Veza dugotrajnog kovida sa samoubistvom

Dugotrajni kovid je složeno medicinsko stanje koje može biti teško dijagnostifikovati jer ima više od 200 simptoma

33832 pregleda 15 komentar(a)
Oko 15 odsto ljudi i dalje osjeća simptome nakon 12 mjeseci, Foto: Rojters
Oko 15 odsto ljudi i dalje osjeća simptome nakon 12 mjeseci, Foto: Rojters

Skot Tejlor, koji je dobio kovid-19 na proljeće 2020. godine, nije se bio oporavio od te bolesti ni nakon godinu i po, kada se ubio u svom domu blizu Dalasa. Ovaj 56-godišnjak je bio ostao bez zdravlja, pamćenja i novca.

”Nikoga nije briga. Niko ne želi da odvoji vrijeme da me čuje,” napisao je Tejlor u posljednjoj poruci jednom prijatelju, govoreći o nevoljama miliona ljudi oboljelih od dugotrajnog kovida, koji može trajti mjesecima ili godinama nakon prvobitne infekcije.

“Ne mogu ni veš da operem, a da ne budem potpuno iscrpljen i u bolovima duž cijele kičme. Imam vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, dijareju. Čini se da nešto pričam, a nemam pojma o čemu,” Tejlor dodao je.

Dugotrajni kovid je složeno medicinsko stanje koje može biti teško dijagnostifikovati jer ima više od 200 simptoma - od kojih neki mogu podsjećati na druge bolesti - od iscrpljenosti i oštećenja kognitivnih funkcija do bola, groznice i lupanja srca, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO).

Potencijalni dugoročni efekti kovida-19 su prilično nejasni i vlade i naučnici tek sad počinju da sistematski proučavaju tu oblast dok izlaze iz pandemije koja je zatekla nespremnog veći dio svijeta

Ne postoje pouzdani podaci o učestalosti među oboljelima. Naučnici pokušavaju da proučavaju potencijalnu povezanost nakon dokaza o povećanom broju slučajeva depresije i suicidnih misli kod osoba sa dugotrajnim kovidom, kao i porasta broja poznatih smrtnih slučajeva, piše agencija Rojters.

“Siguran sam da je dugotrajni kovid povezan sa sudicidnim mislima, sa pokušajima samoubistva, sa suicidnim planovima i rizikom od samoubistva. Samo što nemamo epidemiološke podatke,” rekao je Leo Šer, psihijatar iz bolnice Maunt Sinaj u Njujorku, koji proučava poremećaje raspoloženja i suicidno ponašanje.

I Loren Nikols je razmišljala o samoubistvu zbog dugotrajnog kovida
I Loren Nikols je razmišljala o samoubistvu zbog dugotrajnog kovida foto: Reuters

Među ključnim pitanjima koja istraživači sada ispituju su da li se rizik od samoubistva potencijalno povećava među pacijentima jer virus mijenja biologiju mozga, da li gubitak njihove sposobnosti da funkcionišu kao ranije gura ljude na ivicu, kao što se može dogoditi sa drugim dugoročnim zdravstvenim stanjima.

Analiza koju je za Rojters sprovela firma Truveta iz Sijetla pokazala je da je skoro dva puta veća vjerovatnoća da će pacijentima sa dugotrajnim kovidom prvi put biti propisan antidepresiv u roku od 90 dana od prvobitne dijagnoze kovida u odnosu na osobe koje su dobile samo kovid.

Analiza je zasnovana na podacima iz 200 glavnih američkih bolničkih sistema, uključujući više od 1,3 miliona odraslih da dijagnozom kovida i 19.000 sa dijagnozom dugotrajnog kovida između maja 2020. i jula 2022.

”Ne znamo razmjere problema”

Potencijalni dugoročni efekti kovida-19 su prilično nejasni i vlade i naučnici tek sad počinju da sistematski proučavaju tu oblast dok izlaze iz pandemije koja je zatekla nespremnog veći dio svijeta.

Dok se veliki dio kovid pacijenata oporavi tokom vremena, oko 15 odsto i dalje osjeća simptome nakon 12 mjeseci, prema podacima Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) Univerziteta Vašington. Rojters dodaje da ne postoji dokazana terapija i da simptomi mogu onesposobiti oboljele za rad.

U Rojtersovoj analizi se navodi da su posljedice dugotrajnog kovida koje bi mogle biti povezane sa povećanim rizikom od mentalne bolesti i samoubistva ozbiljne i da je, samo u Americi, to stanje pogodilo do 23 miliona ljudi.

Ne postoji dokazana terapija, a simptomi mogu onesposobiti oboljele za rad
Ne postoji dokazana terapija, a simptomi mogu onesposobiti oboljele za radfoto: Reuters

Dugotrajni kovid je takođe ostavio bez posla otprilike 4,5 miliona ljudi, što je jednako 2,4 odsto američke radne snage, rekla je u julu u Kongresu Kejti Beč iz Brukings instituta.

Širom svijeta, skoro 150 miliona ljudi je dobilo dugotrajni kovid tokom prve dvije godine pandemije, prema procjenama IHME.

U mnogim zemljama u razvoju, nedovoljno praćenje kovida dodatno zamagljuje sliku, rekao je Murad Kan, profesor psihijatrije na Univerzitetu Aga Kan u Karačiju u Pakistanu, koje je dio međunarodne grupe eksperata koji proučavaju rizik od samoubistva povezan sa kovidom-19.

Kritična tačka

Vrijeme je dragocjeno za sve veći broj oboljelih od dugotrajnog kovida koji kažu da im ponestaje nade i novca, prema razgovorima reportera Rojtersa sa nekoliko desetina pacijenata, članova porodica i medicinskih stručnjaka.

Za Tejlora, koji je ostao bez posla prodaje genomskih testova ljekarima u krugu otpuštanja na ljeto 2020, prelomna tačka je došla kada je trebalo da mu istekne osiguranje preko bivšeg poslodavca a njegov zahtjev za socijalno osiguranje je odbijen, saopštila je njegova porodica.

“To je bila kap koja je prelila čašu,” rekao je njegov stariji brat Mark Tejlor.

Hajdi Ferer, 50-godišnja scenaristkinja porijeklom iz Kanzasa, ubila se u maju 2021. jer od drhtavice i bola nije mogla da hoda ni spava nakon što je dobila kovid duže od godinu ranije, rekao je njen suprug Nik Gut.

Gut, reditelj koji je nakon smrti supruge postao zastupnik boljelih od dugotrajnog kovida, rekao je da do prošle zime nije čuo za samoubistva u okviru mreže oboljelih od dugotrajnog kovida.

“Sada dolaze na nedjeljnoj bazi,” dodao je.

covid
foto: Reuters

Survivor Corps, grupa koja zastupa pacijente sa dugotrajnim kovidom, saopštila je da je u maju sprovela ispitivanje među svojim članstvom i otkrila da je 44 odsto od skoro 200 ispitanika reklo da je razmišljalo o samoubistvu.

Loren Nikols iz grupe Body Politic za pružanje podrške oboljelima od kovida, kazala je da je putem kontakta sa članovima porodice na društvenim mrežama saznala za više od 50 osoba sa dugotrajnim kovidom koje su se ubile.

Nikols (34) je kazala da je i sama nekoliko puta razmišljala o samoubistvu zbog dugotrajnog kovida, koji je imala duže od dvije godine.

Dugotrajni kovid i omikron

Američki nacionalni instituti za zdravlje prate uticaje na mentalno zdravlje u okviru studije RECOVER od 470 miliona dolara o dugotrajnom kovidu. Prvi rezultati o stopi anksioznosti i depresije očekuju se ovog mjeseca, ali će za informacije o samoubistvu biti potrebno više vremena, rekao je dr Stjuart Kac, vodeći istraživač.

“Ono što znamo je da su osobe sa hroničnim bolestima podložne suicidnim mislima, pokušajima samoubistva i izvršenju samoubistva,” kaže Ričard Galager, profesor dječje psihijatrije u medicinskom centru NYU Langone Health, koji je dio studije RECOVER.

Povodom pitanja da li virus mijenja mozak, Galager je rekao da postoje izvjesni dokazi da kovid može izazvati upalu mozga, koja je povezana sa samoubistvom i depresijom - čak i među ljudima koji su imali relativno blagu bolest.

Mogući su direktni i na neki način toksični efekti virusa, a dio toga će biti upala,” rekao je.

Dugotrajni kovid u prosjeku smanjuje ukupno zdravlje za 21 odsto - slično potpunoj gluvoći ili traumatskoj povredi mozga, prema podacima vašingtonskog IHME.

Iako su neki eksperti očekivali da je manja vjerovatnoća da omikron izaziva dugotrajni kovid, zvanični britanski podaci objavljeni ovog mjeseca pokazali su da je 34 odsto od dva miliona oboljelih od dugotrajnog kovida u zemlji dobilo simptome nakon zaraze omikronom.

Zdravstvena stanja koja onesposobljavaju dugoročno mogu povećati rizik od samoubistva, otuda i zabrinutost zbog dugotrajnog kovida

Jedna savjetodavna grupa britanske vlade proučava rizik od samoubistva pacijenata sa dugotrajnim kovidom u poređenju sa širom populacijom, dok državna Kancelarija za nacionalnu statistiku (ONS) istražuje da li može unaprijed procijeniti rizik od samoubistva kod pacijenata sa dugotrajnim kovidom kao što to čini za osobe sa drugim bolestima, poput raka.

“Zdravstvena stanja koja onesposobljavaju dugoročno mogu povećati rizik od samoubistva, otuda i zabrinutost zbog dugotrajnog kovida”, rekao je Luis Eplbi, profesor psihijatrije na Univerzitetu u Mančesteru i savjetnik vlade Velike Britanije.

Skoro 150 miliona ljudi je dobilo dugotrajni kovid tokom prve dvije godine pandemije
Skoro 150 miliona ljudi je dobilo dugotrajni kovid tokom prve dvije godine pandemijefoto: Reuters

Rojters ističe da su istraživanja u Britaniji i Španiji otkrila šestostruko povećan rizik od samoubistva među pacijentima sa mijalgičnim encefalomijelitisom/sindromom hroničnog umora (ME/CFS), još jednom postvirusnom bolešću sa sličnim simptomima kao dugotrajni kovid, u poređenju sa opštom populacijom.

Britanska mreža centara za liječenje dugotrajnog kovida takođe je drastično preopterećena, što kod nekih pojačava osjećaj beznađa; u junu je samo trećina pacijenata dobila termin u roku od šest nedjelja od upućivanja lokalnog ljekara, a druga trećina je morala da čeka više od 15 nedjelja.

Rut Ošikanlu, bivša babica i patronažna sestra u Londonu, kazala je da su je zdravstveni problemi sa dugotajnim kovidom, zajedno sa ostalim nedaćama, doveli do ivice. Kada je njen posao privremeno propao zbog problema sa dugovima nakon što je teško mogla da radi, mislila je da je njen život gotov.

“Ono što vam kovid daje je mnogo vremena za razmišljanje. Nisam razmišljala da stavim tačku, na sreću, zbog svog sina. Ali znam toliko ljudi koji su imali te samoubilačke misli”, kazala je ova 48-godišnjakinja.

Bonus video: