navigacija Naslovnica Premium

RAZMJENA TERITORIJA SRBIJE I KOSOVA

6.9.2018 07:50

"Bez krvi, prvi put u istoriji Balkana"

Vidite, sadašnja Evropska komisija ima ograničen rok trajanja i to je moja najveća briga. Trebalo bi gledati da se do marta iduće godine potpuno postavi rješenje jer nakon toga će ova komisija i Mogerini biti prošlost. Ako stvar propadne i vrati se na nulu, garantujem Vam da se nova komisija i nasljednica Mogerini neće ovime baviti

"Bez krvi, prvi put u istoriji Balkana" Petrič
Deutsche Welle
Foto: wolfgangpetritsch.com Autor: Deutsche Welle

Ideja o razmjeni teritorija dolazi upravo iz Srbije i Kosova i zato je treba ozbiljno razmotriti, kaže u intervjuu za DW austrijski diplomata Volfgang Petrič.

  • Vi ste već početkom godine za DW maltene prvi progovorili o izmjeni granica i time prekršili tabu. Zašto?

Zbilja su tokom mnogih godina koliko EU moderira dijalog Beograda i Prištine razmatrane razne varijante i sve u svemu je uvijek vođeno računa o principu da granice ne treba mijenjati. Očigledno se ove godine tokom dijaloga u Briselu razvila nova situacija i onda je procurelo da dva predsjednika izgleda razmatraju razmjenu teritorija. I moj prvi refleks je bio da to protivrječi dugogodišnjem principu.

Sa druge strane imam utisak da se prvi put u istoriji Balkana pokušava da se granice ne mijenjaju krvavo, oružjem i jednostrano već mirnim putem, pregovorom i traženjem kompromisa. To me je motivisalo da se založim da EU dobro razmotri takav predlog. Moram reći da ne znam pojedinosti. Zašto? Jer sam mišljenja da se ovdje radi o nečemu što smo godinama tražili u regionu, prije svega mojim ownership principom u BiH: to je vaša zemlja, gledajte da sami riješite probleme. Iz Bosne znamo da oktroisana rešenja ne funkcionišu.

  • Njemački mediji prenose da advokatska kancelarija "Lanski, Gancger i partneri" za koju radite u Beču dobija novac od srpske vlade za savjetovanje. Zato postoje otpori na Kosovu.

To je nesporazum. Kancelarija je zadužena za pristupni proces EU, za pravne aspekte raznih poglavlja. Tu se radi o uobičajenoj pomoći, informacijama, obuci pravnih stručnjaka, analizi evropskog prava i kako ga ugraditi u domaće pravo. Dakle veoma tehničke stvari. Moja kancelarija je u suštini tu da pravnicima približi i političku pozadinu.

  • U berlinskom Tagscajtungu čak napisano da iza toga stoje ruske snage koje preko Vas ubrzavaju ovaj proces u pravcu razmjene teritorije.

To je vrlo interesantno i pokazuje kolika je konfuzija. Recimo, ako dođe do razmjene teritorija, to podrazumijeva da Srbija prizna Kosovo. Jer samo sa međunarodno-pravno priznatim partnerom možete zaključiti ugovor. Dakle, rebus mi je kakve veze Rusi imaju sa tim.

  • Šta će se dalje događati?

Vjerujem da će se vagati prednosti i mane. Meni je prije svega važno da direktno pogođeni, građani i građanke sa obje strane granice, budu uključeni u proces. Tu mislim na referendume, naravno i na parlamente, dakle da se vodi računa o demokratskom procesu. I tu imam veliko povjerenje u EU da će voditi računa o tome.

Druga stvar koju držim veoma važnom je da se nakon krvavog iskustva devedesetih preduzmu proaktivne mjere kako bi se spriječilo da pogođene građanke i građani dođu u situaciju da moraju ili žele da napuste svoju zemlju, kuću, selo. Naravno da se tu kriju veliki rizici, ali oni se mogu anticipirati.

Treća važna stvar je da bi se rješenjem, kako god da na kraju izgleda, riješio posljednji veliki istorijski konflikt na teritoriji bivše Jugoslavije, konflikt Srba i Albanaca. To bi takoreći bio početak pozitivne budućnosti.

  • Protivnici promjene granice iznose dva važna argumenta: prvo, da ne bi trebalo ići na povlačenje granica po etničkom principu i, drugo, da postoji bojazan od domino-efekta. Šta kažete na to?

To su sasvim razumljive brige jer su granice do sada mijenjane krvavo. To se svakako mora spriječiti. A ovim predlogom bi ta opasnost bila uklonjena. Što se drugog tiče, nedavno je u sklopu arbitraže između Slovenije i Hrvatske odlučeno da recimo neka sela u Sloveniji koja naseljavaju Hrvati pređu u Hrvatsku. Ako bi Hrvatska prihvatila arbitražu, time bi dakle sela po etničkom kriterijumu promijenila zemlju. Zašto bi se oko toga neko uzbuđivao?

  • Na Kosovu su ipak druge dimenzije u pitanju.

Princip da su granice podložne promjenama je bio itekako dobrodošao 2008. kada je Kosovo jednostrano proglasilo nezavisnost i odmah je priznato od većine država EU iako je to u suprotnosti sa Rezolucijom 1244.

  • Otpora ovom predlogu nema samo u okviru EU već i na samom Kosovu. Da li su u pravu oni koji tamo tvrde da bi Kosovo bilo gubitnik?

Ne! Imam puno poštovanje za proteste, ako oni žele da kažu: ne želimo da zaokružimo državnost i uđemo u UN tako što ćemo podnijeti ovu žrtvu prema starim etničkim kriterijumima već hoćemo da Kosovo ostane u sadašnjim granicama. To je legitimno. Čak bi to možda više odgovaralo onome za šta se Evropa zalaže. Ali stvar je naprosto takva da očigledno EU i Mogerini razmatraju i druge opcije. Meni je važno da se i te druge opcije ozbiljno razmotre.

  • U petak se sastaju Tači, Vučić i Mogerini. Šta očekujete?

Objašnjenje. Mogerini je ovdje u Beču u razgovoru sa novinarima rekla da računa sa rješenjem možda do kraja godine. Mislim da je to optimistično, ali pozdravljam takvu najavu. Moramo promisliti u kakvim se regionalnim, evropskim i globalnim okolnostima ova stvar odvija. Situacija na Balkanu se radikalno promijenila na mnogo načina. Devedesetih su tamo bila dva velika aktera, Amerikanci i Evropljani. Amerikanci su sve u svemu u povlačenju. Evropljani, kako znamo, u posljednjih deset godina nisu blistali.

U međuvremenu Kina gradi put svile preko Balkana. Rusija je ekonomski i naravno politički veoma aktivna u destruktivnom smislu. Turska je treći važan igrač sa svojom osmanskom politikom, a tu treba dodati zalivske države koje investiraju stotine miliona, ne samo u Bosni već recimo i u Srbiji. Nemam ja ništa protiv da Kina investira, ali mi je važno da se to desi u skladu sa evropskim pravilima – transparentno, bez korupcije i tako dalje. Ako se time ne bavimo jer se godinama bavimo problemima poput Kosova, onda samo mogu da kažem da je bolje da taj problem što prije riješimo.

Ovdje imamo dva predsjednika koji žele rješenje. Možda Mogerini ili Merkel ili oni koji kritikuju mogu ubijediti tu dvojicu da nađu bolje rješenje. Ali važno je da se sada stvar zaista raspravi i da se nađe najbolje moguće rješenje kako bi se prešlo na stvarne probleme Balkana.

  • I to bez tabua?

To je neophodno, mada znam da je neuobičajeno. Ponavljaju se formulacije o tome šta se sve zbivalo prije dvadeset godina. Sve je to tačno i dobro je da imamo istorijsko sjećanje. Ali postoje i sadašnjost i budućnost i, iznenađujuće, ima više političara na Balkanu koji razmišljaju o sopstvenim rješenjima. Imate recimo premijera Zaeva. A ovdje imamo još dvojicu predsjednika iz regiona i oni imaju predlog. Možda je loš, možda u njemu ima nešto, ali u svakom slučaju – dolazi sa lica mjesta.

  • Ako se u petak bude govorilo o tom rješenju, kakav vremenski okvir očekujete?

Vidite, sadašnja Evropska komisija ima ograničen rok trajanja i to je moja najveća briga. Trebalo bi gledati da se do marta iduće godine potpuno postavi rješenje jer nakon toga će ova komisija i Mogerini biti prošlost. Ako stvar propadne i vrati se na nulu, garantujem Vam da se nova komisija i nasljednica Mogerini neće ovime baviti. Zašto bi, ako je već prethodnica omanula? Garantujem Vam i da će odnos snaga u Evropskom parlamentu biti drugačiji, desničarski populisti će znatno ojačati. A njih, znamo, podržava Rusija. Tako sigurno neće biti rješenja koja priželjkujemo.

*Volfgang Petrič, 1947, je austrijski političar, socijaldemokrata, koji je bio specijalni opunomoćenik EU za Kosovo (1997-1999) i Visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH (1999-2002).

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (14 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 20

  • veskoj86 2 mjeseca i 1 nedelja
    Ne mogu da vjerujem da je došlo do priznanja Kosova.dje su sve one rezolucije 1244 i ostali srpski partneri recimo Rusija koji ne dadoše Kosovo pa makar i ratom.po meni od ovoga ne bi bilo ništa da C.Gora nije priznala Kosovo.e jadna Srbijo sa još jadnijom vlašću.najblaže bruka i sramota.veće nije bilo od Lazara i Kosova.
    • 4
    • 0
  • SudijaSojic 2 mjeseca i 1 nedelja
    Naselice Krsjisnike, a ove poslati u Albaniju, odakle su i disli. Steta da onako plodna zemlja propada. Krajisnici su vrijedan narod.
    • 3
    • 0
  • SudijaSojic 2 mjeseca i 1 nedelja
    CG mora da povuce priznanje *Kosova !
    • 7
    • 1