Svetlana Tihanovskaja, liderka opozicije na spornim izborima koji su u nedjelju održani u Bjelorusiji, izjavila je da je napustila zemlju zbog bezbjednosti svoje djece.
Tihanovskaja se, vidno potrešena, obratila putem snimka koji je objavljen juče ujutro, nakon druge noći sukoba između policije i demonstranata. Ona je pozvala pristalice da ne učestvuju na antivladinim protestima.
“Ne dao vam bog da se suočite sa izborom sa kojim sam se ja suočila. Djeca su najvažnije nešto u našim životima,” izjavila je, ukazujući na to da je bila primorana da pobjegne u susjednu Litvaniju.
Okolnosti njenog odlaska pokazuju da je predsjednik Aleksandar Lukašenko pojačao pritisak na nju u nastojanju da uguši najveće proteste tokom njegove 26-godišnje vladavine.
Litvanski ministar spoljnih poslova Linas Linkevičius je rekao da su bjeloruske vlasti držale Tihanovskaju sedam sati u pritvoru nakon što je uložila žalbu zbog izborne prevare i da je prešla granicu rano juče.
“Narod Bjelorusije je donio odluku”, kazala je Tihanovskaja na drugom snimku, napravljenom samo nekoliko sati nakon što je odbila da prizna zvanične rezultate.
Totalni zaokret je šokirao njene pristalice, koje su nastup uporedile sa talačkim snimkom. Oni smatraju da je jasno da je snimljen pod pritiskom, prenio je “Fajnenšl tajms”.
"Niko normalan ne vjeruje da je Tihanovskaja to dobrovoljno snimila. To je samo jedan od dokaza kakve metode (Lukašenkov režim) koristi da slomi pojedince i duh ljudi,” rekao je predsjednik Litvanije Gitanas Nauseda.
Na snimku koji je napravljen u ponedjeljak u zgradi centralne izborne komisije u Minsku, Tihanovskaja je sa parčeta papira pročitala: “Bjelorusi, pozivam vas da budete razumni i da poštujete zakon. Ne želim krv i nasilje. Tražim od vas da se ne opirete policiji, da ne idete na trg i da ne dovodite svoj život u opasnost.”
Marija Kolesnikova, jedna od druge dvije žene koje su vodile njenu kampanju, kazala je da je dok je čekala ispred, vidjela “visoke pripadnika službi bezbjednosti” kako unose video-opremu u prostoriju. “Ne mogu ni da zamislim koliko ju je koštala ta odluka,” rekla je Kolesnikova za nezavisni portal Tut.by.
“Kada ste tri sata u prostoriji sa pripadnicima službi bezbjednosti i imate djecu, supruga vam progone, imate prijatelje i pristalice u zatvoru, i Svetlana ih nije čula nekoliko dana... kada vam čitavo okruženje i porodicu drže za taoce, teško je dati bilo kakvu izjavu a da nije pod pritiskom”, dodala je.
Tihanovskaja (37), bivša profesorica engleskog, tokom kampanje je poslala djecu izvan Bjelorusije nakon što je, kako je rekla, dobijala prijetnje. Njen suprug Sergej, popularni bloger, spriječen je da učestvuje na izborima i od maja je u zatvoru u Bjelorusiji.
“Vjerujem da joj nije bila namjera da napusti Bjelorusiju, nego da je to bila jedina opcija koju je mogla izabrati”, rekao je litvanski šef diplomatije. Litvanija joj je dala vizu na godinu i boravak, dodao je Linkevičius, rekavši da će joj to osigurati bezbjednost.
Veronika Cepkalo, treća liderka kampanje, rekla je da i ona pobjegla iz zemlje u ponedjeljak veče nakon što joj je rečeno da je izdat nalog za njeno hapšenje. Ona se dan ranije bila vratila u Bjelorusiju iz Rusije, gdje je njen suprug, bivši predsjednički kandidat, takođe pobjegao prošlog mjeseca.
Prema podacima izborne komisije, Tihanovskaja je osvojila samo 10.09 odsto glasova, a Lukašenko 80.08 procenata.
Tokom druge noći protesta zbog navodne izborne krađe, u sukobima sa policijom je ubijen najmanje jedan demonstrant, a na desetine su povrijeđene. Neki su kazali da su se priključili protestima nakon scena nasilja u nedjelju veče, kada je policija napadala demonstrante gumenim mecima, vodenim topom, šok bombama i pendrecima.
“Vidite šta se dešava u Bjelorusiji”, rekla je Cepkalo. “Ljudi se bore za svoje pravo da izaberu predsjednika. Neprihvatljivo je da Lukašenko zbog toga proliva krv naroda i naređuje masovna hapšenja.”
I zapadne države su okarakterisale izbore kao nefer i neslobodne.
“Nasilna represija i hapšenja mirnih demonstranata moraju prestati”, poručio je šef diplomatije Evropske unije Žozep Borel.
On je dodao da bi EU, u okviru planiranog razmatranja odnosa sa Bjelorusijom, mogla da preduzme “mjere protiv odgovornih za nasilje, neopravdana hapšenje i falsifikovanje izbornih rezultata”.
Strahuje se da bi Mađarska mogla blokirati sankcije, za koje je potrebna jednoglasna odluka, pošto je njen premijer Viktor Orban u junu pozvao blok da ukine postojeće mjere protiv Bjelorusije.
I gašenjem interneta protiv demonstranata
Protesti su uglavnom decentralizovani, bez jasnog lidera, iako popularni blogeri na društvenim mrežama igraju važnu ulogu u njihovoj koordinaciji.
Demonstranti pokušavaju da iskoriste ograničeni pristup Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka, ali ih usporava gašenje interneta za koje optužuju vlasti, piše Rojters.
Internet na mobilnim telefonima je isključen otkad su se demonstranti sukobili sa policijom i nedjelju.
Pristup Wi-Fi internetu je samo povremeno moguć, kada korisnici instaliraju posebni program, dok su mnogi sajtovi društvenih mreža blokirani. Lukašenko je demantovao da vlasti pokušavaju da ugase internet. On je za to optužio “strane sile” koje, kako kaže, želi da potpale nezadovoljstvo naroda.
Aleksandar (42), demonstrant u Minsku, rekao je za Rojters da dva dana nije pročitao neku vijest ili objavu na društvenim mrežama. “Ne mogu da vidim vijesti i stvarno ne znam ništa.”
On je ispričao da je u ponedjeljak veče pošao kući misleći da su protesti u Minsku završeni, ali su oni bjesnili u nekoliko djelova grada.
“Ova dugotrajna blokada interneta je bez presedana,” kazala je Katarina Šmarina, politička analitičarka iz Bjeloruskog instituta za strateške studije. Ona je istakla da je internet blokiran duže i agresivnije nego tokom protesta prošlih godina.
Bonus video:
