navigacija Naslovnica Premium

TEMPERATURA RASTE ŠIROM IBERIJSKOG POLUOSTRVA

19.6.2017 17:25

Evo zašto je Portugal bespomoćan pred požarima i šta bi se iz toga moglo naučiti

Između 1993. i 2013. godine u Portugalu je zabilježeno više šumskih požara nego u Španiji, Francuskoj, Italiji ili Grčkoj, iako je Portugal manji od bilo koje od tih zemalja - navodi se u prošlogodišnjem izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu

Evo zašto je Portugal bespomoćan pred požarima i šta bi se iz toga moglo naučiti
Foto: Reuters Autor: Beta

Kada je temperatura počela da raste širom Iberijskog poluostrva prošle nedjelje, svi su znali da je samo pitanje vremena prije nego što počne požar - to je već sigurno, svakog ljeta. Ali ovog puta je mnogo gore - u Pedrogao Grande u Portugalu je poginulo 62 ljudi što je po posljedicama najgori šumski požar u istoriji te zemlje. 

Evo zašto Portugal izgleda bespomoćno pred požarima i šta bi se iz toga moglo naučiti.

Između 1993. i 2013. godine u Portugalu je zabilježeno više šumskih požara nego u Španiji, Francuskoj, Italiji ili Grčkoj, iako je Portugal manji od bilo koje od tih zemalja - navodi se u prošlogodišnjem izvještaju Evropske agencije za životnu sredinu.

Razlozi za to su mnogi. Portugal je na jugozapadnom obodu Evrope, tanka traka zemlje na obali Atlantskog okeana na zapadu, a graniči se sa Španijom na sjeveru i istoku. To je mjesto čestih jakih vjetrova i temperatura u unutrašnjosti ponekad premašuje 40 stepeni Celzijusa, kao ovih dana.

Velike oblasti centralnog i sjevernog Portugala su pod gustom šumom i brdovite, a većina su borovi i eukaliptusi koji dobro gore. Šumska industrija, posebno proizvodnja papirne pulpe, čini oko tri odsto BDP-a, a ekolozi osuđuju vlasti što odobravaju prekomjerno sađenje, posebno eukaliptusa. To je najučestalija i najprofitabilnija vrsta u toj zemlji, ali se u nepovoljnim uslovima može pretvoriti u bure zapaljenog baruta.

Jedna studija Vlade je utvrdila da je od 2003. do 2013. godine većina požara bila podmetnuta, ili je izbila usljed nemara ili nesreće.

Vjeruje se da je katastrofa u Pedrogau Grande počela "suvom olujom", prirodnom pojavom koja se okrivljuje za izazivanje požara širom svijeta. Tokom "suve oluje", zbog visoke temperature kiša ispari prije nego što stigne do tla, ali munje iz visokih oblaka kumulonimbusa stižu do tla. Tako je zemljište suvo i požari izbijaju brzo i šire se još brže nošeni jakim olujnim vjetrom.

Portugalski policijski detektivi kažu da su čuvari šume i istražitelji našli drvo u koje je grom udario u subotu tokom "suve oluje" u oblasti Pedrogao Grande. To drvo je u selu Eskalos Fundeiros, rekao je šef policije Almeida Rodriges.

Regionalni tužilac je naložio krivičnu istragu uzroka požara, ali od toga bi se mogao odsutati, ako se potvrdi policijska verzija.

Portugal je izdržao trogodišnju recesiju uz 78 milijardi eura međunarodne kreditne pomoći 2011. godine. Iako je kriza zvanično završena, prinudno smanjivanje rashoda se nastavlja u gotovo svim oblastima vlasti. Gazdovanje šumama nije izuzetak, i ima manje novca za preventivne mjere, kao što je čišćenje šuma.

Ali, globalna promjena klime je takođe faktor. Ekolozi kažu da južna Evropa, kao i mnogi drugi djelovi svijeta, doživljava duža i toplija ljeta, a kraće i suvlje zime. Grinpis kaže da je ove godine početak ljeta najtopliji u posljednjih 40 godina.

Evropska agencija za životnu sredinu je u izvještaju decembra prošle godine rekla da očekuje da promjena klime "ima jak uticaj na šumske požare u Evropi".

"Iako većinu požara u Evropi izazivaju ljudi (slučajno ili namjerno), opšte je poznato da vremenski uslovi i gomilanje gorivog materijala imaju dominantnu ulogu i utiču na promjenu rizika od požara", piše u tom izvještaju.

Portugal ima mnogo iskustva u gašenju požara, ali izgleda da joj nedostaju oprema i finansije. Ta zemlja ima vatrogasne letjelice, ali ih nema dovoljno za velike požare kakav je izbio prošlog vikenda.

Zato se angažuju i avioni privatnih firmi ili se oslanja se na program Evropske unije po kojem susjedne zemlje poput Španije, Francuske i Italije šalju avione kada mogu.

Vlada je marta prošle godine odobrila dugoročni plan za poboljšanje upravljanja šumama i sprječavanje požara, uz ograničenje površina pod eukaliptusima, zapošljavanje više vatrogasaca i bolju opremu.

Međutim, kritičari kažu da mnoge od tih promjena nisu ni stupile na snagu, ili su u praksi manje od onoga što je potrebno.

Ekološke grupe kažu da vlada nije uradila dovoljno na prevenciji, kao što su godišnji programi čišćenja šuma, uklanjanje drveće iz okoline kuća i puteva, stvaranje vatrogasnih prosjeka u šumama i prisiljavanje zemljoposjednika da uklanjaju sve otpatke koji postaju gorivo za požare.

"U Portugaliji, glavni faktor velične požara su neprekinute površine pod šumom", rekao je profesor Paolo Fernandes istraživač šuma na Univerzitetu Tras-os-Montes e Alto Duro. 

U idealnom slučaju, rekao je on, trebalo bi da bude protivpožarnih prosjeka - čistina u šumama ili poljoprivrednog zemljišta što pomaže da se požar zaustavi.

Tokom 2015. i 2016. godine, Portugal je imao oko 50 vatrogasnih letjelica na raspolaganju, većinom iznajmljenih. Ali, u subotu je izbilo pet velikih požara, to je razvuklo sposobnost te zemlje do pucanja i prisililo je da traži pomoć iz inostranstva. Više od 2.000 vatrogasaca i vojnika bori se protiv vatre.

Požar u Pedrogalu je daleko najgori u toj po broju žrtava - za sada 62. Poređenja radi, u požarima širom Portugala posljednjih godina je poginulo svega četvoro ljudi, od čega troje na ostrvu Madeiri.

Najgori prethodni gubitak života bio je 1966. godine, kada je u požaru poginulo 25 portugalskih vojnika.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

4 (1 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.