navigacija Naslovnica Premium

"KOD CRNOGORSKOG AUTOPUTA POSTOJI KINESKI OBRAZAC"

27.7.2018 12:03

Han upozorio na uticaj Kine u regionu, balkanske države mogući "trojanski konji"

Prema njegovim riječima, iako je najveći dio zapadnih briga prethodnih godina bio usmjeren na ruske aktivnosti, postoji mnogo više razloga za nespokojstvo zbog Kine, koja je napravila niz značajnih investicija u infrastrukturne projekte u regionu

Han upozorio na uticaj Kine u regionu, balkanske države mogući "trojanski konji"
Foto: Filip Roganović Autor: BETA

Evropski komesar za proširenje Johanes Han upozorio je na ulogu Kine na Zapadnom Balkanu i mogućnost da Peking zemlje regiona pretvori u "trojanske konje" koji će jednog dana biti članovi EU.

Han je za portal Politiko rekao da kineska "kombinacija kapitalizma i političke diktature" može da bude poželjna nekim liderima u regionu Zapadnog Balkana.

Prema njegovim riječima, iako je najveći dio zapadnih briga prethodnih godina bio usmjeren na ruske aktivnosti, postoji mnogo više razloga za nespokojstvo zbog Kine, koja je napravila niz značajnih investicija u infrastrukturne projekte u regionu.

Kao primjer takvog projekta, u kom Kina koristi finansijsku moć da ostvari politički uticaj u zemljama koje žele u EU, Han je naveo autoput u Crnoj Gori koji je Kina finansirala i izgradila.

"Upravo je takav slučaj s famoznim autoputem u Crnoj Gori. I tu postoji kineski obrazac, ili da kažemo poslovni model, da se ponude primamljivi ili manje-više primamljivi zajmovi koji, ako ne mogu da se vrate, budu pretvoreni u kapital. Mislim da moramo da budemo svjesni kineskog strateškog koncepta i da adekvatno reagujemo. Mislim da će to biti jedan od velikih izazova za Evropu", rekao je Han za Politiko.

Crna Gora je, kao i Srbija, 2014. počela pristupne pregovore s EU, iz koje je nagoviješteno da bi obje zemlje mogle postati članice do 2025. Han smatra da je to "prilično ambiciozno".

Sve zemlje regiona Zapadnog Balkana žele u EU, međutim evropske zemlje su podijeljene oko stava prema tim željama.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je preuzeo ulogu glavnog skeptičnog glasa o otvaranju EU za nove članove i insistira na tome da Unija treba da se fokusira na sopstveno reformisanje prije bilo kakvog razmišljanja o proširenju.

Francuski zvaničnici se takođe plaše da bi svaka naznaka da EU planira da primi siromašne zemlje s dubokim problemima, poput organizovanog kriminala i korupcije, bila poklon euroskeptičnim partijama na izborima za Evropski parlament sljedeće godine.

Pariz je u junu uspio da odloži odluku o početku pristupnih pregovora Albanije i Makedonije do poslije izbora u maju.

U intervjuu Politiku, Han se usprotivio Makronovom stavu, rekavši da građani zemalja Zapadnog Balkana "imaju pravo da postanu članovi (EU)" i da EU ima izbor između izvoza stabilnosti u region ili uvoza nestabilnosti u Uniju.

On se složio s Makronom da EU treba da se reformiše, ali i dodao da se to može raditi paralelno s pristupnim pregovorima s državama Zapadnog Balkana i da vjeruje da će biti moguće ubijediti francuskog lidera u to.

Komesar je rekao da je "veoma siguran" da će pregovori s Albanijom i Makedonijom početi sljedeće godine, kao i da je proces procjene njihove spremnosti za pregovore već počeo.

Prema trenutnim planovima EU, Bosna i Hercegovina i Kosovo nemaju čak ni okvirnu vremensku odrednicu za pristupne pregovore, navodi Politiko.

Prema Hanu, fragmentisana politička struktura BiH, rezultat Dejtonskog sporazuma iz 1995, morala bi da se promijeni.

"Oni žive u takozvanoj dejtonskoj logici. A ona nije u skladu s briselskom logikom", izjavio je komesar.

Ipak, dodao je, BiH je napravila određeni napredak formiranjem komisije s predstavnicima iz različitih etničkih grupa koja treba da odgovori na detaljan upitnik EU o spremnosti za članstvo.

Što se Kosova tiče, najveći problem je spor sa Srbijom, kao i činjenica da veliki dio prihoda Kosova dolazi od carina i da će to morati da se promijeni prije pridruživanja jedinstvenom tržištu EU, rekao je Han.

Prema njegovim riječima, projekat proširenja EU na čitav Zapadni Balkan je "istorijska misija".

"Sve je počelo 1989. padom 'Gvozdene zavjese'. Veliko proširenje iz 2004. je bilo (...) prva velika posljedica. Rekao bih da će sve biti završeno tek kada tih šest zemalja budu članice EU", naveo je Han.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

2 (6 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 12

  • Commentator 3 mjeseca i 3 nedjelje
    A ko je Evropi kriv što na Balkan uleću Kinezi, Turci, Rusi i pokušavaju da tu zauzmu svoje pozicije. Troma i nezainteresovana briselska birokratija misli da će na priču da nas uvede u Evropu, a s druge strane podržava korumpirane režime koji se sami od sebe neće reformisati, neko mora malo da ih "pogura". Koliko je EU spora govori i činjenica da godinama pričaju kako treba da se reformišu, a ništa ne rade na tom planu.
    • 10
    • 0
  • Ilija5 3 mjeseca i 3 nedjelje
    Je li moguće da je ovo tema u evropi u 21 vijeku? Gdje je priča o liberalizaciji tržišta, ljudskim slobodama, povezivanju...?? Nisam euroskeptik ali svakim danom sve manje mi se dopada eventualni status koji bi imali ulaskom u EU! Pa ne bi se pitali sami sa sobom čovječe!
    • 5
    • 0
  • oto 3 mjeseca i 3 nedjelje
    Jeste. Trebali smo uzeti kredit kod evropske banke pa da nas ova dionica kosta 1.5 milijardi, samo da bi vama uklizali. Posto vam inace malo klizamo. Makse s mrtva zivota oli?!
    • 5
    • 0