dvoslojnog platna ili u kombinaciji sa svilom da bi joj dala estetski momenat, a u različitim dezenima i sa različitim načinima kačenja i vezivanja tako da smo dobili onu formu modnih maski”, prisjeća se sagovornica Vijesti i dodaje da je interesovanje za modne maske bilo veliko.

“I ova kokecija će imati maske, jer bez obzira na to što su izbačene iz upotrebe pa vraćene, postojale su i dalje insitucije u kojima su one bile obavezne. Ako vi već kupite odjevni komad koji ćete nositi ovog ljeta, a uđete u Dom zdravlja, onda je lijepo i da imate kompletiranu tu sliku ljetnjeg monog izdanja”, kaže Banović Džuver.

“Modne maske su napravile jednostavniji, ljepši, lakši način prihvatanja nje ako obaveznog detalja. Modna maka kao maska u dezenu koja sem ergonomičnosti ima i estetsku funkciju, omogućila je onome ko je nosi, da to sa pishološkog aspekta ljepše, jednostavnije i lakše prihvati. Tako da moda ima i taj neki uticaj da ljudi na lagodniji i jednostavniji način, neke stvari koje im ne odgovaraju, prihvate kao neophodne, kad se mora“, dodaje Banodić Džuver.

Bonus video: