navigacija Naslovnica Premium

OLIMPIJSKE IGRE I IGRE POLITIKE (2)

1.8.2016 13:22

Ovensova pobjeda nad Hitlerom i „Crna braća”

Na OI u Meksiku 1968. godine američki sprinteri Džon Karlos, koji je osvojio bronzanu medalju, i Tomi Smit, koji je osvojio zlatno odličje, na pobjedničkom postolju su za vrijeme intoniranja američke himne, oborili glave i zatvorenih očiju podigli stisnute pesnice sa crnim rukavicama u vazduh, kao simbol borbe njihovih crnih sunarodnika u SAD

Ovensova pobjeda nad Hitlerom i „Crna braća”
Foto: wordpress.com Autor: Rade Đurđić

Na prvim Olimpijskim igrama održanim nakon Prvog svjetskog rata, u Antverpenu 1920. godine, zemljama koje su poražene u ratu, a isto tako i Sovjetskoj Rusiji, bilo je zabranjeno učestvovanje na Igrama.

Jedanaeste Olimpijske igre (Berlin, 1936. godine), prekrivene sjenkom nacističke ideologije i politike, svakako predstavljaju klasičan primjer političke manipulacije ovim sportskim megadogađajem, te će ostati upamćene kao najveći skandal u istoriji olimpijskog pokreta. Učinjeno je sve da se Igre sprovedu u znaku Hitlerove agresivne politike, služeći se ovim sportskim događajem radi „potvrđivanja” navodne superiornosti njemačkog naroda kao arijevske rase i njegove sudbinske uloge vladara inferiornih rasa i naroda. Medijska propaganda je imala izuzetno značajnu ulogu u ovom ideološkom promovisanju sporta kao potvrde osnovnih načela nacističke ideologije, silno eksploatišući zapažanja ostarjelog i onemoćalog De Kubertena o ovim „grandioznim” Igrama, organizovanim sa „hitlerovskom snagom i disciplinom”, koje su „izuzetno poslužile Olimpijskom idealu.”

Hitlerovu namjeru da Igre iskoristi za promociju nacističkog režima i demonstriranje „arijevske superiornosti”, umnogome je pokvario američki atletičar afričkog porijekla, Džesi Ovens, sa nevjerovatnim rezultatom i rekordom od četiri zlatne medalje, koji je izjednačio tek pola vijeka kasnije Karl Luis na OI u Los Anđelesu 1984.

Nažalost, junak OI koji je porazio Hitlera, te je ovaj bijesno napustio stadion da ne bi čestitao crncu čiji „preci potiču iz džungle”, a što će Ovensa učiniti posebno ponosnim, doživio je poniženje, prvo u svojoj reprezentaciji kad mu je bilo zabranjeno da sa bijelim reprezentativcima ulazi na glavni ulaz hotela u koji su bili smješteni, nego pomoćni ulaz posluge, kao i zajedničko objedovanje u restoranu, a kasnije, u svojoj zemlji, jer je tadašnji predsjednik SAD Ruzvelt odbio da primi tamnoputog atletičara iz bojazni negativne reakcije rasistički nastrojenih drzava sa juga SAD u vrijeme predizborne kampanje. Nepravda je ublažena 30 godina kasnije, kada je predsjednik Ajzenhauer promovisao Ovensa u „ambasadora sporta”.

Hitlerov „olimpijski blickrig” je zemljama kao što je Velika Britanija poslužio kao primjer uspješne manipulacije Olimpijskim igrama u političke svrhe. Za Britaniju je u poratnom periodu od najveće važnosti bilo da na svjetskoj pozornici sačuva prestiž nekadašnjeg hegemona i imperijalne sile, u čemu je najznačajniju ulogu svakako trebao da ima sport. Zbog toga je evidentno koji se politički motiv nalazi iza odluke da se prve Ljetnje Olimpijske igre nakon Drugog svjetskog rata organizuju u Londonu.

Potonji razvoj olimpizma i slijed događaja nakon Drugog svjetskog rata pružaju dodatne dokaze o tijesnoj vezi između olimpijskog spektakla i međunarodne politike. Na OI u Londonu 1948. godine poraženim zemljama ponovo je bilo zabranjeno da učestvuju, dok je Sovjetski Savez odbio učešće po ličnoj naredbi J.V.Staljina. Izmijenjena geopolitička stvarnost nakon rata i hladnoratovska konfrontacija Istoka i Zapada neizbježno su oblikovale atmosferu na svim kasnijim Olimpijskim igrama.

Godine 1952. SSSR je prvi put poslao svoje sportiste na olimpijsko takmičenje, s tim da je olimpijski logor sovjetskih predstavnika, na njihov zahtjev, bio dislociran i ograđen bodljikavom žicom. U ovom razdoblju odigrao se i proces političke dekolonizacije zemalja Trećeg svijeta, tako da se na Olimpijskim igrama pojavljuje sve veći broj novih zemalja. Posebnu pažnju privlače talentovani crni atletičari iz Afrike, što je prvi put postalo evidentno na OI u Rimu 1960, kada je etiopski maratonac Abebe Bikila odnio ubjedljivu pobjedu, a upravo njegovim uspjehom započinje prodor afričkih velikana.

U isto vrijeme kada su se crni sportisti borili da kroz sport obezbijede nacionalno dostojanstvo zemalja koje su tek izvojevale nezavisnost, Južnoafrička Republika je sve više trpjela kritike zbog politike rasne segregacije, da bi od 1964. godine ovoj državi bilo zabranjeno učešće na Olimpijskim igrama (zabrana je povučena tek 28 godina kasnije, na OI u Barseloni 1992. godine).

Na Olimpijskim igrama u Meksiku 1968. godine američki sprinteri Džon Karlos, koji je osvojio bronzanu medalju, i Tomi Smit, koji je osvojio zlatno odličje, na pobjedničkom postolju su za vrijeme intoniranja američke himne, oborili glave i zatvorenih očiju podigli stisnute pesnice sa crnim rukavicama u vazduh, kao simbol borbe njihovih crnih sunarodnika u SAD. Američki sprinteri su željeli da na taj način iskažu tihi protest protiv ugnjetavanja crnih građana Amerike i poruku jedinstva i moći, a sam pozdrav je postao poznat kao „Juniti” (jedinstvo) simbol „Crne braće”. Nakon žestokih reakcija javnosti, dvojica sjajnih atletičara su izbačena iz reprezentacije i udaljeni iz Olimpijskog sela.

Sponzor izvještavanja iz Rija

Volcano
Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (5 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 2

  • Laufer 2 godine i 1 mjesec
    http://sport.blic.rs/ostali-sportovi/atletika/ko-je-taj-covek-cudesna-prica-o-belcu-na-jednoj-od-najcuvenijih-fotografija/868vzve
    • 0
    • 0
  • bon scott 2 godine i 1 mjesec
    Demokratska USA , cijeli dan mozemo da pisemo o njihovoj demokratiji ,a da nam i to malo bude !!!Drago mi je da sada na ovim slijedecim OI nece "biti nista u korist" najveceg zla koje je zadesilo ljudsku civilizaciju .
    • 0
    • 0