Dominacija zbog kvaliteta ili zloupotreba?

Vlada SAD će u slučaju koji je pokrenula protiv Gugla zbog kršenja zakona o monopolu morati da dokaže da je kompanija osvojila tržište isključivanjem i gušenjem konkurencije

3488 pregleda 0 komentar(a)
Gugl kontroliše oko 90% tržišta onlajn pretrage u SAD, Foto: Reuters
Gugl kontroliše oko 90% tržišta onlajn pretrage u SAD, Foto: Reuters

Američka vlada, uprkos tome što ima prilično snažan slučaj protiv kompanije Gugl, mogla bi se prema mišljenju pravnih eksperata suočiti sa preprekom u vidu pravosuđa tradicionalno naklonjenog biznisu koje bi moglo osporiti optužbe da popularna Guglova besplatna onlajn pretraga, zapravo zakida korisnike ne nudeći im pravi izbor.

Gugl, koji kontroliše oko 90% tržišta onlajn pretrage u SAD-u, počeo je da dominira onlajn pretragom prije 20 godina sa algoritnima koji daju bolje rezultate od drugih. Kompanija se takođe oslanja i na ekskluzivne ugovore i sopstvene proizvode, poput android mobilnog operativnog sistema, koji je postao podrazumijevana opcija pretraživača za milione korisnika. To je ovoj kompaniji pružilo ogromnu prednost u odnosu na rivale.

U dugoočekivanoj tužbi pokrenutoj u utorak, a koja se smatra najznačajnijom akcijom protiv monopola neke američke kompanije u posljednjih nekoliko decenija, Vlada SAD optužuje Gugl da guši konkurenciju u onlajn pretrazi i oglašavanju favorizujući sopstvene specijalizovane usluge.

Gugl je, prema optužbama, osvojio onlajn tržište pretrage i digitalnog oglašavanja plaćajući milijarde dolara proizvođačima pametnih telefona i provajderima bežičnog interneta da promovišu njegov pretraživač i kažnjavajući ih ako se odluče za rivale.

Kako bi dobili ovaj slučaj američko Ministarstvo pravde mora dokazati da je Gugl stekao ili održavao monopol kroz zloupotrebe, ili na način koji je protivan pravilima fer konkurentske borbe koja podrazumijeva niže cijene, bolji kvalitet i širi izbor novih ili unaprijeđenih postojećih usluga.

Nekoliko pravnih eksperata smatra da navodne Guglove zloupotrebe djeluju slično optužbama koje je američka vlada 1990-ih iznijela protiv kompanije Majkrosoft. Taj istorijski slučaj je zaključen nagodbom 2002. godine, a u dokumentu nagodbe tvorac operativnog sistema Windows se obavezuje da ni na koji način neće kažnjavati proizvođače računara koji ne koriste Majrkosoftov softver.

Jedanaest američkih država pridružilo se tužbi vlade protiv Gugla, a državni tužilac Njujorka Leticija Džejms je kazala da će njena i još šest država uskoro podnijeti zasebne tužbe.

Eksperti su kazali da je malo vjerovatno da će savezna vlada odustati od ovog slučaja, već da će zapravo krenuti u jaču kampanju, naročito ukoliko demokrata Džo Bajden pobijedi na predsjedničkim izborima 3. novembra.

Rojters piše da se očekuje da će Gugl u odbrani tvrditi da je vlada SAD uskom definicijom tržišta zapravo precijenila moć kompanije.

Međutim, pojedini eksperti tvrde da će upravo zbog velike zastupljenosti Gugla slučaj najvjerovatnije zavisiti od toga da li dominacija kompanije potiče iz činjenice da je korisnici preferiraju u odnosu na rivale zbog njenih kvaliteta ili zbog toga što kompanija, sa sjedištem u Kaliforniji, sprovodila kampanju odvraćanja potrošača od rivala.

„Znamo da Gugl ima veliki dio tog tržišta“, kazao je Džon Lopatka, profesor prava na državnom Univerzitetu u Pensilvaniji. „Ključno pitanje je zašto je to tako“.

Šuba Goš, profesor prava na Univerzitetu u Sirakuzi, kazao je da vlada tvrdi da Gugl blokira druge potrošačima naklonjenije pretraživače, poput onih koji ne prikupljaju podatke korisnika kako bi personalizovali reklame. Međutim, on je kazao da Gugl može prosto da tvrdi da je njihov pretraživač efikasan u postizanju rezultata koje potrošači žele, i da „namjera nije bila isključivost“.

Ili kako je to Lopatka kazao: „Mogu da kažu, bili smo ugledna smjela kompanija i odradili smo zaista dobar posao, zbog toga smo tako dominantni“.

Munjeviti rast cijena često ukazuje da su potrošači oštećeni zbog nekonkurentnog ponašanja, navodi Rojters.

Međutim, Gugl svoje usluge pretraživanja pruža besplatno, što je dodatni izazov za američko ministarstvo pravde. „Trend u pravosudnoj doktrini u odlukama Vrhovnog suda koje se tiču dominantnih firmi je da velikim kompanijama daju široku slobodu da biraju poslovne strategije koje im odgovaraju“, kazao je Vilijam Kovačić, profesor prava na Univerzitetu Džordž Vašington i bivši predsjedavajući Federalne trgovinske komisije. „Ukoliko ste podnosilac tužbe, čak i kada je to vlada, to je teško prevazići - nije nemoguće, ali je veoma teško“, dodao je on.

Eksperti tvrde da čak i ako bi Ministarstvo pravde dokazalo da Gugl ima monopol i da je zloupotrijebio monopolsku poziciju, sud bi teško mogao pronaći način da unaprijedi konkurentnost u pretragama.

„Pravljenje pretraživača nije jednostavno“, kazao je Kris Segers, profesor prava na Univerzitetu u Klivlendu. „Djeluje krajnje nevjerovatno da bi bilo koja druga firma mogla da parira Guglu“.

Tužba otvara put za postupke protiv Epla, Amazona i Fejsbuka

Tužba protiv Gugla mogla bi da otvori put za druge velike poteze američke administracije protiv monopola, imajući u vidu aktuelne istrage koje Sekretarijat za pravosuđe i Federalna trgovinska komisija vode protiv velikih tehnoloških kompanija među kojima su Epl, Amazon i Fejsbuk. Zvaničnici Ministarstva pravde SAD su kazali da u postupku protiv Gugla nijedna opcija nije isključena i da bi moglo doći do cijepanja kompanije koja je postala sinonim za internet i preuzela centralnu ulogu u svakodnevnom životu milijardi ljudi širom svijeta. Takav ishod je, prema pisanju Rojtersa, krajnje neizvjestan, a do zaključenja slučaja će vjerovatno proći godine.

Bonus video: