navigacija Naslovnica Premium

600 MILIJARDI BAREM

1.4.2012 20:06

EU od bogatih država traži više novca za MMF

MMF želi da privuče još 600 milijardi dolara novih resursa kako bi pomogao državama pogođenim efektima krize u eurozoni.

EU od bogatih država traži više novca za MMF
Foto: Rojters Autor: Beta

Evropska unija (EU) očekuje da će vođe najvećih svjetskih ekonomija (G20) odlučiti da u aprilu daju više novca Međunarodnom monetarnom fondu nakon što je Evropa povećala svoj krizni fond, kazali su zvaničnici EU-a danas.

MMF želi da privuče još 600 milijardi dolara novih resursa kako bi pomogao državama pogođenim efektima krize u eurozoni.

Većina zemalja G20 smatra da eurozona mora odvojiti više vlastitog novca za rješavanje problema dužničke krize prije nego što one daju dodatne resurse MMF-u.

Sedamnaest članica eurozone je u petak povećalo dva krizna fonda sa 500 na 700 milijardi eura.

Važan korak

„Bitno je omogućiti MMF-u dovoljno novca da nastavi da igra svoju sistemsku ulogu u svjetskoj ekonomiji, a jučerašnji dogovor eurogrupe je vrlo bitan korak“, kazala je danska ministarka finansija Margret Vestager, čija zemlja trenutno predsjedava EU-om.

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka zemalja G20 razmotriće mogućnost povećavanja resursa za MMF u Vašingtonu 22. aprila.

„Povećavanje resursa MMF-a je u interesu svih zemalja. Fokus je na Evropi, ali je bitno priznati da je i ostatak svijeta oslabljen“, kazala je Vestager.

„Mislim i nadam se – a tome i težimo – da ćemo u aprilu postići dogovor.“

Pet ekonomija zemalja u razvoju – Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička Republika (BRICS) – saopštile su da će podržati izdvajanje novih sredstava za MMF samo ukoliko im bude omogućena veća uloga odlučivanja u MMF-u, kao što je predviđeno reformama uvedenim 2010.

Porez na kupovinu akcija

U međuvremenu, oprezna podrška Švedske za uvođenje malog poreza na kupovinu akcija mogla bi da otvori vrata ograničenom porezu na finansijske transakcije u EU.

EU traži načine da povrati dio od mnogih milijardi eura koje su vlade utrošile na spašavanje banaka tokom finansijske krize, ali su francusko-njemački plan za uvođenje opšteg poreza na finansijske transakcije, uključujući kupovinu obveznica i derivata, do sada odbacivale i Velika Britanija i Švedska.

Derivati predstavljaju kompleks finansijskih instrumenata čije je korištenje posljednjih godina u stalnom porastu.

Velika Britanija i Švedska strahuju da bi oporezivanje većine finansijskih transakcija primoralo banke i druge finansijske institucije da se premjeste u finansijske centre u Sjedinjenim Američkim Državama i Aziji, što bi ostavilo njihove vlade sa još manje poreskog prihoda.

Švedski ministar finansija Anders Borg nagovijestio je u Kopenhagenu da bi možda podržao uvođenje malog poreza, uglavnom na kupovinu akcija.

"Ukoliko želimo da nađemo rješenje za svih 27 članica EU-a, moramo biti pragmatičniji", ukazao je Borg.

Ministri su u subotu pružili i opreznu podršku predlogu njemačkog ministra finansija Volfganga Šojblea za uvođenje poreza samo na trgovinu akcijama kompanija, kao "međukorak", prije nego što porez bude proširen.

Pregovori o predlogu Evropske komisije od septembra 2011. o uvođenju poreza na finansijske transakcije "ne bi trebalo da budu napušteni ili odloženi", rekao je Šojble.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.