Održavanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj nije se odrazilo na epidemiju, međutim, građani se i dalje ne osjećaju potpuno sigurno jer primjećuju da nisu svi jednaki kada su u pitanju mjere za suzbijanje koronavirusa, kaže za “Vijesti” predsjednica partije Pametno, Marijana Puljak.
Izbori u Hrvatskoj održani su 5. jula, a Puljak je bila nosilac liste “Stranka sa imenom i prezimenom, Pametno, Fokus” koja je osvojila tri mandata. Na izborima je pobijedio HDZ, stranka hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.
Na pitanje da li ima potvrđenih informacija da je održavanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj uticalo na epidemiju koronavirusom, ona je odgovorila da nema informacija o tome.
“Po svemu što do sada znamo, održavanje parlamentarnih izbora nije se odrazilo na epidemiju. Međutim, u Hrvatskoj se građani i dalje ne osjećaju potpuno sigurno jer primjećuju da nisu svi jednaki kada su u pitanju mjere vezane za suzbijanje koronavirusa. Imali smo nedavno primjer saborskog zastupnika kojem je epidemiologinja odredila obaveznu mjeru samoizolacije, da bi ga potom upravnik Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo uputio na testiranje i prepustio mu da samostalno odluči hoće li biti u samoizolaciji. On se nakon toga pojavio na konstitutivnoj sjednici Sabora. Rezultat takvih poteza je opravdano nepovjerenje u sistem i bojazan građana da njihovo zdravlje nije na prvom mjestu”, rekla je Puljak.
U Crnoj Gori se za mjesec održavaju parlamentarni izbori, dio opozicije očekuje njihovo odlaganje jer su cifre inficiranih ogromne. Nakon iskustva Hrvatske, šta mislite da je bolje - ići na birališta ili odložiti izbore jer nema nagovještaja da će pandemija u dogledno vreme proći?
To je jako teško reći, a sve zavisi od procjena stručnjaka.
Kako ste vodili kampanju tokom epidemije, da li je vladajuća struktura koristila državne resurse i partijski agitovala i ima li ikakvih sankcija za to? Hrvatska je dio EU, očekuje li se da vladavina prava bude na zavidnijem nivou u odnosu na ostale zemlje regiona?
Velik dio kampanje odradili smo onlajn, a za one aktivnosti koje smo fizički organizovali poštovali smo sve preporuke Kriznog štaba. Održavali smo ih u najvećoj mjeri na otvorenom, pazili na broj ljudi i strogo se pridržavali svakog pojedinačnog uputstva.
Što se tiče HDZ-a, uzurpirao je gotovo sve važne institucije u državi. To se pokazalo i na primjeru Kriznog štaba, koji je u Hrvatskoj stekao povjerenje građana, ali je s vremenom izgubio na vjerodostojnosti jer se pretvorio u produženu ruku vladajuće garniture. Bilo je očito da je u pozadini nekih odluka politika, kojom se HDZ u predizborno vrijeme želio dodvoriti biračima. Od otvaranja crkvi u vrijeme kada je vrijedila zabrana okupljana pa sve do uvođenja zabrane rada nedjeljom, HDZ je pokazao da koristi sve raspoložive resurse da bi ispunio svoj cilj. Osim toga, vladajuće stranke u Hrvatskoj brižno njeguju tradiciju predizbornih uhićenja. Prije svakih izbora otkrije se neka velika korupcijska hobotnica i uhićuju se glavni akteri. Do pravovremenih osuđujućih presuda nikada ne dođe, ali se zato vladajuće garniture koje su takvo stanje u državi omogućile, u predizborno vrijeme predstavljaju kao veliki borci protiv korupcije.
Kako je vaša partija našla mjesto među velikim partijama i da li jača građanska svijest kada je u pitanju lokalna zajednica, transparentne javne finansije, odgovornost državnih zvaničnika?
Da građanska svijest jača najbolje pokazuje to što su nam birači na parlamentarnim izborima ukazali povjerenje i dali priliku da predstavljamo njihov glas u Saboru. Za transparentnost i odgovornost na svim nivoima upravljanja zalažemo se punih 12 godina. Nastali smo iz građanske inicijative, uporno i predano radili i ušli u splitsko Gradsko vijeće, gdje smo postali najveća opozicija, a svoje predstavnike imamo i u Županijskoj skupštini Splitsko-dalmatinske županije.
Ne razmišljamo o odnosu snaga na političkoj sceni jer mi ni ne tražimo svoje mjesto među strankama, tražimo ga među biračima i građanima kojima je dosta loših politika, korupcije, kriminala i nepotizma i koji, jednako kao i mi, žele pozitivne promjene.
Dijelu političara ne odgovara jačanje građanske svijesti
Da li se stvari mijenjaju nakon ulaska u EU, koliko će nama biti potrebno da mijenjamo društvo u smislu jačanja građanske svijesti i odgovornosti javnih zvaničnika? Čini se da civilni sektor i građanske inicijative imaju veću ulogu u tome od samih političara.
Mijenjaju se, ali sporo i zato treba biti uporan i strpljiv. Velikom broju političara, barem kada je o Hrvatskoj riječ, ne odgovara jačanje građanske svijesti jer politiku ne vide kao rad za opšte dobro, već je koriste kao sredstvo za postizanje vlastitih ciljeva. Kada dosegnemo nivo jednog zrelog društva, u kojem većina građana ima svijest o svojim pravima pa koristi sva prava i mehanizme koje ima na raspolaganju, za takve političare više neće biti mjesta. Uloga civilnog sektora i građanskih inicijativa pri tome je neizmjerno važna, ali odgovornost je i na nama samima, svi treba da budemo svjesni da se nikakve promjene ne mogu dogoditi bez našeg vlastitog angažmana.
Bonus video:
