Suđenje masovnom ubici Andersu Behringu Brejviku završeno je juče u Norveškoj a porodice žrtava su napustile sudnicu u znak protesta zbog njegovog pokušaja da opravda počinjeni masakr.
On je rekao da je djelovao kako bi odbranio zemlju i zaustavio muslimansku invaziju, i od suda zatražio da bude proglašen uračunljivim i oslobođen krivice.
Presuda će biti donijeta 24. avgusta, objavio je BBC.
Tužilaštvo je u četvrtak saopštilo da je on neuračunljiv i da bi ga trebalo smjetsiti u mentalnu instituciju.
Njegov advokat, Geir Lipstad, ističe da je njegov klijent vođen esktremnom politikom.
Posljednjeg dana suđenja mogla su se čuti i bolna svjedočenja ljudi na koje su napadi direktno uticali.
Brejvik (33) je priznao da je 22. jula prošle godine ubio 77 a ranio 242 osobe u bombaškom napadu na vladine kancelarije u Oslu i, zatim, pucačkom pohodu na mlade pristalice Laburističke stranke u jednom kampu na ostrvu Utoja.
Zahtjev za oslobađanjem je pravna formalnost, s obzirom na to da on ne prihvata optužbe za terorizam i ubistvo s predumišljajem.
Spomenik Brejvikovim žrtvama?
Norveška vlada je ranije saopštila da će podići spomenike Brejvikovim žrtvama na mjestima gdje su se dogodili napadi.
Brejvikovo obraćanje sudu, kao i svjedočenje preživjelih i porodica žrtava, juče nije emitovano.
Grupa za podršku žrtvama naglasila je da bojkot njegovg obraćanja nije bio usmjeren protiv samog suda, već protiv samog Brejvika.
„On ima pravo da govori – mi nismo dužni da ga slušamo“, rekao je član grupe Kristijan Bjeland.
Brejvik je 45 minuta govorio o razlozima zašto je počinio napade.
Čitajući pripremljeni tekst iskaza, on je napao sve ono što mu se ne sviđa o njegovoj zemmlji, od neetničkih Norvežana kojima je dopušteno da predstavljaju državu na Evroviziji do efekta serije „Seks i grad“ na javni moral.
Ništa nije ukazivalo da je nasilan
Čitajući statistike o stopi nataliteta među muslimanima, Brejvik je izjavio da je izvršio napade kako bi spriječio da Norveška postane „multikulturalni pakao“.
Na sudu je, istakao je ranije juče Lipestad, da odluči je li njegov klijent bio uračunljiv u vrijeme napada.
Svog klijenta je opisao kao običnog momka koji ima dobre prijatelje i kolege. Kako bi, upitao je Lipestad, čovjeku koji je mentalno bolestan bilo dopušteno da se učlani u jedan streljački klub?
Ništa u Brejvikovom životu, sve do „pakla nasilja“ 22. jula, nije ukazivalo da je on nasilna osoba, istakao je advokat
Ništa u Brejvikovom životu, sve do „pakla nasilja“ 22. jula, nije ukazivalo da je on nasilna osoba, istakao je advokat.
Tužilaštvo je saopštilo da nije ubijeđeno da je Brejvik psihotičan, ali da ima dovoljno sumnji da zatraži da bude proglašen neuračunljivim.
Ukoliko bude proglašen uračunljivim, Brejviku će vjerovatno biti izrečena maksimalna zatvorska kazna od 21 godine. Zatvorska kazna može biti produžena ako se procijeni da zatvorenik predstavlja prijetnju po društvo. Ako, međutim, bude proglašen neuračunljivim, biće smješten u mentalnu instituciju dok god bude smatran bolesnim i opasnim po druge. Tužilaštvo je u četvrtak predložilo da on bude hospitalizovan do kraja života.
Prema rezultatima ankete državne televizijske stanice NRK, troje od četvoro Norvežana smatra da Brejvik nije neuračunljiv.
Međutim, čak i norveška demokratija ima svojih granica.
„Odlučila sam da se ne plašim Brejvika"
Norveški advokat Tor Erling Staf je naglasio da odluka o Brejvikovom mentalnom stanju ne može biti demokratski donijeta odluka.
„Da se pitanja poput ovog ostavljaju ljudima, ne bi nam trebali sudovi“, rekao je Staf za NRK.
Trudeći se da ne zaplače, jedna neimenovana ucviljena majka ispričala je sudu kako je to izgubiti kćerku u bombaškom napadu u Oslu.
Odlučila je da prisustvuje suđenju upravo zbog smrti kćerke.
„Odlučila sam da se ne plašim Brejvika. Htjela sam da pratim suđenje. Htjela sam to da uradim za moju kćerku“.
„Odlučila sam da se ne plašim Brejvika. Htjela sam da pratim suđenje. Htjela sam to da uradim za moju kćerku“
Laburisti dijele slično mišljenje o imigraciji?
Predmet žustre debate bila je nedavna odluka vlade u Oslu da se istjeraju djeca ilegalnih azilanata rođena u Norveškoj.
Vladu lijevog centra predvode laburisti i njena odluka demonstrira želju Norveške da svoje državne granice drži čvrsto zatvorenim. Ljudi su bili šokirani saznanjem da prošlogodišnje napade nisu izvršili strani ekstremisti, već jedan plavušan iz Osla.
Naklonost prema Brejvikovim stavovima o imigraciji tako nije rijetka kako se možda očekivalo od društva koje želi da bude etiketirano kao otvoreno i inkluzivno.
Pitanja bez odgovora
Nedavna istraživanja javnog mnjenja pokazala su da rizik od terorizma sada sve više Norvežana smatra važnim faktorom pri odabiru turističke destinacije.
Oni su, takođe, više zabrinuti zbog političkih nemira, zločina, nasilja i prirodnih nesreća nego što su bili prije samo godinu. U završnom komentaru, tužiteljka Inga Bejer Engha je naglasila da suđenja rijetko kada pružaju odgovore na sva naša pitanja.
BBC ističe da će biti potrebno više od godinu i kraja Brejvikovog suđenja da bi Norvežani počeli da prihvataju osjećaj nesigurnosti koji i dalje drma osjećaj neranjivosti ove zemlje.
Galerija
Bonus video:
