Pandemija u Sjevernoj Makedonji „bacila je na koljena“ mala i srednja preduzeća (MSP). Čak i bez uvida u službene podatke državnih institucija, dobri poznavaoci situacije u ovom sektoru lako se ujedinjuju u ocjeni da mala preduzeća imaju najmanje šansi da prežive ovu zdravstvenu, ekonomsku i finansijsku krizu. Situacija je toliko loša da mala i srednja preduzeća više ne mogu računati ni na svoj najveći adut – a to je da lako mogu promijeniti djelatnost i da ne moraju zavisiti od velikog kapitala.
Kovid kriza gotovo je „izbrisala“ kompanije koje su se bavile turizmom i ugostiteljstvom, igraonice, škole stranih jezika, obrazovne centre i na desetine drugih uslužnih djelatnosti. Jednostavno je tragično to da svaki dan neka prodavnica, butik ili mali proizvodni pogon stavljaju ključ u bravu i da su trgovački centri puni lokala na čijim vratima piše: „Iznajmljuje se“. Svi koji su ove godine planirali ili namjeravali da sami sebi postanu gazde sad se suzdržavaju od sprovođenja te ideje ili odlažu svoje poslovne planove. Međutim, još smo daleko od kraja ove zdravstvene i ekonomske krize, a stručnjaci upozoravaju i da će sljedeći mjeseci biti ključni kad je riječ o tome da treba da dobijemo odgovor na pitanje: Ko će preživjeti recesiju? Drugačije ne može ni biti, jer veliki pad prometa pogoršava poslovnu situaciju i to će neminovno prouzrokovati zatvaranje još većeg broja malih firmi.
„Makedonska mala i srednja preduzeća predstavljaju više od 99 posto registrovanih aktivnih kompanija i igraju ključnu ulogu u funkcionisanju nacionalne ekonomije. Njihov udio u stvaranju BDP iznosi 65%, tako da oni i u tom smislu dominiraju nad ostalim subjektima. MSP pružaju više od 80 odosto radnih mjesta u privatnom sektoru i okosnica su makedonske ekonomije“ – objašnjava za „Slobodnu TV“ Danela Arsovska, predsjednica Asocijacije privrednih komora Makedonije.
Najugroženija su mikro preduzeća
U razdoblju neizvjesnosti i uz nedovoljno službenih podataka o stepenu poslovnih gubitaka i o prestanku s radom makedonskih kompanija, Organizacija poslodavaca Makedonije (OPM) i Poslovna konfederacija Makedonije (PKM), uz podršku Međunarodne organizacije rada (MOR) i u saradnji s Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBOR), sproveli su zajedničku anketu. Cilj je bio da se skupe dokazi o uticaju pandemije na poslovanje i na otpornost preduzeća, kao i da se utvrde odgovarajuće mjere podrške koje bi firmama bile najkorisnije u prevazilaženju ove krize.
„Kriza koju je izazvala pandemja ozbiljno je pogodila oko 82 posto anketiranih preduzeća, koja su prijavila značajne finansijske gubitke i privremeni prestanak poslovanja. Oko 43 odosto ispitanih suočilo se sa smanjenjem prihoda za više od 50 procenata, dok je 11 posto njih privremeno moralo zatvoriti svoj biznis“ – rekao je Angel Dimitrov, predsjednik Organizacije poslodavaca.
Prema podacima iz ove ankete, mikropreduzeća su pokazala najveću ranljivost. Naime, 50 odsto njih prijavilo je smanjenje prihoda za polovinu u odnosu na period prije pandemije, a 19% zatvaranje biznisa. Iako velike kompanije pokazuju veću otpornost (nijedna nije prijavila privremeno zatvaranje), mnoge od njih (48%) ipak su se suočile s padom prihoda za više od 50 procenata. Najveći broj preduzeća koja su prijavila pad prihoda radi u sektorima pogođenim Vladinom zabranom poslovanja u proljetnim mjesecima u uslovima karantina, a to se posebno odnosi na transport, usluge skladištenja, smještaja i na prehrambene usluge; te na građevinarstvo, trgovinu i profesionalne, naučne i tehničke djelatnosti.
„Kompanije su identifikovale nekoliko zajedničkih izazova koji utiču na njihovo poslovanje, uključujući tu: smanjenje potražnje za proizvodima i uslugama (45%), slabije povjerenje u partnere u lancu snabdijevanja (38%) i prekide u pronalaženju sirovina (35%). Ovi izazovi su uglavnom uticali na profitabilnost i obrt preduzeća (90%) i bili su praćeni smanjenom produktivnošću i nemogućnošću ostvarivanja poslovnih ciljeva za 2020. godinu (78%)“ – dodaje Dimitrov.
Kako bi ublažila posljedice pandemije i održala radnu snagu, sva anketirana preduzeća preduzela su korake čiji je cilj bio prilagođavanje vlastitog poslovanja novonastaloj situaciji. Najčešće korišćene mjere bile su smanjenje radnog vremena (69%), plaćeni odmor zaposlenima (43%), promjene u organizaciji rada (28%), reorganizovanje pristupu klijentima i/ili dobavljačima (28%) i primjena inovativnih rješenja (npr. e-trgovina). Analiza po sektorima pokazuje da je 80 posto preduzeća u građevinarstvu i trgovini prijavilo kako je zaposlenima smanjeno radno vrijeme tokom policijskog časa, jer im se smanjila i potražnja za uslugama/proizvodima.
Otpuštanja su neizbježna
Uprkos svim preduzetim mjerama čiji je cilj bio da se zadrži radna snaga, oko 9 odsto anketiranih preduzeća moralo je otpustiti određeni broj radnika. Velike i male kompanije prve su u nizu koje su otpustile radnike (11%), dok su mikro i mala preduzeća otpustila manji procenat svoje radne snage (7%, odn. 8%).
Deset procenata ovih kompanija otpustilo je između 1 i 10 posto svojih radnika, dok je 4 odsto njih otpustilo značajan procenat zaposlenih (preko 40%). Značajan broj preduzeća suočio se s rizikom potpunog prestanka obavljanja djelatnosti u bliskoj budućnosti. Prema podacima Agencije za zapošljavanje, do 30. novembra u Sjevernoj Makedoniji zabilježeno je ukupno 155.218 nezaposlenih; a u martu, kad su počeli prvi ozbiljniji znaci krize bilo je 107.737 nezaposlenih. Od 11. marta do 30. novembra otpuštena je 16.381 osoba.
Predsjednica Asocijacije privrednih komora Makedonije Arsovska odlučno tvrdi da je prijetnja preživljavanju u krizi najveća za mala i srednja preduzeća, jer su finansijske rezerve kojima raspolažu ograničene, a pristup kapitalu na finansijskim tržištima im je otežan. Procjene uglednih međunarodnih institucija pokazuju da te kompanije bez prihoda mogu izdržati samo mjesec dana, a 40 do 60 posto njih neće ni uspjeti da nastavi s radom ako se jednom zatvore.
„Asocijacija privrednih komora Makedonije, koja zastupa preko 24.000 preduzeća kroz 35 komora i organizacija, na samom početku zdravstvene krize izazvane virusom Kovid 19, naglasila je prioritete koji treba da budu u fokusu kako bi se prevazišle posljedice pandemije. Odmah poslije prvog naleta pandemije, Ministarstvu finansija predali smo poseban dokument u čijoj smo pripremi učestvovali, a Međunarodna privredna komora proslijedila ga je u preko 100 zemalja u obliku „Poziva za spašavanje malih i srednjih preduzeća“. Dokument je sadržao mjere i preporuke podrške koje bi preduzetnici trebalo da dobiju“, dodaje Arsovska.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Sjevernoj Makedoniji 2019. godine bilo je aktivno 75.914 poslovnih subjekata, a u odnosu na 2018. godinu njihov broj bio je veći za 5 procenata. Veći dio preduzeća otvorio se u području umjetnosti, zabave i rekreacije – 24,9% (349 subjekata). Zanimljivo je da je u 2019. godini, u odnosu na 2018, u sektoru zdravstva i socijalne zaštite zabilježen pad broja aktivnih poslovnih subjekata za 3,5 posto; a broj novootvorenih automehaničarskih radnji povećan je za 30,5 odsto. Najmanje novootvorenih firmi, 11 posto u 2019. godini, bilo je u prerađivačkoj industriji.
U Sjevernoj Makedoniji i dalje dominiraju mala i mikro preduzeća, pa tako među aktivnim poslovnim subjektima 80,7% predstavljaju preduzeća koja imaju od 1 do 9 zaposlenih, a samo 0,3 posto poslovnih subjekata ima preko 250 zaposlenih. Prosječni život skoro polovine makedonskih preduzeća je pet godina, a veliki broj je neaktivan tri godine zaredom. Državna statistika notira da 88,3 posto novoosnovanih kompanija preživi prvu godinu, ali samo 45,1 odsto opstaje nakon pet godina. Najžilavija su preduzeća iz sektora za zdrastvenu i socijalnu zaštitu (79,7%). Tu spadaju brojne privatne medicinske ordinacije i apoteke, privatne laboratorije za biohemijske analize i slično.
Prema podacima Centralnog registra, u prvom kvartalu ove godine pokrenut je postupak brisanja 192 preduzeća koja nijesu predala završne račune za 2015, 2016. i 2017, a samo u martu izbrisano je 570 firmi. Među njima su najbrojniji trgovci, frizeri i kozmetičari, taksi kompanije, firme za putni transport tereta, računovodstvene firme i preduzeća koja pružaju advokatske usluge. Zatvoreni su i restorani; a teretane, igraonice, autoškole, apoteke, marketinške agencije itd. – zaključane.
Antikrizne mjere - lijek za šok u ekonomiji
Krajem 2020. godine postalo je jasno da makedonska ekonomija nije izbjegla galopirajuću recesiju. To znači da velike vladine intervencije, moraju i dalje da održavaju bar minimalni nivo ekonomske aktivnosti kako bi se izbjegla masovna otpuštanja i obezbijedila podrška sistemima socijalne zaštite. O tome u kakvom stanju se nalaze mala preduzeća govore i podaci iz posljednje ankete Udruženja privrednih komora prema kojoj je polovina ispitanih kompanija prijavila pad prihoda veći od 80 posto. Takođe, 17 odsto njih se suočilo s privremenim zatvaranjem, 20% ima narušenu likvidnost, 17,3% je otkazalo plasmane, dogovore i narudžbine.
Kao što se to desilo i u mnogim drugim zemljama svijeta, i Vlada Republike Sjeverne Makedonije je u prethodnom periodu preduzela opsežne antikrizne mjere kao odgovor na promjene u makedonskoj ekonomiji i preduzećima, fokusirajući se na one sektore koji su prvi bili direktno pogođeni krizom. Dosad su plasirana četiri ekonomska paketa, a njihov ukupan iznos je oko milijardu eura. Ukoliko bude potrebno, premijer Zoran Zaev, najavio je da će u 2021. biti još paketa ekonomske pomoći. Glavni izazov koji je obilježio rad Ministarstva ekonomije tokom poslednjih 180 dana prije izbora u julu, kao i prvih 100 dana novoizabrane vlade je spravljanje s negativnim uticajem koji je na privredu ostavila globalna pandemija.
„Naš cilj je da u prvoj polovini iduće godine izvršimo izmjene i dopune Zakona o finansijskoj podršci investicijama, putem kojega se realizuje Plan za ekonomski rast, čime će se proširiti opseg kompanija i projekata koji će biti podržani. Cilj je da se izađe u susret kompanijama koje žele da investiraju u svoj rast i razvoj, što bi značilo otvaranje novih radnih mjesta, ali i osvajenje novih inostranih tržišta“, potencirao je ministar ekonomije Krešnik Bekteši.
Kao dio projekta na koji će se Vlada posebno fokusirati u narednom periodu, Bekteši je spomenuo dodatno olakšavanje uslova poslovanja. S tim u vezi, postupak zakonskih izmjena već je počeo, što omogućuje osnivanje firme s minimalnim iznosom osnovnog kapitala od 1 eura. Važno je da se napomene i da će se početkom sljedeće godine izvršiti izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima, kojima će se uvesti mogućnost primjene konvertibilnog zajma kod društava s ograničenom odgovornošću (DOO), što će stvoriti mogućnosti razvoja novog pristupa finansiranju start-up kompanija.
„Prva tri paketa ekonomskih mjera za spas imala su složene i diskriminatorske procedure kad je riječ o aplikaciji, a i sama vrijednost mjera imala je najniži procentualni udio u BDP u poređenju s drugim državama i to, ne samo u regionu, već i globalno gledano. Usvajanjem četvrtog paketa ekonomskih mjera podrška malim i srednjim preduzećima bila je povećana i ta pomoć je bila bolje projektovana. Proces implementacije teče malo sporije nego što se očekivalo, ali nadamo se da će se to prevazići. Veoma je važno za ova preduzeća i da se finansijska pomoć nastavi od januara, putem mjera za održavanje likvidnosti, putem mjera za odlaganje poreznih obaveza i subvencijama za zadržavanje zaposlenih. Ne treba zaboraviti da su preduzetnici, odn. mala i srednja preduzeća okosnica nacionalne ekonomije i mora im se pružiti bezrezervna podrška uz kvalitetne ekonomske mjere, jer, ako prežive, doprinijeće rastu i razvoju ekonomije, čim započne oporavak“ – pojašnjava Arsovska.
Crna Gora: Mali i srednji biznisi mogu prenijeti virus krize na banke
Smanjen promet, rizik za poslovne partnere koji ne mogu nesmetano da funkcionišu, pad potražnje za proizvodima ili uslugama, zaustavljen rad zbog epidemioloških mjera, ključni su problemi s kojima se suočavaju crnogorski privrednici iz sektora mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP) zbog pandemije koronavirusa.
Sve je to, kako pišu crnogorske „Vijesti“, dovelo do pada godišnjih prihoda u odnosu na prošlu godinu, a prouzrokovalo je i otpuštanja. To je bilans uticaja Kovid krize na crnogorsku ekonomiju, u kojoj je sektor malih i srednjih preduzeća ključna karika, s udjelom od 99,6 posto i izvorom prihoda od preko 70 odsto u odnosu na ukupan broj zaposlenih.
Relevantna istraživanja međunarodnih organizacija pokazuju da se MMSP u aktuelnoj situaciji nalaze u riziku od propadanja, što može dovesti do širenja virusa u bankarski sektor, a to je neophodno izbjeći, jer će, u suprotnom, doći do dugog i sporog oporavka.
Prema pisanju crnogorskih „Vijesti“, lokalna vlada je usvojila tri paketa mjera pomoći da bi se bi ublažile ekonomske i socijalne posljedice. Te mjere bi trebalo da obezbijede dodatnu likvidnost, kao i nastavak kreditiranja realnog sektora, uz određeno ublažavanje finansijskih uslova, kako bi se održao balans između finansijske stabilnosti, podrške ekonomiji i održivosti bankarskog sektora.
Ministar ekonomskog razvoja Crne Gore Jakov Milatović najavio je subvenciju za plate do kraja marta 2021. godine, kao i to da je formirana radna grupa koja intenzivno radi na izradi novog paketa mjera podrške, koji će važiti u prvom tromjesečju sljedeće godine.
Priča o uticaju pandemije na ekonomiju nastala je u saradnji dnevnih listova „Vijesti“ iz Crne Gore i „Sloboden pečat“ iz Sjeverne Makedonije.
Bonus video:
