Reakcije vlasti na Zapadnom Balkanu na koronavirus pokazale su pravo stanje i kvalitet upravljanja i želju da se pandemija upotrijebi za političku korist, navodi se u analizi Instituta za saradnju i razvoj (CDI).
Konstatuje se da je pandemija otkrila i pojačala strukturne slabosti demokratija šestorke iz Jugoistočne Evrope (SEE6).
Za stanje demokratije u SEE6 pandemija je poslužila kao "lakmus test", ocjenjuje se u u analizi "Kovid-19 i reforme u SEE6 - kako je pandemija testirala otpornost institucija SEE6 i napredak reformi".
"Suzbijanje individualnih sloboda, poslušno pravosuđe, nastavak napada na medije, usvajanje zakona prilagođenih za ličnu dobit putem uredbi, ilustruju ubrzavanje demokratskog zaostajanja", ukazuje se.
Dalje se navodi da je pandemija kovida-19 proizvela direktne posljedice po ekonomiju, politički kontekst, društvenu klimu i ukupno blagostanje građana Zapadnog Balkana.
Glavni rizik za region, navodi se, jeste produžena pandemija, kao i dublja recesija u EU, koja bi mogla da oteža rješavanje ekonomske krize.
Kao otežavajući faktor djelovaće i "užarena" politička situacija u balkanskim zemljama i njihova slaba institucionalna uprava i pandemija bi mogla da izazove kašnjenje u sprovođenju reformi. Ukupno gledano, demokratski legitimitet SEE6 institucija je pogoršan.
Istovremeno je u eri pojačane geopolitičke konkurencije pozicija EU u regionu u opasnosti, upozorava se u analizi koju je objavio tink-tenk sa sjedištem u Tirani.
U analizi se navodi da se, uprkos početnoj sporoj reakciji u zdravstvenoj krizi, EU dokazala kao vodeći partner i pružalac pomoći.
Geopolitička konkurencija postala je vidljiva u Srbiji, kroz takmičenje sa Kinom u pružanju pomoći u medicinskoj opremi, i na Kosovu, kroz ulogu Trampove administracije u dijalogu sa Srbijom.
Na Kosovu predsjednik, kako se navodi, marginalizuje EU i daje prednost dijalogu sa Srbijom uz posredovanje SAD i takođe oštro kritikuje to što Kosovo ne dobija viznu liberalizaciju.
U analizi se ukazuje i da je pandemija postala arena za političku borbu, a zastoj sa reformom izbornog zakona u Albaniji i izmještanje izvršne moći u kancelariju predsjednika u Srbiji ističu ulogu političkih elita u dizajniranju i implementaciji reformi.
Mjere uvedene u borbi sa pandemijom takođe su zaustavile reforme i spriječile lokalne organizacije civilnog društva da učestvuju u javnim debatama.
"U Srbiji je pandemija dala mnogo jasniju sliku već autoritarnog, hibridnog režima koji je dodatno ojačan vanrednim mjerama... nadmoć izvršne vlasti nad zakonodavnom postala je jasna, kao i tekuća centralizacija političke moći u rukama predsjednika", piše u analizi.
Dalje se navodi da su izborni uslovi bili daleko od poštenih i da su medijske slobode u ozbiljnoj opasnosti zbog mnogobrojnih prijetnji i napada na novinare.
U vezi s proširenjem EU, pandemija je pokazala strukturne slabosti u ključnim oblastima procesa EU integracija i Zapadni Balkan mora da pojača poštovanje demokratskih principa i vladavine prava kako bi razvio sistemsku otpornost na krize.
Istovremeno je pandemija pokazala koliko su regionalna saradnja i koordinacija javnih politika važni za bezbjednost i blagostanje građana regiona.
Pandemija je ukazala i koliko su ekonomije Zapadnog Balkana blisko povezane i zavisne od ekonomije EU, zbog čega svaki plan za ekonomski oporavak Unije mora da uključi region kao partnera, navodi se u analizi.
"Zapadnobalkanskoj šestorki je potrebna dodatna strukturna podrška EU kako bi podstakla vlastiti ekonomski oporavak i razvoj posle pandemije", navodi se i dodaje da najavljeni Ekonomski i investicioni plan za region mora da bude povezan sa pojedinačnim performansama partnera sa Zapadnog Balkana koje se tiču demokratske legitimnosti njihovih institucija.
Bonus video:
