navigacija Naslovnica Premium

UČENJE ČINJENICA, ALI I PRIPREMA ZA REALNOST

18.6.2017 21:50

Da li su predmeti stvar prošlosti u školama u Finskoj?

Finska, koja je godinama najbolje rangirana po kvalitetu obrazovanja, svoj sistem prilagođava novom digitalnom dobu

Da li su predmeti stvar prošlosti u školama u Finskoj?
Foto: wordpress.com Autori: Peni Spiler, BBC

Hladno je jutro u udaljenom selu na jugu Finske, međutim misli 12-godišnjaka u učionici su negdje drugo - u antičkom Rimu.

Njihov nastavnik ih kroz snimak rekonstruisanih događaja - prikazan na intearktivnoj tabli - vodi kroz dan kada je vulkan Vezuv imao erupciju u kojoj je uništena Pompeja. 

U grupama oni uzimaju svoje laptopove. Zadatak im je da uporede antički Rim sa modernom Finskom. Jedna grupa učenika upoređuje rimska kupatila i današnje luksuzne spa prostore; druga upoređuje Koloseum sa modernim stadionima.

Koriste 3D štampače kako bi napravili maketu njihove rimske zgrade, koja će kasnije biti upotrijebljena u grupnoj igri.

Ovo je jedna sasvim drugačija lekcija iz istorije, kaže Aleksis Stenholm, nastavnik u Hauho osnovnoj školi. Djeca na ovaj način stiču vještine iz tehnologije, istraživanja, komunikacije i kulturalnog razumijevanja.

„Svaka grupa postaje ekspert za određenu temu, koju će predstaviti razredu“, objašnjava on. 

Škola, Finska (Novine) ​Upotreba svesaka je i dalje važan segment obrazovanja

Igra na kraju je kulminacija projekta, i odvijaće se uporedo sa predavanjem.

Kako je Finska uzdrmala školski sistem 21. vijeka

Skoro dvije decenije, Finska je uživala reputaciju države sa najboljim obrazovnim sistemom. Njeni 15-godišnjaci su redovno bili najviše rangirani na globalnim tabelama Pisa lige u čitanju, matematici i prirodnim naukama.

Sposobnost ove države da postiže visoke akademske rezultate kod djece koja ne počinju zvanično školovanje do sedme godine, imaju mali broj časova, duge raspuste, relativno malo domaćeg i nemaju testove, dugo je fascinirao obrazovne eksperte širom svijeta. 

Uprkos svemu tome, Finska mijenja način rada - u potezu za koji tvrdi da je ključni za digitalno doba kada se djeca za sticanje znanja više ne oslanjaju isključivo na knjige i učionicu. 

U avgustu 2016.  postalo je obavezujuće za svaku finsku školu da podučava na način koji podrazumijeva veću uključenost i timski rad; da dozvoli učenicima da izaberu temu koja im je bitna i predmete baziraju na tome. Inovativna upotreba tehnologije i izvora izvan škole, poput eksperata i muzeja, je ključni dio ovakvog pristupa.

Cilj ovakvog podučavanja - poznatog kao učenje zasnovano na projektu, ili učenje zasnovano na fenomenu (PBL) - jeste da djeca steknu vještine koje su im neophodne za napredovanje u 21. vijeku, kazala je Kirsti Lorka, profesroca obrazovne psihologije na Univerzitetu u Helsinkiju. Među vještinama koje ona izdvaja su kritičko razmišljanje u cilju prepoznavanja lažnih vijesti i izbjegavanja sajber-nasilništva, i tehnološka sposobnost da instaliraju antivirus softvere i povežu ih sa štampačem.   

Škola, Finska (Novine) ​Koriste lopte umjesto stolica

„Tradicionalno, učenje se definiše kao spisak tematskih predmeta i činjenica koje treba da usvojite - poput aritmetike i gramatike - uz poneke dekoracije izgrađene oko tih predmeta“, kazala je Lorka.  

„Međutim, kada je u pitanju realni život, naš mozak nije podijeljen na discipline na taj način; mi razmišljamo na holistički način. I kada razmišljate o problemima u svijetu - globalnoj krizi, migraciji, ekonomiji - shvatate da mi zapravo nijesmo našoj djeci pružili instrumente da izađu na kraj sa ovim interkulturalnim svijetom. 

„Smatram da je velika greška ukoliko smo naveli djecu da vjeruju da je svijet jednostavan i da su za njega spremni ukoliko nauče određene činjenice. Dakle učenje kako da razmišljaju, kako da razumiju, to su važne vještine - i istovremeno je učenje zabavno, a smatramo da tako unapređujemo njihovu dobrobit.

Kako Finska napušta tradicionalnu učionicu

Hauho osnovna škola se nalazi među šumama i jezerima, oko 40 minuta vožnje sjevero-istočno od grada Hamelina.

Sa svega 230 učenika od sedam i 15 godina, ova škola odiše toplinom doma. Cipele se ostavljaju ispred ulaza, umjesto stolica u određenim učionicama koriste se lopte za vježbu, a na ulazima u učionice su postavljena vratila.

Nastavnici su relaksirani oko korišćenja telefona u učionici; to je kako oni kažu prilika za djecu da cijene njihovu vrijednost kao sredstvo za istraživanje, a ne samo za komuniciranje.

Ovog hladnog dana, stariji učenici su se okupili oko telefona tokom pauze za ručak, dok mlađi prkose snijegu kako bi koristili park za skejtbord ili terene za fudbal i košarku. 

Upravnik Peka Papanen je veliki pobornik PBL sistema i na sve načine pokušava da ga integriše u školski program. 

„Razgovaram o idejama sa nastavnicima, i onda se pobrinem da ima vremena i prostora u nastavnom programu kako bi ih uvrstio“, kaže on. 

„Mislim da nastavnici na ovaj način imaju veću moć, ali treba da budu svjesni da ne mogu sve. Ostavljamo iza sebe neke stare tradicije, ali to činimo polako - podučavanje naše djece je veoma važno i tu ne smijemo pogriješiti“.

Hvatanje u koštac sa evropskim temama  

Veliki projekat prošle godine je bio na temu imigracije, kada je priliv migranata u Evropu punio naslovnice širom svijeta.

Aleksis Stenholm kaže da su izabrali tu temu jer je postalo jasno da mnogi od njihovih učenika nemaju mnogo ličnog iskustva sa imigrantima i imigracijom. Ova tema je uvrštena u časove njemačkog jezika i vjeronauke. 

Njihovi 15-godišnjaci su sprovodili ankete na ulici kako bi saznali šta mještani misle o imigraciji, i posjetili su obližnji centar za migrante gdje su razgovarali sa tražiocima azila. Svoja otkrića su preko video-linka podijelili sa jednom školom u Njemačkoj, koja je sprovela sličan projekat.

„Reakcije učenika su zaista bile snažne. Počeli su da razmišljaju o određenim stvarima, da preispituju svoje mišljenje“, prisjeća se Stenholm.

Kada bih o tome predavao na tradicionalan način, tokom recimo tri časa, efekat bi bio mnogo drugačiji“.

Međutim, da li djeluje?

Ideja o učenju zasnovanom na fenomenu ima svoje kritičare. Pojedini, poput profesora fizike Jusi Tanhuanpa, strahuju da ne pruža djeci dovoljno snažnu osnovu u toj oblasti kako bi je mogli studirati na višem nivou. 

On predaje u Lietu, nedaleko od jugozapadnog grada Turku, i kaže da je jedna grupa učenika koju je znao krenula na napredni stepen matematike i da je oko trećine njih moralo da odustane i krene na niži nivo. On takođe strahuje da će se na taj način produbiti jaz između najsposobnijih i najmanje sposobnih učenika - jaz koji je u Finskoj tokom istorije bio izuzetno mali.

„Ovaj način predavanja je sjajan za najpametniju djecu koja shvataju koje znanje treba da usvoje iz eksperimenta. 

Pruža im slobodu da uče tempom koji njima odgovara i preduzmu naredne korake kada budu spremni“, kaže on.

„Međutim, to ne važi za djecu koja su manje sposobna da sama shvate i kojima je potrebno više smjernica. 

Jaz između najpametniji i onih manje sposobnih je već počeo da se produbljuje i plašim se da će se samo pogoršavati“.

Drugi strahuju da nastavnici na ovaj način postaju preopterećeni i da to naročito škodi starijim nastavnicima koji možda nijesu toliko tehnološki edukovani kao njihove mlađe kolege.

Jari Salminen sa Fakulteta za obrazovanje na Univerzitetu u Helsinkiju kaže da su slični sistemi učenja pokušavani u prošlosti - čak unazad 100 godina - i da nijesu uspjeli.

„Mnogi međunardoni posjetioci me pitaju, zašto mijenjate sistem kada imate tako dobre rezultate? To je i za mene misterija, jer nemamo nikakve podatke da učenje zasnovano na fenomenu daje bolje rezultate“, kazao je Salminen.

Aneli Rautianen iz finske Nacionalne agencije za obrazovanje prihvata da postoje bojazni i kaže da promjene uvode postepeno: od škola se traži da uvrste jedan PBL projekat za učenike godišnje.

„Želimo da ohrabrimo nastavnike da rade na ovaj način kako bi djeca to iskusila, ali počinjemo polako. Još uvijek postoje predmeti i ciljevi koje treba ostvariti iz svake oblasti, ali takođe želimo da taj proces učenja uključi i sticanje vještina“, objašnjava ona.

Šta je sa rezultatima?

„Mi u ovoj zemlji generalno nijesmo skloni mjerenju, stoga ne planiramo da mjerimo uspjeh ovog pristupa, makar ne za sada. 

Nadamo se da će se pokazati u ishodu učenja naše djece kao i na međunarodnim tabelama poput Pise“, kazala je Rautianen.

Sara, 14, kaže da „nije zamorno. Mnogo je zanimljivije - to mi se dopada“. Ana, takođe 14, kaže da joj njena starija sestra zavidi jer misli da je „škola danas mnogo zabavnija nego kada ju je ona pohađala“.

Mama Kaisa Kepsu kaže da većina roditelja koje ona poznaje pozitvno gleda na promjene nastavnog programa. 

„Dosta smo diskutovali o tome da je potrebno da naša djeca i dalje uče osnovne činjenice i ja se slažem sa tim“, kaže ona. 

„Međutim, podizanje njihove motivacije i zainteresovanosti je takođe važno. Ne vidim ništa loše u tome da škola bude zabavna“.

Po čemu su škole u Finskoj drugačije

- Predavači su veoma uvaženi i dobro plaćeni.

- Nema inspekcija škola niti evaluacija predavača.

- Školski sistem je izuzetno centralizovan i većinu škola finansira država.

- Broj časova je mali, a ljetnja pauza traje 10 nedjelja.

- Djecu ocjenjuju nastavnici. Jedini nacionalni test je za one koji nastavljaju studiranje nakon 18.

- Prosječan broj učenika u školi je 195; u jednom razredu ih je u prosjeku 19.

- Uspjeh se pripisuje tradicionalnom uvažavanju profesije predavača, kao i maloj, uglavnom homogenoj populaciji. 

- Mada i dalje visoko rangirana, Finska je nazadovala na Pisa tabeli posljednjih godina. 

- Poput drugih država, Finska je takođe suočena je sa izazovima finansijskih ograničenja i rastućom imigracijom.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (10 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • Pravda! 1 godinu i 5 mjeseci
    I kod nas su predavaci uvazeni...a tek sto su dobro placeni, pa to je za pricu...
    • 8
    • 0
  • Intuicija 1 godinu i 5 mjeseci
    Opučih se dok pročitah. 19 u razredu! Jasno je što su napredni. Nema vrdanja. Respect.
    • 6
    • 0
  • Milica9 1 godinu i 5 mjeseci
    To sto nemaju testove je jedan ogroman plus i korak naprijed u obrazovanju. Djeca prisustvuju svim casovima, bez strahovanja od iznenadnog kontrolnog, i vise su zainteresovani za temu - vise uce. I sto je najbitnije na ovaj nacin oni ulaze u srz problema, bez bubetanja lekcije od tacke do tacke.
    • 4
    • 0