navigacija Naslovnica Premium

SPOR IRANA I BIVŠIH SSSR REPUBLIKA OKO KASPIJSKOG JEZERA

13.8.2018 07:36

Dogovorili podjelu nafte i gasa, ali ne i granice

I dok pojedine države sprovode velike projekte poput Kašagan naftnog polja kod obale Kazahstana, spor oko pravnog statusa jezera je spriječio implementaciju brojnih ideja

Dogovorili podjelu nafte i gasa, ali ne i granice Lideri pet država nakon potpisivanja Kaspijske konvencije
Foto: Beta/AP Autor: Nada Bogetić

Iran i četiri bivše sovjetske države, uključujući i Rusiju, postigle su juče načelni dogovor oko podjele potencijalno ogromnih resursa nafte i gasa u Kaspijskom jezeru, otvorivši put za dalja energetska istraživanja i projekte izgradnje gasovoda.

Međutim, za razgraničenje jezerskog dna – koje je uzrok brojnih sporova – biće potrebni dodatni sporazumi između zemalja kaspijskog basena, kazao je predsjednik Irana Hasan Rohani.

Skoro tri decenije, pet država – Rusija, Iran, Kazahstan, Turkmenistan i Azerbejdžan – spore se oko podjele najvećeg jezera na svijetu.

I dok pojedine države sprovode velike projekte poput Kašagan naftnog polja kod obale Kazahstana, spor oko pravnog statusa jezera je spriječio implementaciju brojnih ideja.

Jedna od tih ideja je cjevovod preko Kaspijskog jezera kojim bi se prenosio gas od Turkmenistana do Azerbejdžana pa zatim u Evropu, čime bi se tim državama omogućilo da pariraju Rusiji na zapadnim tržištima.

Pojedine države osporavaju vlasništvo nad nekoliko polja nafte i gasa, što je odgodilo njihov razvoj.

„Utvrdili smo teritorijalne vode širine 15 milja i njihove granice će postati državne granice“, kazao je predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev na konferenciji za novinare poslije potpisivanje Kaspijske konvencije.

Nazarbajev je takođe kazao da se konvencijom eksplicitno zabranjuje bilo kakvo oružano prisustvo na Kaspijskom jezeru osim zemalja potpisnica.

Kašagan, naftno polje Naftno polje Kašagan 

Govoreći nakon jučerašnjeg potpisivanja konvencije, svi lideri su pohvalili „istorijski događaj“, ali nijedan od njih nije pružio više detalja o podjeli jezerskog dna.

„Možemo reći da je postizanje konsenzusa o statusu jezera bilo teško i bilo je potrebno mnogo vremena, pregovori su se nizali 20 godina i bili su neophodni veliki i zajednički napori svih zainteresovanih strana“, rekao je Nazarbajev, domaćin ceremonije.

Ruski predsednik Vladimir Putin, veliki zagovornik sporazuma, rekao je da će konvencija imati „epohalni značaj“ i pozvao na veću vojnu saradnju zemalja kaspijskog basena.

Međutim, jasno stavljajući do znanja da konvencija nije finalno rješenje, Rohani je kazao da će za razgraničavanje biti potreban dodatni rad i novi sporazumi, mada će konvencija poslužiti kao osnova za to.

Moskva nema direktni teritorijalni spor ali se protivi, navodeći ekološke razloge, igradnji cjevovoda kojim bi se prevozio prirodni gas između Turkmenistana i Azarebejdžana a koji bi omogućio da turkmenski gas zaobiđe Rusiju na putu ka Evropi.

Ostaje nejasno hoće li juče usvojena konvencija definitivno otvoriti put za igradnju tog cjevovoda. Nazarbajev je kazao da dokument dozvoljava postavljanje cjevovoda pod uslovom da su ispunjeni određeni standardi kada je u pitanju životna sredina.

Ešli Šerman, glavni analitičar za kaspijski region u energetskoj konsultantskoj grupu “Vud Mekenzi”, kazao je za Rojters da, mada je potpisivanje konvencije „prekretnica bez presedana“ za region, direktne posljedice za energetski sektor će biti ograničene.

„Smatramo da je Transkaspijski gasovod (TCGP) malo vjerovatan pa čak i na duže staze“, naveo je Šerman. „Razjašnjavanje pravnog statusa će rasvijetliti i komercijalne i strateške prepreke za TCGP, počev od infrastrukture do konkurentnosti u snabdijevanju, i to ne samo od Azerbejdžana“.

U južnom dijelu, obećavajuća je spremnost za zajedničke projekte, smatra Šerman. „Polja čije je vlasništvo sporno i zamrznuti projekti istraživanja bi se mogli vratiti na agendu“, kazao je on.

Međutim, budući da proizvodnja nafte i gasa iz Kaspijskog jezera već dostiže skoro dva miliona barela, uticaj novih polja – ukoliko i kada budu riješeni sporovi oko vlasništva – mogu biti prilično ograničeni.

„Razmjeri projekata u spornim vodama ne mogu se porediti sa postojećim supergigantskim poljima, počev od azerbejdžanskih Čirag Gunešli i Šah Deniz do Kašagana u Kazahstanu“, kazao je Šerman.

Spor datira od raspada SSSR-a

Spor oko Kaspijskog jezera nastao je sa padom Sovjetskog Saveza koji je imao jasno definisanu kaspijsku granicu sa Iranom. U pregovorima sa postsovjetskim državama, Teheran je insistirao na podjeli jezera na pet jednakih djelova ili na zajedničkom razvoju svi njegovih resursa.

Niko od susjeda nije pristao na te predloge a Rusija, Kazahstan i Azerbejdža su podijelili sjeverni dio jezera između sebe.

Međutim, Azerbejdžan tek treba da se dogovori oko podjele nekoliko polja nafte i gasa sa Iranom i Turkmenistanom, uključujući i Kapaz/Serdar polje sa rezervama od oko 620 miliona barela nafte.

Tri države su pokušale da razviju sporna polja, a povremeno su čak koristile i ratne brodove kako bi odbile preduzimače koje su angažovale druge strane. Usljed toga, nijedan od spornih projekata nije daleko odmakao.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (2 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 1

  • Bosko1 3 mjeseca
    Ako su se dogovorili oko nafte i gasa (čitaj - PARA), lako će se oko granica dogovoriti...
    • 1
    • 0