navigacija Naslovnica Premium

V.ROMPEJEV PRIJEDLOG

1.12.2013 16:13

Eurozona u borbi s krizom: Jeftini zajmovi u zamjenu za reforme

Zemlje eurozone zaključile bi s institucijama EU bilateralne ugovore u kojima bi se obavezale na sprovođenje strukturnih reformi, zauzvrat bi dobile finansijsku podršku

Eurozona u borbi s krizom: Jeftini zajmovi u zamjenu za reforme
Vijesti online
Foto: Beta/AP Autor: Vijesti online

Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompej pripremio je prijedlog prema kojem bi se zemljama članicama eurozone nudili jeftini zajmovi u zamjenu za sprovođenje bolnih ekonomskih reformi.

Riječ je o konkretizaciji prijedloga sa samita EU iz decembra prošle godine na kojem se tražio način kako podstaći zemlje članice eurozone na reforme kojima bi se izbjeglo ponavljanje finansijske i dužničke krize u više zemalja koje dijele zajedničku valutu.

Šef eurozone, Diselblum, kritikovao je Van Rompejev prijedlog o jeftinim zajmovima, ističući da podsticaji za reforme moraju doći iznutra, a ne spolja

Po tom prijedlogu, zemlje eurozone zaključile bi s evropskim institucijama bilateralne ugovore u kojima bi se obavezale na sprovođenje strukturnih reformi, a zauzvrat bi dobile ciljanu finansijsku podršku.

Zajmovi bi bili atraktivni s kamatama nižim od onih koje se mogu dobiti na finansijskim tržištima. Ti zajmovi bi na posredan način zapravo uključivali minimalne fiskalne transfere između zemalja eurozone, čemu se dugo protivila Njemačka.

Smatra se da bi fiskalni transferi gurnuli eurozonu korak bliže prema fiskalnoj uniji, posebno ako bi mehanizam "zajmovi za reforme" predstavljali sjeme budućeg budžeta eurozone, koji se do sada u euro-žargonu nazivao "fiskalni kapacitet".

U sklopu velikog remonta Ekonomske i monetarne unije (EMU) kako bi se uklonili nedostatci koje je dužnička kriza izbacila na površinu došlo se do dva reformska prijedloga - prvi je prijedlog da zemlje članice potpišu bilateralne ugovore s evropskim institucijama o sprovođenju strukturnih reformi, a drugi je stvaranje fiskalnog kapaciteta eurozone.

Međutim, na prošlogodišnjem decembarskom samitu u zaključcima su spomenuti ugovorni aranžmani, a izostavljen je fiskalni kapacitet i umjesto toga koristio se izraz mehanizam solidarnosti iz kojeg bi se pomagale reforme u zemljama članicama.

Njemačka kancelarka Angela Merkel tada je rekla da fond solidarnosti ne bi trebao da bude velik i da bi raspolagao s možda 10, 15 ili 20 milijardi eura.

U Van Rompejevom prijedlogu se ne spominje kako bi se prikupljao novac kojim bi se finansirale reforme.

Šef eurozone, holandski ministar finansija Jarun Diselblum kritikovao je Van Rompejev prijedlog o jeftinim zajmovima, ističući da podsticaji za reforme moraju doći iznutra, a ne spolja.

"Za modernizaciju privrede motivacija mora doći iznutra i ni na trenutak ne vjerujem da će velike zemlje preduzeti reforme u zamjenu za jeftine zajmove ili slične stvari, koje razmatra Van Rompej", rekao je Diselblum u intervjuu za francuski poslovni list "Les Echos".

"O tom pitanju treba da razgovaraju lideri država. Prijedlog mi liči na onaj o euroobveznicama", kaže Diselblum.

"Ja nisam za to jer bi to uklonilo bilo kakav podsticaj za vođenje zdrave budžetske politike. Samo razlike u kamatnim stopama koje zaračunavaju finansijska tržišta ovisno o politikama koje se sprovode mogu poslati pravi signal. Nemojmo ponavljati takve greške", dodao je šef eurozone.

Kako bi vlade sprovodile ono na što se obavežu zajmovi bi se isplaćivali u tranšama, a subvencionirani dio kamata bio bi isplaćen tek na kraju, kad se reforme sprovedu. U slučaju nepoštovanja ugovora, eurozona bi mogla da suspenduje kredit ili da traži povraćaj novca, stoji u Van Rompejevom prijedlogu.

Ugovorne aranžmane u kojima bi se zemlje članice obavezivale na reforme odobravale bi članice eurozone.

U Van Rompejevom prijedlogu se kaže da je finansijska podrška zamišljena kao pomoć privredi, a ne kao naknada za troškove reformi.

Jeftine zajmove ne bi mogle da dobiju zemlje koje imaju prekomjerni deficit ili su u programu finansijskog spašavanja.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.