navigacija Naslovnica Premium

2017. ĆE OSTATI UPAMĆENA PO NJEMU

25.12.2017 10:54

Hina o Srbiji: Vučić je alfa i omega političkog odlučivanja

Hina ističe da je dolaskom na čelo države Vučić praktički pokrio obje dužnosti

Hina o Srbiji: Vučić je alfa i omega političkog odlučivanja Aleksandar Vučić
Vijesti online
Foto: Reuters Autor: Vijesti online

Većina događaja po kojima će se u Srbiji pamtiti 2017. godinu na izmaku dominantno je vezana uz ime samo jednog čovjeka - lidera vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića i već osam mjeseci novog predsjednika države, piše hrvatska agencija Hina u godišnjoj analizi.

Njegova politička, a nadasve medijska dominacija i kontinuirano povjerenje više od polovine biračkog tijela koje glasa, omogućili su mu da na predsjedničkim izborima u aprilu svoju političku moć preseli iz kabineta premijera u fotelju šefa države, iako je dužnost predsjednika više protokolarna. Pobjedom na izborima s političke scene je eliminisao jednog od svojih stranačkih i političkih mentora Tomislava Nikolića, dodijelivši mu dužnost šefa do tada nepostojećeg Nacionalnog vijeća za koordinaciju saradnje s Rusijom i Kinom.

Hina ističe da je dolaskom na čelo države Vučić praktički pokrio obje dužnosti, ostajući alfa i omega političkog odlučivanja, mada je mandat na čelu izvršne vlasti povjerio Ani Brnabić (41), koja je tako postala prva premijerka u istoriji Srbije i prva deklarisana pripadnica LGBT populacije na čelu vlade. Njena stvarna uloga i autonomija u izvršnoj vlasti za mnoge je u srpskoj političkoj javnosti upitna. Hina dalje piše da je Brnabić nedavno postala predmet podsmjeha na društvenim mrežama kada je Vučić, kao šef države, bio domaćin trojici premijera balkanskih zemalja (Bugarske, Grčke i Rumunije), iako je zapravo trebalo da ih ugostiti Brnabić kao predsjednica vlade.

„Ipak, izborom Brnabić za premijerku, koju je Vučić od samog početka kontrolisao, promijenjen je i dominatno konzervativni imidž Srbije u svijetu, ali ne i u suštini negativan odnos većine građana prema LGBT populaciji“, navodi se u godišnjoj analizi hrvatske agencije.

Više očekivanog nego ostvarenog

Pogledaju li se optimističke prognoze i planovi iz 2016. činjenica je da se zvanični optimizam pretočio u manje ostvarenog u 2017. nego što se očekivalo.

Na ekonomskom planu Srbija je uspjela da stabilizuje javne finansije i time znatno smanji projekcije deficita u budžetu za 2018. Ipak, u 2017. nije dosegnut predviđeni rast bruto društvenog proizvoda. Trend rasta bio je oko tri posto, ali je na kraju stao na oko dva posto, što ekonomski analitičari pripisuju sušnoj godini i lošem upravljanju Elektroprivredom Srbije.

Taj trend se reflektovao i na ukupan rast privrede, koji se u Srbiji u 2017. i 2018. procjenjuje na oko tri posto. U poređenju sa zemljama u srednjoj i istočnoj Evropi taj rast je oko 4,5 posto, što znači da je Srbija znatno sporija od država s kojima se može porediti.

Činjenica je i da javni dug počinje da pada, ali je i dalje veoma visok u odnosu prema ukupnom BDP-u. Državni Fiskalni savjet procjenjuje da je plan smanjenja javnog duga države na ispod 60 posto BDP-a u iduće tri godine realan i da će 2017. završiti sa oko 65 posto. Prema posljednjim podacima od 31. novembra  2017. javni dug Srbije iznosi 23,7 milijardi eura. Poređenja radi, javni dug je na kraju 2000. bio 14,17 milijardi eura ili 20,2 posto BDP, 2008. 8,78 milijardi, a od 2012. do 2015. porastao je za skoro 20 posto - na 74,7 posto BDP-a.

Premijerka Ana Brnabić saopštila je da Srbija za 10 mjeseci 2017. beleži neto priliv direktnih stranih investicija “od 1,994 milijarde eura ili za 26,4 posto više nego u istom periodu 2016.”

Srbija je u međuvremenu s pozitivnom ocjenom prošla i osmu reviziju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za aranžman iz predostrožnosti, iz kojeg vlada ne namjerava da povuče odobrenih 1,2 milijarde eura, ali je dobila zeleno svijetlo da može povećati penzije i plate u javnom sektoru, umanjene prije dvije godine zbog fiskalne konsolidacije. Istovremeno, vlada je pod povremenim pritiskom penzionera i sindikata da vrati penzije i plate na iznose koje su bili pre početka reformi, ali je ti pritisci ne mogu ugroziti.

Put ka EU sporiji od planiranog

Srbija se na izmaku 2017. suočava i sa spoznajom da su neostvarive prognoze iz 2014. kada je, preuzimajući vladu, tadašnji premijer Aleksandar Vučić govorio kako će "za dve, a najduže četiri godine” građani osjetiti blagodati teških reformi i već 2018. spremno stati pred ulazna vrata EU.

Na putu evrointegracija Srbija je u međuvremenu samoj sebi postavila prepreke ili ih nije dovoljno brzo i efikasno preskakala, navodi Hina.

Dosad je otvoreno ukupno 12 poglavlja, a prije kraja 2017. Beograd je očekivao i otvaranje poglavlja 33 - o finansijama, ali za to nije dobio saglasnost Hrvatske, Francuske, Švedske, Njemačke i Velike Britanije, koje su nezadovoljne sporim i neadekvatnim sprovođenjem akcionog plana za poglavlja 23 i 24 o vladavini prava i reformi pravosuđa.

Na to je, tokom posljednje međuvladine konferencije početkom decembra, ukazao i povjerenik EU za susjedsku politiku i pridruživanje Johanes Han. “Srbija mora ostvariti napredak u nezavisnosti sudstva, slobodi izražavanja, medijima, pravima nacionalnih manjina, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i pranje novca”, poručio je Han.

I Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) svojim je istraživanjem potvrdilo utemeljenost primjedbi iz EU. Konstatovano je da se “broj pritisaka državnih zvaničnika, političara i drugih moćnika povećao” na medije koji su kritički usmjereni prema vlasti. Zabilježeni su takođe i slučajevi diskriminisanja pojedinih medija, kojima je bilo onemogućeno i zabranjeno izveštavanje s nekih mjesta i događaja ili su im predstavnici vlasti, na različitim nivoima, odbijali da odgovore na pitanja.

Iste koordinate spoljne politike

Srbija je i u 2017. spoljnu politiku temeljila na agendi evrointegracija, nastojeći da održi što čvršće političke i privredne veze s Rusijom i Kinom, a nešto manje uspješno i sa SAD-om.

Godinu na izmaku obilježila je nedavna trodnevna posjeta predsjednika Vučića Moskvi, odakle se vratio s nekoliko povoljnih vesti, na primjer da će Rusija Srbiji osigurati dodatno snabdijevanje gasom, a razmatra se mogućnost uključivanja Srbije u gasovod Turski tok. Vučić je navodno dobio i zeleno svijetlo Rusije kao proizvođača da s Belorusijom pregovara o kupovini raketnog sistema S-300, ali dio dogovora o vojno-tehničkoj saradnji ostao je izvan uvida javnosti.

Izvesno je pak da će Rusija u međunarodnim odnosima nastaviti da drži stranu Srbiji oko Kosova i spremna je kao posrednik da sjedne za pregovarački sto kao politička protivteža ako kosovski Albanci usp9ju u pregovore s Beogradom da uključe SAD.

Kosovo, kako god se nastavio dijalog, Srbiji i dalje ostaje 'kamen u cipeli' na putu kao EU, jer Brisel sve glasnije uslovljava Beograd da s Prištinom postigne i do kraja 2019. potpiše “pravno obvezujući sporazum”. Za sada nema naznaka šta bi taj dokument zapravo značio i određivao u međusobnim odnosima, jer Beograd insistira da ni pod kojim uslovima neće priznati nezavisnost Kosova i saglasiti se s njegovim članstvom u UN-u.

Posrtanja u regionu, tenzije sa susjedima

Beograd ima mnogo toga da popravi i u vezama s ostatkom regiona jer se, prije svega sa Sarajevom i Zagrebom, odnosi u posljednje vrijeme svode na toplo-hladno i stalne napetosti. Zato je teško naći dovoljno neoborivih argumenata da je Srbija stub stabilnosti u regionu, što njeni najviši zvaničnici često potenciraju u međunarodnim kontaktima, navodi se u analizi Hine.

Uzajamno teških riječi ne manjka pa se i ranije postignuti napredak u građenju povjerenja i saradnji vraća unazad. Tako ni Deklaracija o unaprjeđenju odnosa i rješavanju otvorenih pitanja između Srbije i Hrvatske, koju su 2016. potpisali predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i tada srpski premijer Aleksandar Vučić ni u 2017. nije dostigla očekivane rezultate.

Prisustvujući Vučićevoj inauguraciji u Beogradu, Grabar Kitarović je rekla da očekuje da se odnosi Zagreba i Beograda ubuduće mogu značajno poboljšati. Najavljena je i Vučićeva posjeta Zagrebu u decembru, ali su obje strane poslije povišenih tenzija zbog različitog tumačenja ratne prošlosti shvatile kako bi ipak bilo bolje taj susret odgoditi za neke mirnije dane.

Početak decembra obilježila je posjeta članova Predsjedništva BiH Beogradu. Na taj susret pala je sena nakon incidenta u kojem je bošnjački član Bakir Izetbegović na konferenciji negirao dogovor o zajedničkom stavu o Kosovu, navodno usaglašenom na sastanku trojke iz BiH s Vučićem.

U 2017. sevale su varnice i u odnosima Beograda i Skoplja pa je izbio diplomatski skandal kad je Srbija u avgustu povukla svoje diplomatske predstavnike iz Skoplja zbog stava Makedonije o statusu Kosova u UNESCO-u. Taj spor je izglađen poslije dolaska makedonskog premijera Zorana Zaeva u Beograd krajem novembra.

Borba za Beograd

Srbiju na proljeće 2018. čekaju važni izbori – za Skupštinu Grada Beograda i gradonačelnika prijestonice. „Biće to svojevrstan test za Vučićeve naprednjake i vladajuću koaliciju jer aktualnu gradsku vlast prate brojne afere i mnogo je argumenata koji nijesu na strani sadašnjeg gradonačelnika Siniše Malog i njegovih saradnika“, piše Hina.

To glasanje će najvjerovatnije biti prilika za istovremeno ponovno raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, drugih u posljednje dvije godine, a trećih od 2012. kada su Vučić i Srpska napredna stranka preuzeli vlast.

Sličan je scenario bio i 2014. kad su, istovremeno sa izborima u Beogradu, bili raspisani i parlamentarni izbori na kojima je današnja vladajuća koalicija uvjerljivo pobijedila.

Ako Vučić procjeni da je naprednjacima vlast u Beogradu ugrožena više nego što se sad čini “pozajmiće” im svoj lik i djelo i snažno stati na čelo njihove liste kako bi svojim rejtingom od birača pokušao da kupi podršku i dodatne mandate za SNS u Beogradu.

Neporecivo je da Vučić i koalicija predvođena naprednjacima sada imaju suverenu vlast u parlamentu i većini opština i gradova širom Srbije. Ali, treba imati u vidu da im to i nije naročito teško jer nasuprot sebe imaju posvađanu, tromu i bezidejnu opoziicju, dodatno marginalizovanu i osporavanu u provladinim medijima.

U svakom slučaju, Srbija će i na domaćem i na međunarodnom planu imati brojne izazove – od daljnjeg stabiliziranja javnih finansija, procesa evrointegracija, dijaloga o normalizaciji s Kosovom do popravljanje odnosa s Zagrebom i Sarajevom pa je, po svemu sudeći, čeka bar jednako teška godina kao što je bila 2017.

Ocijeni:

1 2 3 4 5

5 (3 glasova)

Komentari se na portalu objavljuju u realnom vremenu i "Vijesti online" se ne mogu smatrati odgovornim za napisano.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijeđanje i klevetanje. Takav sadržaj će biti izbrisan čim bude primijećen, a autori mogu biti prijavljeni nadležnim institucijama. Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite Ombudsmanu.

Nije dozvoljeno postavljanje eksternih URL-ova u komentarima!

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za novi izgled i funkcionalnosti portala Vijesti, možete pisati na redizajn@vijesti.me.

Ako imate neke primjedbe, sugestije ili komentare vezane za PREMIUM sadržaj možete pisati na premium@vijesti.me.

Izdvojeni komentari Komentara: 4

  • Črnogorec 6 mjeseci i 3 nedjelje
    Turcine, znas vec sto ti je ciniti...
    • 1
    • 0
  • MehmedH 6 mjeseci i 3 nedjelje
    Kakav stub sigurnosti, srbija je zlo balkana, a vučić putinov diktator!
    ( 1 )
    • 3
    • 4
    Črnogorec 25.12.2017 12:06
    Turcine, znas vec sto ti je ciniti...
    • 1
    • 0
  • oštar_ugao 6 mjeseci i 3 nedjelje
    Ocito,Srbija i njen narod ti je povelika kost u gtlu.Od mrznje ne mozes ostati a da se ne udavis.
    • 0
    • 1