Život pod strogim kineskim ograničenjima zbog kovida-19 u protekle tri godine izazvao je dovoljno stresa i nesigurnosti za Žang Ći da razmišlja o tome da odustane od rađanja djece.
Kad je Kina prošlog mjeseca naglo ukinula režim nulte stope kovida i dopustila slobodno širenje virusa, prevagnulo je definitivno “ne”, izjavila je ova izvršna direktorka firme za elektronsku trgovinu iz Šangaja.
Priče o tome kako majke i djeca ne mogu da dođu do ljekara u medicinskim ustanovama preplavljenima ljudima zaraženim kovidom, za Žang su bile kap koja je prelila čašu, piše Rojters.
”Čula sam da je porođaj u javnoj bolnici jeziv. Stvarno ne razmišljam o tome da dobijem bebu”, kazala je ova 31-godišnjakinja.
Tračak ožiljaka koje je pandemija nanijela ionako sumornim demografskim izgledima Kine mogao bi izaći na vidjelo 17. januara kada se očekuje objavljivanje zvaničnih podataka o stanovništvu za 2022. godinu, navodi Rojters.
Neki demografi očekuju da će kinesko stanovništvo 2022. zabilježiti prvi pad od Velike gladi 1961, duboku promjenu sa dalekosežnim posljedicama po globalnu ekonomiju i svjetski poredak.
Očekuje se da broj novorođenih za 2022. padne na rekordno niske nivoe, ispod 10 miliona, sa prošlogodišnjih 10,6 miliona beba - što je već bilo 11,5 odsto manje nego 2020. godine.
”Tim istorijskim zaokretom, Kina je ušla u dug i nepovratan proces pada broja stanovnika, prvi put u kineskoj i svjetskoj istoriji”, rekao je Vang Feng, profesor sociologije na Univerzitetu Kalifornija.
”Za manje od 80 godina, broj stanovnika Kine mogao bi se smanjiti za 45 odsto. Tada će to biti Kina koju svijet neće prepoznati”.
Ukupna populacija Kine povećala se za 480.000 na 1,4 milijarde u 2021. godini. Ujedinjene nacije (UN) predviđaju da će broj stanovnika Kine početi da opada ove godine kada Indija preuzme mjesto najmnogoljudnije zemlje u svijetu.
Stručnjaci UN predviđaju smanjenje kineske populacije za 109 miliona do 2050, što je više nego trostruko u odnosu na njihovu prethodnu prognozu iz 2019.
Dok devet od 10 najmnogoljudnijih zemalja u svijetu bilježi pad fertiliteta, stopa fertiliteta u Kini 2022. od 1,18 bila je najniža i znatno ispod standarda OECD-a od 2,1 za stabilnu populaciju.
Država koja je nametnula politiku jednog djeteta od 1980. do 2015. godine, zvanično je priznala da je na ivici demografskog pada prošle godine, kada je Nacionalna zdravstvena komisija saopštila da bi broj stanovnika mogao početi da opada prije 2025. godine.
Predsjednik Si Đinping je u oktobru rekao da će vlada usvojiti nove mjere za povećanje stope nataliteta u zemlji.
Vlasti su od 2021. uvele mjere koje uključuju poreske olakšice, duže porodiljsko odsustvo, poboljšano zdravstveno osiguranje i stambene subvencije kako bi podstakle građane da imaju više djece. Uticaj tih mjera do sada je bio slab.
Internet pretraživanja dječjih kolica na kineskom Baiduu opala su za 17 odsto 2022. i za 41 odsto od 2018, dok su pretraživanja dječjih bočica opala za više od trećine od 2018. Nasuprot tome, pretraživanja domova za starije osobe porasla su osam puta prošle godine, ističe Rojters.
Obrnuto se događa u Indiji, gdje je Gugl trends 2022. pokazao porast pretraživanja bočica za bebe od 15 odsto na godišnjem nivou, dok su pretraživanja dječjih krevetaca porasla gotovo pet puta.
Finansijski teret obrazovanja djece, neki od najstresnijih prijemnih ispita za fakultete u svijetu i upis u jaslice za samo oko 5,5 odsto djece mlađe od tri godine - daleko niže od prosjeka OECD-a - ključni su faktori koji utiču na stopu fertiliteta, objavio je institut YuWa Population Research ovog mjeseca.
Rojters navodi da će ekonomski učinak društva koje stari biti značajan.
Demograf Ji Fusian očekuje da će udio Kineza od 65 godina i starijih dostići 37 odsto 2050. godine, sa 14 odsto prošle godine i pet odsto 1980. godine. Njena radna snaga neće se obnavljati istom stopom zbog pada nataliteta.
”Brzo starenje usporava kinesku ekonomiju, smanjuje prihode i povećava državni dug… Kina stari prije nego što se obogati”, kazao je.
Marfi, 22-godišnja studentkinja Univerziteta za komunikacije u Pekingu, rekla je da ne bi mogla priuštiti dijete zbog spore ekonomije.
Zatvaranja usljed kovida prošle godine su usporila ekonomiju na jednu od najnižih stopa rasta u gotovo pola vijeka.
”Pandemija je učvrstila moje mišljenje”, rekla je Marfi.
”Čak i da mogu izaći na kraj sa troškovima života, zašto bih željela da imam djecu?”
Bonus video:
