Predsjednik Vladimir Putin kazao je juče da Rusija ne želi da "apsorbuje nikoga" i da "neprijatelji" žele da zaustave rusku integraciju sa Bjelorusijom, tokom posjete Minsku koja je podstakla strahove Kijeva da namjerava da izvrši pritisak na bivšeg sovjetskog saveznika da se pridruži kopnenoj ofanzivi koja bi otvorila novi front protiv Ukrajine.
Putin, čije su trupe odbijene na sjeveru, sjeveroistoku i jugu Ukrajine, sada je u javnosti više aktivan povodom rata. On je, kako podsjeća Rojters, u petak posjetio operativno sjedište i razgovarao sa vojnim komandantima.
Njegov jučerašnji razgovor sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom je prva posjeta Minsku od 2019 - prije pandemije kovida i talasa prodemokratskih protesta u 2020. koje je Lukašenko ugušio zahvaljujući snažnoj podršci Kremlja.
Dvojica lidera su na zajedničkoj konferenciji za novinare govorili o prednostima saradnje pritom jedva pominjući rat u Ukrajini, a niko od prisutnih novinara nije postavio pitanje na tu temu. Oni su umjesto toga pitali o bliskoj ekonomskoj i odbrambenoj saradnji između dvije zemlje kao i o finalu fudbalskog prvenstva u Kataru.
Ruske snage su koristile Belorusiju kao lansirnu rampu za napad na ukrajinsku prijestonicu Kijev u februaru, a u toj zemlji već mjesecima traju ruske i bjeloruske vojne aktivnosti.
Bjeloruska opozicija jučerašnju posjetu i razgovore dvojice lidera vidi kao sredstvo za predstojeću rusku aneksiju.
"Rusiju ne zanima da nekoga apsorbuje", kazao je Putin. "To jednostavno nije svrsishodno", istakao je.
Lukašenko, koji je u jednom trenutku na zvaničnoj konferencij za novinare Putina nazvao "starijim bratom", pohvalio je Rusiju kao prijatelja koji nam je "pružio ruku" dajući Bjelorusiji naftu i gas po niskim cijenama.
"Rusija ne može bez nas, ali ni mi ne možemo bez Rusije", kazao je on.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov kazao je ranije juče da je Bjelorusija ruski "saveznik broj jedan", ali da su sugestije da Moskva želi da izvrši pritisak na Minsk da se pridruži, "specijalnoj vojnoj operaciji glupe i neosnovane izmišljotine".
General Serhij Najev iz komande ukrajinskih oružanih snaga kazao je da on vjeruje da Putin i Lukašenko razgovaraju o "daljoj agresiji protiv Ukrajine i širem uključivanju bjeloruskih oružanih snaga u operaciju protv Ukrajine naročito na kopnu".
Načelnik ukrajinskog generlštaba, Valerij Zalužni, kazao je za "Ekonomist" prošle nedjelje da Rusija priprema 200 000 novih vojnika za veliku ofanzivu koja bi došla sa istoka, juga ili čak iz Bjelorusije već u januaru, ali vjerovatnije na proljeće.
Moskva i Minsk su osnovale zajedničku vojnu jedinicu u Bjelorusiji i održale brojne vježbe. Tri ruska vojna aviona raspoređena su u Bjelorusiji prošle nedjelje.
Međutim Lukašenko, koji se u velikoj mjeri oslanja na Moskvu za podršku, u više navrata je kazao da Bjelorusija neće ući u rat sa Ukrajinom, a strane diplomate kaže da bi slanje bjeloruskih vojnika u rat bilo krajnje nepopularan potez kod kuće.
Zapadne sankcije su već značajno otežale Bjelorusiji da izvozi đubrivo, glavnu izvoznu robu, preko luka na Baltiku.
Zapadni vojni analitičari tvrde da Lukašenkova mala vojska nema dovoljno snage ili borbenog iskustva da napravi značajnu razliku - ali da bi primoravanje Ukrajine da pošalje trupe na sjever tu zemlju učinilo dodatno ranjivom za ruske napade u drugim djelovima zemlje.
Pentagon je 13. decembra saopštio da ne vidi "nikakvu vrstu ugrožavajućih prekograničnih aktivnosti od strane Bjelorusije u ovom trenutku".
Putnova posjeta Minsku najavljena je u petak nakon što je 3. decembra u Bjelorusiju iznenada otputovao ruski ministar odbrane Sergej Šojgu, gdje je sa bjeloruskim kolegom potpisao dokumenta čiji sadržaj i detalji nijesu objavljeni.
Rojters ističe da je strahove da su u pitanju mutne aktivnosti podstakla i vijest da je bjeloruski šef diplomatije Vladimir Makei, jedan od rijetkih zvaničnika u Lukašenkovoj vladi koji je bio u kontaktu sa Zapadom, iznenada preminuo prošlog mjeseca. Nije saopšten uzrok njegove smrti.
Njegov nasljednik, Sergej Aleinik, sastao se juče sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovim.
Na sastanku vlade nakon što su najavljeni razgovori sa Putinom, Lukašenko je iznenada rekao da bi svaka predaja suvereniteta bila izdaja bjeloruskog naroda.
"Naročito nakon ovih pregovora velikih razmjera, svako će reći: To je to, više nema vlasti u Bjelorusiji, Rusi već paradiraju i upravljaju zemljom", kazao je Lukašenko.
"Ponovo želim ovo naročito da naglasim: Niko osim nas ne upravlja Bjelorusijom".
Artjom Šraibman, bjeloruski politički analitičar, kazao je za "Gardijan" da bi svako direktno uključivanje Bjelorusije u Ukrajini predstavljalo politički rizik za Lukašenka.
"Učešće u ovom rat bilo bi krajnje nepopularno. Sva dostupna istraživanja pokazala su da 90 odsto Bjelorusa ne želi da šalju vojsku tamo", kazao je Šraibman. "To uključuje i Lukašenkove pristalice i proruske djelove društva".
Međutim, Šraibman je upozorio da mada će Lukašeno pokušati da se odupre, njegova pozicija bi se mogla promijeniti ubuduće. "Zasada, Putin djeluje zadovoljno sa svime što mu je Lukašeno dao. Međutim, ako od Lukašenka bude tražio direktno učešće u ratu, ne mogu se kladiti da će on moći da mu se odupire unedogled".
Nekoliko sati prije nego što je Putin stigao u Bjelorusiju, Rusija je u napadu dronovima "kamikazama" pogodila ključnu energetsku infrastrukturu u Kijevu oko njega.
Moldavija: Rusija sljedeće godine kreće prema nama
Moldavski šef obavještajne službe kazao je juče da sljedeće godine postoji rizik od nove ruske ofanzive prema istoku njegove zemlje i istakao da Moskva i dalje želi da uspostavi kopneni koridor preko Ukrajine do odmetnutog moldavskog regiona Pridnjestrovlje.
Komentari Aleksandra Museata, šefa Informativne i bezbjednosne službe, podsjećaju na nedavna upozorenja Ukrajine gdje vodeći generali proteklih dana upozoravaju da postoji velika prijetnja od nove ruske ofanzive početkom sljedeće godine.
"Pitanje nije da li će Ruska Federacija krenuti u novu akcija prema teritoriji Moldavije, već kada će to uraditi, kazao je on za lokalnu televiziju.
On je kazao da njegova agencija smatra da Rusija razmatra nekoliko scenarija da stigne do Moldavije i da je moguće da će ofanziva biti pokrenuta u januaru-februaru ili kasnije u martu-aprilu.
Moldavija, koja se nalazi zapadno od Ukrajine, ima mali budžet za odbranu i već duže vrijeme ima ruske trupe i mirovne snage stacionirane u Pridnjestrovlju, odmetnutom regionu koji već tri decenije opstaje uz podršku Moskve.
Musteata je kazao da Rusija želi da svoje snage poveže sa onima u Pridnjestrovlju.
Bonus video:
