navigacija Naslovnica Premium

AGENCIJA DPA ANALIZIRA SITUACIJU NA ZAPADNOM BALKANU

6.2.2018 12:53

EU i Balkan: Nije to prava ljubav

"Decenijama dominantni Milo Đukanović sa par prijateljskih porodica vodi državu kao da je njegovo vlasništvo"

EU i Balkan: Nije to prava ljubav Vučić i Đukanović
Deutsche Welle
Foto: Gov.me Autor: Deutsche Welle

Prema Strategiji o proširenju Evropske komisije, Srbija i Crna Gora trebalo bi da se pridruže Evropskoj uniji do 2025. godine. Ali šta je sa reformama? Njemačka agencija dpa analizira situaciju na Zapadnom Balkanu.

Postoje dva veoma različita svijeta. S jedne strane su lideri Evropske unije, poput predsjednika Evropskog parlamenta Antonija Tajanija koji je prošle nedjelje u Beogradu obznanio da, zbog mnogih, navodnih reformi, pristupanje Srbije Uniji smatra mogućim čak i prije 2025. S druge strane su veliki djelovi civilnog društva koji se žale da su demokratski nedostaci, pritisak na medije i pravosuđe, danas gori nego u ratnim devedesetim.

Mala jadranska zemlja, Crna Gora, pregovara sa Briselom skoro šest godina, i sa 30 otvorenih od ukupno 35 poglavlja, najdalje je odmakla u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Ali unutrašnjopolitička situacija je krhka. Polovina opozicije već dugo bojkotuje parlament. Ona tako protestuje protiv decenijama dominantnog Mila Đukanovića, koji sa par prijateljskih porodica vodi državu kao da je njegovo vlasništvo. Sa samo nekoliko kratkih izuzetaka, dugogodišnji predsjedavajući socijalistima (DPS) je ili predsjednik ili premijer Crne Gore.

Brisel Vučiću prašta nedemokratske poteze

I predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je takođe čitavu malu vječnost u politici: dugogodišnji velikosrpski nacionalista i opozicionar, pa šef vlade, a danas predsjednik, vatreni Evropljanin. Zapad, bilo da je riječ o Vašingtonu, Berlinu ili Parizu, u tom, uprkos dugoj karijeri tek 47-godišnjaku, vidi svog najvažnijeg partnera. Brisel Vučiću oprašta sve nedemokratske poteze kod kuće, samo ako ne provocira nove sukobe i zalaže se za pomirenje sa Kosovom, albanskom pokrajinom koja se prije deset godina otcijepila, kaže sociolog Jovo Bakić.

Omiljeni partneri Brisela su i u Bosni i Hercegovini takođe decenijama na vlasti, poput muslimanskog lidera Bakira Izetbegovića. Ali i on, kao i lideri Srba i Hrvata u BiH, već dugo zamajava EU obećavajući reforme, kritikuje Srđan Blagovčanin.

„Priče o reformama su bajke“, žali se direktor nevladine organizacije „Transparensi“ u Sarajevu. Štaviše, „stranke su kriminalne organizacije“ i funkcionišu „kao mafija“.

Opozicioni političar Predrag Kojović to vidi slično.

„Stranačke klike samo žele da obezbijede svoje ilegalno stečeno bogatstvo, bez ikakvih pravnih, političkih ili socijalnih posljedica“, kaže predsjednik Naše stranke za njemačku novinsku agenciju dpa. Skoro svi strani eksperti slažu se da su stranke u svakoj zemlji Jugoistočne Evrope – „bog i batina“: njih niko ne kontroliše, a one vladaju svakom oblašću privrede i društva, medijima i pravosuđem, podstiču profesionalne i preduzetničke karijere, ili ih uništavaju.

A s kim da pregovaramo?

Zapadne diplomate ponekad i same uviđaju koliko su problematična ta njihova partnerstva sa moćnim ljudima na Balkanu. Te veze oni pravdaju činjenicom da je opozicija u tim zemljama rascjepkana, posvađana i često organizaciono nesposobna. Kažu da jednostavno nemaju drugog partnera za razgovore i pregovore. I zaista, opozicija je u svim tim zemljama obično duboko podeljena, bez ikakve perspektive za zajedničku političku aktivnost.

Veoma slično je i u drugim zemljama koji žele članstvo u Evropskoj uniji, kao što su Albanija, Makedonija i Kosovo. Svađe, blokade, bojkot i korupcija najvažniji su pojmovi njihove unutrašnje politike. Svih šest potencijalnih kandidata uključeno je u desetine graničnih sporova.

Diplomate EU se nadaju da će tim zemljama, uprkos sitnim koracima, jednom ipak uspjeti da izvrše proboj ka demokratiji i tržišnoj ekonomiji. Ali stanovništvo ne želi da čeka. Mnogi razočarani ljudi traže izlaz za sebe i emigriraju iz svoje zemlje, prije svega u Njemačku i Austriju. To su dobro obrazovani mladi ljudi, na Zapadu dobrodošli inženjeri, ljekari i njegovatelji. Oni svojim domovinama nedostaju i to samo još više unazađuje tamošnja društva.

 

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (7 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 6

  • Strnilus 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Milo, daj nam neke izbore dok smo još zagrejani zbog Berana. :)
    • 10
    • 2
  • laki15 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Kakva slika Ovaj ovome šalje lopove da ih čuva po Beogradu a ovaj ovome šalje Sindjeliće po Podgorici da kradu izbore.
    • 10
    • 2
  • Gruban Malić 3 mjeseca i 2 nedjelje
    Sprem'te, se sprem'te!!! Ali ne za borbu, nego za emigraciju!!! To je ono sto su nam namijenili i ovi nasi, a i briselsko-vasingtonski zvanicnici. S mladim, obrazovanim ljekarima i inzinjerima oni ce biti zadovoljni, a i ovi nasi vlastodrsci, jer im u zemlji ostaje vecinom neobrazovana radna snaga, koja nikad nije ni naucila da razmislja svojom glavom, tako da ce lagano nastaviti svoju visedecenijsku vladavinu.
    • 5
    • 2