navigacija Naslovnica Premium

OPORAVAK GODINAMA

1.10.2011 21:40

Evropljani su živjeli iznad svojih mogućnosti, sad snose posljedice krize

Prilagođavanje će biti bolno i dugo i biće test za sposobnost oporavka društava u socijalnom i političkom smislu

Tokom posljednjih mjeseci dužničke krize u Evropi stalno se ponavlja isti scenario: Berze se oporave na osnovu očekivanja da je pronađeno rješenje, a onda ponovo nastave pad kada se ta nada rasprši, što investitore zbunjuje i nervira.

Upućeni u američku hipotekarnu krizu 2008. i aktuelnu evropsku dužničku krizu smatraju da je problem u tome što mnogi investitori smatraju da postoji brzo i lako rješenje, samo kada bi se zvaničnici vlada mogli dogovoriti i brzo djelovati, piše „Njujork tajms“.

Najviše što se može učiniti u Evropi je da se spasu zadužene vlade i njihove banke kako bi se izbjegao veliki šok finansijskog sistema i recesija privreda širom svijeta.
U stvarnosti, takvo rješenje možda ne postoji. Najviše što se može učiniti u Evropi je da se spasu zadužene vlade i njihove banke kako bi se izbjegao veliki šok finansijskog sistema i recesija privreda širom svijeta.

Najnoviji spasilački paket za Evropu dobio je u četvrtak zeleno svjetlo njemačkog parlamenta, čime je novi sporazum dobio finansijsku težinu najveće privrede kontinenta.

Međutim, piše njujorški dnevnik, izbavljenje neće izbrisati ogromne dugove koji se su nagomilavali godinama – isto kao što spasavanje američkih banaka 2008. nije neutralisalo ogromnu količinu hipotekarnog duga koji vlasnici nekretnina nisu mogli da otplate.

Neki strahuju od najgoreg

Za rješavanje problema – previše duga, a nedovoljno rasta da ublaži teret – mogle bi biti potrebne godine.

„Svi su živjeli iznad svojih mogućnosti skoro deset godina, stoga je to prilagođavanje koje će biti bolno i dugo, i biće test za sposobnost oporavka društava u socijalnom i političkom smislu,“ kazao je Nikolas Veron iz briselskog instituta Brojgel.

Svi su živjeli iznad svojih mogućnosti skoro deset godina, stoga je to prilagođavanje koje će biti bolno i dugo.
Ako se evropske vlade ne mogu dogovoriti kako da spase Grčku od javnog duga, neki strahuju od najgoreg – kolapsa finansijskog sistema sličnog onom 2008. koji bi odjeknuo širom svijeta i osudio Evropu, ali i SAD i zemlje u usponu na produženo pogoršavanje, ili još gore.

Evropa je, isto kao i SAD, tokom proteklih decenija nagomilala bilione duga. Razlika je u tome, navodi se u komentaru, što su se u Americi uglavnom zaduživali potrošači i kompanije, a u Evropi vlade koje su nagomilavale dug, što su im olakšavala banke, pozajmljujući im novac kupovinom državnih obveznica.

Sada, dok privredu Sjedinjenih Država koče domaćinstva koja neće početi da troše dok ne smanje dugove, Evropa ne može ponovo ostvariti rast dok njene države ne nauče da žive u skladu sa mogućnostima.

Godine prilagođavanja

Ukratko, navodi „Tajms“, to znači godine bolnog prilagođavanja.

„Moramo se prilagoditi nižem rastu,“ rekao je Tomas Mirou, predsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj, misleći i na Evropu i na Ameriku. „To će, naravno, biti vrlo bolno. Ali, lideri moraju biti iskreni prema svom narodu.“

Rješavanje krize bi moglo pojačati povjerenje u pogođene ekonomije i dovesti do ostvarivanja pozitivnog rasta.
Postoje mišljenja da je Evropa zapravo u boljem stanju od Sjedinjenih Država. Nivo duga je bolno visok u Italiji, Irskoj i Grčkoj, ali ukupan dug eurozone iznosi 85 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok taj nivo iznosi 93 procenta u SAD-u.

Takođe, navodi se dalje u članku, evropski potrošači se nisu tako nemilosrdno zaduživali, pa njihov oporavak neće biti toliko okrutan.

„Moramo uraditi puno toga da bismo izašli iz krize,“ rekao je Holger Šmiding, ekonomista Berenberg banke u Londonu. „Međutim, jednom kada izađemo, SAD će biti te koje će se suočiti sa godinama oporavka, a ne Evropa.“

Rješavanje krize bi moglo pojačati povjerenje u pogođene ekonomije i dovesti do ostvarivanja pozitivnog rasta.

Međutim, piše „Njujork tajms“, opasnost je u tome što će stroge mjere štednje samo pogoršati ekonomski pad koji bi se mogao odužiti najmanje deceniju u Grčkoj, Portugalu i Španiji. Stagnirajuće ekonomije samo otežavaju vladama da isplate dugove.

Kako će se Portugal i Španija oporaviti

Njemačka se izvukla nakon što je više godina važila za „bolesnika Evrope“, sa visokom stopom nezaposlenosti i sporim rastom. Početkom 2000-ih, dok su države južne Evrope trošile više nego što su zarađivale, njemačka vlada je započela seriju strukturnih reformi, deregulacije i prilagođavanja zarada, što joj je pomoglo da postane ekonomska sila.

„On će kupiti spokoj na nekoliko nedjelja, ali neće riješiti dva ključna pitanja: smanjenje ogromnog duga i uspostavljanje rasta,“ kazala je Rajnhart.
Međutim, nije jasno kako će druge evropske države, poput Portugala i Španije, postići sličan oporavak.

Fond za izbavljenje, koji ima na raspolaganju 440 milijardi eura, nije dovoljan čak i ako bude osnažen, smatra Karmen Rajnhart sa Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju.

„On će kupiti spokoj na nekoliko nedjelja, ali neće riješiti dva ključna pitanja: smanjenje ogromnog duga i uspostavljanje rasta,“ kazala je Rajnhart za „Njujork tajms“.

Na duže staze, neki politički lideri i ekonomisti zagovaraju integrisaniji ekonomski, fiskalni i politički savez u Evropi – što smatraju jedinim realnim rješenjem.

„Mislim da mali koraci ovdje nisu od pomoći,“ rekao je ekonomista sa Harvarda Kenet Rogof, koji je sa Karmen Rajnhart napisao knjigu o dužničkoj krizi. „Na kraju se moraju formirati Sjedinjene Evropske Države, a one možda ne bi uključivale sve članice eurozone,“ kazao je Rogof.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

0 (0 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 5

  • labud 6 godina i 11 mjeseci
    europa zdaj
    • 0
    • 0
  • PraviVladika 6 godina i 11 mjeseci
    a dje su oni sad sto su do juce komentarisali EU rajem !!??!??
    • 0
    • 0
  • Ognjen 6 godina i 11 mjeseci
    A, sta da radimo mi koji jedva prezivljavamo?
    • 0
    • 0